Iz istražnog pritvora izišao je donedavni predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, jedan od petorice osumnjičenih za pljačku INA-e. Iza rešetaka su u aferi INA još samo Damir Škugor i Goran Husić, kojima je prošli tjedan, kao i Šurjaku, istražni zatvor produžen za 15 dana.

Oni su uzdrmali INA-u u pljački stoljeća – zbog koje je stigla nova Uprava. Među njima i Miroslav Skalicki koji u prvom istupu nakon preuzimanja nove dužnosti brani odluku o potpisivanju Memoranduma.

Izjasnio se i je li memorandum koji je potpisan između MOL-a i INA-e o izvozu nerafinirane nafte iz Siska u Mađarsku bio dobar poslovni potez za INA-u ili ne?

“Taj memorandum je u svakom slučaju na neki način pomogao INA-i da optimizira nekakve svoje logističke kapacitete i procese. Međutim, ono što je u cijeloj priči puno bitnije je ta nafta koja se iz Hrvatske izvozila. Po medijima se često spekuliralo da su to ukupne količine koje Hrvatska proizvede u Slavoniji. Nije to baš bilo tako. Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu, odnosno nisu se izvozile u Mađarsku, nego puno manje. Ako gledamo konkretne brojke ove godine, otprilike dvije trećine hrvatske nafte koja je crpljena u Hrvatskoj su ipak prerađene u Hrvatskoj, a svega jedna trećina je izvezena. I dodat ću – izvezena i prodana po tržišnim cijenama u Mađarsku, da bi se preradila u MOL-ovoj rafineriji”, rekao je Skalicki za RTL Danas.

Prema njemu je izvoz iz Siska u Mađarsku bio dobar poslovni potez.

“U tom trenutku nije bilo mogućnosti da se ta nafta na profitabilan način dalje prerađuje. Stvar je u tome da je rafinerijsko poslovanje u INA-i stvaralo velike gubitke kada su Sisak i rafinerija bile u pogonu. I sad nakon što je sisačka rafinerija zatvorena, rafinerijsko poslovanje i dalje stvara gubitke od preko deset milijuna dolara mjesečno upravo zato što riječka rafinerija nije po svojim mogućnostima prerade dignuta na razinu na kojoj bi trebala biti, ali to je u postupku”, kazao novi član Uprave.

Odgovorio je i kada se može očekivati novi model upravljanja i hoće li hrvatski članovi imati veće sudjelovanje u odlučivanju nego što je to bilo do sad.

“Naravno, to je jedan od zadataka koji je sada ispred nas. Mislim da je već veliki korak napravljen i postignut konsenzus da obje strane vide da nešto treba mijenjati jer da nije bilo dobro. Nekakvi prioriteti ove uprave su definitivno poboljšanje korporativnog upravljanja i da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, odraditi sve investicije i projekte koji su nam u planu a to je prvenstveno modernizacija odnosno nastavak modernizacije riječke rafinerije kako bi INA i dalje mogla biti stup u opskrbi hrvatske energentima”, pojasnio je.

Na upit bi li dao ostavku na mjesto člana uprave da se ovoj uprave ponovi ‘slučaj Škugor’, odgovorio je:

“Da. Puno puta su me ljudi to pitali, osobno bih.”