“Doista ne mogu iščitati svrhu donošenja ovakvog zakona. Izmjene su takve prirode da ne doprinose borbi protiv korupcije. Zanima me kako donositelji politika vide ovo tijelo ako predlažu zakon koji ništa bitno ne mijenja”, komentira Novaković prijedlog novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Prije tri mjeseca u javnosti se raspravljalo o prijedlogu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, preciznije rečeno negodovalo se zbog radnog prijedloga Ministarstva uprave koji je predviđao znatno sužavanje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pretvarajući ga u potpuno nevažno tijelo bez gotovo ikakvih ovlasti. Taj je prijedlog Ministarstva uprave nastao mimo radne skupine (u kojoj su bili i predstavnici Ministarstva i Povjerenstva), a na koncu je odbačen.

Prije nekoliko tjedana, početkom kolovoza na javno savjetovanje stavljen je prijedlog novog Zakona, ovlasti Povjerenstva nisu bitno sužene, ali čini se da ima više razloga za nezadovoljstvo nego li zadovoljstvo tekstom prijedloga. O tome je Novi list razgovarao s predsjednicom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Natašom Novaković.

Zarko Basic/PIXSELL

Javno savjetovanje traje od početka kolovoza, a Novaković upozorava da Povjerenstvo nije imalo uvid u taj tekst prije početka kolovoza kada je oglašen na e-savjetovanju.

“Ne i to nije korektno. Sudjelovali smo u radnoj skupini, kao i drugi članovi. Ona se sastajala sve do početka lipnja. Nakon toga je dogovoreno, i u službenoj bilješci tako piše u zaključku, da će se ponovo sastati radna skupina da vidi prijedlog koji bi bio poslan u javnu raspravu. Polovicom ili krajem lipnja smo neslužbeno saznali da je prijedlog poslan na mišljenje državnim tijelima. Tada smo uputili mail Ministarstvu uprave i zamoli da nam kao članovima radne skupine i tijelu koje provodi ovaj zakon dostave prijedlog na očitovanje. Mislim da bi bilo korektno da su članovi radne skupine vidjeli prijedlog zakona prije nego što je upućen na mišljenja. Odgovoreno nam je da je u ovom trenutku završen rad na zakonu te da će biti dostupan za očitovanje tijekom javnog savjetovanja. Mi smo prijedlog zakona vidjeli kada i svi ostali u javnosti, kada je objavljen na e-savjetovanju”, kaže Novaković.

Dojam je da u nekim segmentima pogoduje dužnosnicima. Bude li ovakav prijedlog usvojen Povjerenstvo bi imalo rok od 30 dana od otvaranja postupka predmeta do odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka.

Novaković upozorava na nejasnoće u prijedlogu:

“Stvar je još bizarnija jer je prijedlogom Zakona predviđeno da Povjerenstvo na temelju vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave tek otvara predmet, što bi u praksi značilo da prije otvaranja predmeta moramo utvrditi je li prijava vjerodostojna i osnovana. Međutim, da bi uopće pristupili ispitivanju je li prijava neanonimna, osnovana i vjerodostojna, predmet prethodno mora biti otvoren, odnosno predmet bi se, kao i do sada trebao otvarati odmah po zaprimanju prijave, a potom se pristupa provjeri osnovanosti iste. Sve što kod nas uđe mora imati urudžbeni broj i čim se podnesak urudžbira predmet je de facto otvoren. To je prvo što u tom članku nije jasno, možda je omaška.

Pokretati postupak u roku od 30 dana, ako su to mislili, obično nije moguće zato što nama tijela javne vlasti odgovore u mjesec, dva, ponekad im treba i više vremena, a ponekad trebamo odgovore više tijela. To znači da bismo bili prisiljeni pokretati sve postupke i naknadno utvrđivati sve činjenice. Prođe li ovakav prijedlog Zakona, Povjerenstvo sigurno neće donositi odluke o nepokretanju postupka samo zato što sva potrebna dokumentacija nije pribavljena u roku od 30 dana.”

HINA/ Zvonimir KUHTIĆ

Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kaže da neće biti zadovoljna ako bude usvojen ovakav zakon.

“Doista ne mogu iščitati svrhu donošenja ovakvog zakona. Izmjene su takve prirode da ne doprinose borbi protiv korupcije. Zanima me kako donositelji politika vide ovo tijelo ako predlažu zakon koji ništa bitno ne mijenja. No, javna rasprava traje, vjerojatno će biti i dva čitanja u Saboru. U ovom obliku nisu trebali ni mijenjati zakon. Pogotovo ne raditi presing oko Povjerenstva i novog zakona jer u konačnici se ne radi o novom zakonu. Ako smo htjeli pokazati da smo država koja se želi uhvatiti u koštac s korupcijom, onda se trebalo napraviti drugačiji zakon”, kaže Novaković.