NOVA SNAGA HRVATSKOG BIZNISA: Građevinski procvat usred recesije

Objavljeno u Nacionalu br. 776, 2010-09-28

Zlatko Stipić, utemeljitelj Stipić Grupe, jedne od najvećih tvrtki u građevinskom biznisu, koja je bila glavni kontraktor za izgradnju centra West Gate u Zaprešiću te šoping centra City Center One u Zagrebu i Splitu, za Nacional otkriva tajnu dobrog poslovanja i u vremenu krize

Hoće li Stipić Grupa preuzeti dio udjela investicije u Ban centar, 70 milijuna eura vrijedan projekt gradnje luksuznih stanova u samom središtu Zagreba u paketu s manjinskim udjelima u Bundek centru čija se vrijednost procjenjuje na oko 80 milijuna eura? U Stipić Grupi ne taje da su pregovori o preuzimanju tih projekata u završnoj fazi, ali do konačne realizacije ne žele davati konkretne informacije. No, bude li potpisan ugovor prema kojem bi Stipić Grupa od dosadašnjih investitora IGH, tvrtke Konstruktor i Zagrebačke banke preuzela oko 40 posto investicije na sebe, značit će to velik iskorak za tvrtku koja je u javnosti najpoznatija kao glavni izvođač gradnje šoping centara, poslovnih objekata u Zagrebu te po salonima namještaja Stipić Interart. Time bi i Stipić Grupa, koja je s biznisom započela 1994. postala jedna od najjačih igrača u hrvatskom građevinskom biznisu.

„Mi od početka nismo ni mogli ni željeli sakriti da smo u pregovorima“, kaže Zlatko Stipić, „ali ne želimo ni da nam ti pregovori budu reklama.“ Stipić Grupa bila je glavni kontraktor za izgradnju trgovačkog centra Westgate u Zaprešiću, City Centera One u Zagrebu i Splitu, kupila je manji dio obveznica koje je emitirao investitor u projektu City Center One na Žitnjaku, a spominje se i kao jedan od ozbiljnijih kandidata za izgradnju trgovačkog centra Ikea u Rugvici na izlazu iz Zagreba. Putem Stipić Nekretnina tvrtka je ušla i u vlastiti projekt izgradnje luksuznih stanova u Harambašićevoj ulici u Zagrebu. Odgovor na pitanje kako je nekadašnja tvrtka ‘Graditeljstvo i trgovina Stipić’ iz Jastrebarskog uspjela narasti u danas veliku Stipić Grupu u sklopu koje djeluju tvrtke Stipić Constructa, Stipić Interart i Stipić Nekretnine, zapravo se nameće sam od sebe.

Tvrtka se u pravilu držala izgradnje velikih poslovnih objekata iz budžeta privatnih investitora i nikad dosad nije ulazila u projekte stanogradnje. Osim toga, držali su se onoga u čemu su bili najbolji, a to su završni radovi u graditeljstvu, dok su za ostale segmente posla uzimali podizvođače. Time su štedjeli i na nabavi opreme i na broju stalno zaposlenih radnika. Jedan od većih projekata bilo je izvođenje unutarnjih radova u Hypo-Alpe-Adria centru na Slavonskoj Aveniji u Zagrebu, ali Zlatko Stipić ističe da su i prije toga obavili značajne poslove.

„Mi smo i prije bili prisutni na izgradnji Istraživačkog instituta Pliva, a radili smo i hotele ‘Bristol’ i ‘Astoria’ u Opatiji. Od 1994., kad smo počeli raditi, bilo je puno projekata. Graditeljstvo je tada bilo u usponu i naravno da smo se i mi prilagodili tržištu i odonda ostvarujemo kontinuirani rast. U krizi je graditeljstvo dosta potonulo zbog smanjenja investicija u svim sektorima, i u visokogradnji i u niskogradnji. No mi smo od početka radili uglavnom za privatne i za strane investitore, tako da nismo bili ovisni o državnim projektima. U ovoj krizi to nam pomaže da nismo prezaduženi, ali naravno da i mi, kao i svi ostali, imamo svoje probleme.“

Zanimljivo je da je Stipić Grupa odlučila ući u segment stanogradnje, koji su dosad uspješno izbjegavali, upravo u trenutku kad na tom tržištu vlada najveća kriza i govori se o količini od 10 tisuća neprodanih stanova. No Zlatko Stipić smatra da je presudna kvaliteta projekta i dobra lokacija. Na koji način se uopće dobivaju tako veliki poslovi kao što je izgradnja centra West Gate? „Svi ti veliki poslovi ne dobivaju se od danas do sutra“, objašnjava Sven Müller, član uprave i suvlasnik u Stipić Grupi.

„Mi nastojimo biti jako dobro informirani i na neki način umreženi. Današnje poslovanje bazira se na informaciji i na svojevrsnoj ‘industrijskoj špijunaži’. Tko prvi dozna za neki projekt, ima bolje šanse. Mi smo ugovor za West Gate potpisali 2007., ali prvi pregovori počeli su još negdje 2004., 2005., investitorima smo pomagali da dobiju uvjete za gradnju, prostorne planove i sve što im je trebalo. Uz to smo austrijskoj tvrtki koja je razvijala taj projekat pomogli u izradi prvih procjena. Trebalo se uključiti u to kroz inicijalni development. Na taj način investitoru prenosiš svoje iskustvo, ali nema garancije da ćeš posao na kraju i dobiti. Kad je objavljen natječaj, mi smo odmah bili pozvani, i možda smo imali jednu malu prednost jer smo imali više informacija. U krajnjem slučaju odlučuju cijene, ali i pouzdanost. Cijena se ovdje kretala plus-minus jedan, dva posto, mi smo bili u sredini, ali tu su bile bitne i reference, a mi smo tada već završili City Center u rekordnom vremenu. Važna je i mogućnost financijskog osiguranja. Trebalo je dati bankovno jamstvo koje je iznosilo 20 milijuna eura. Više nema ‘časna riječ’, ozbiljan ugovor i časna riječ ne idu zajedno. A tržište danas nije na to spremno. Nakon toga prestaju razgovori s nekim tvrtkama koje sebe smatraju ogromnima, velikima, tradicionalnima, ako se nisu prilagodile tom načinu razmišljanja.“

Sven MÜller kaže da je sa Zlatkom Stipićem počeo surađivati prije deset godina, a prije četiri godine ušao je s njim i u partnerstvo jer je „Zlatko imao dobru viziju kako bi se tvrtka trebala dalje razvijati.“ Zlatko Stipić rođen je prije 44 godine u Kotor Varošu u Bosni i Hercegovini, u Zagreb je došao na studij, a neko vrijeme živio je u Austriji gdje je stekao i brojna korisna poznanstva. Dio karijere u Njemačkoj je radio i današnji Stipićev partner Sven Müller, iako su njih dvojica počeli surađivati tek 2000. Zlatko Stipić ističe da je sve što je stvorio u životu napravio sam: „Nisam ništa posebno naslijedio, završio sam Građevinski fakultet i bio kratko u Austriji, a kontakti koje sam tamo ostvario pomogli su mi u daljnjem životu.“ Trudimo se biti ozbiljni i korektni u poslu, sav naš uspjeh napravljen je na temelju toga i tako ćemo raditi i dalje. Mislim da imam dovoljno volje i hrabrosti razvijati naš posao jer smo na kraju krajeva odgovorni i za egzistenciju ljudi koji rade za nas.“

Zlatko Stipić ističe i da ne spada u red onih poduzetnika koji su ovisni o političarima te da se s njima rijetko druži. „Nisu to neka velika druženja, biznis je interesna priča i bilo bi dobro da stvar tu i završava“, kaže. Zlatko Stipić i Sven Müller ističu da će ih u budućnosti sve manje zanimati građenje, a sve više razvijanje projekata i ulaženje u razna partnerstva. „Mi ne radimo I ne ulažemo u ništa bez strategije. Nije riječ o klasičnoj kupnji i prodaji nego nastojimo ulaziti u partnerske odnose. Ako kupujemo zemljište, nastojimo da vlasnik to zemljište unese u joint-venture, a mi ulažemo novac, građenje, opremu, znanje…“ S jednim stranim partnerom, kaže Sven Müller, razvijaju projekt jednog staračkog doma.

„Imamo dosta stvari koje su u pripremi i ljudi će se za dvije godine opet čuditi, joj, vi opet imate posla. Postoje zanimljive lokacije u gradu, jedna nam se posebno sviđa, gdje ćemo nastojati preuzeti zemljište u višegodišnju koncesiju i razviti projekt. Vlasnik zemljišta dobivao bi određeni postotak dugogodišnjeg najma. Takav princip već odavno postoji u svijetu, jer, budimo realni, ako se neki projekt ne isplati u 99 godina, onda si u totalno krivom poslu. No hrvatski način razmišljanja, kad je vlasništvo u pitanju, još uvijek je vrlo konzervativan. Ali zato imamo tvrtke koje su vlasnici svega i svačega, a ništa ne proizvode, ne pridonose i ne prihoduju.“

Komentiraj

Source:Orhidea Gaura