Nova pravobraniteljica: “Slučaj riječkog kafića Three Monkeys uskoro će biti gotov”

Autor:

25.03.2021., Zagreb - Sabor je 6. sjednicu nastavio  raspravom o Godisnjem izvjescu o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu. Na pocetku sjednice prisegnula je Tena Simonovic Einwalter nova pucka pravobraniteljica.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter govorila je za Hinu te je izrazila žaljenje što Sabor još nije raspravio tri izvješća poslana iz Ureda pravobraniteljice. Usporedila je to sa sistematskim pregledom koji ponekad nije ugodan, ali pokazuje što treba popraviti.

Kazala je da je postupanje policije prema migrantima ozbiljan problem, ne samo u Hrvatskoj nego i drugim zemljama Europske unije. Naglasila je da DORH mora ispitati sve pritužbe povezane s tim. Ocjenila je kako je njezina prethodnica Lora Vidović odradila dobar posao te osudila ponašanje onih koji su koristili pozicije kako bi se protiv covida-19 cijepili preko reda. Što se tiče situacije nakon potresa, smatra kako je proces obnove prespor i suviše birokratiziran.

Peta pučka pravobraniteljica

Šimonović Einwalter je nedavno izabrana za petu pučku pravobraniteljicu. Ona je inače godinama u Uredu pravobraniteljice, bila je zamjenica Lore Vidović i dobro je upoznata s problemima građana i funkcioniranjem pravobranitelja. Sabor, međutim, još nije raspravio njezina izvješća za tri posljednje godine.

“Pitanje o razlozima zbog kojih izvješća nisu raspravljena prvenstveno je pitanje za Sabor. Na meni je da upozorim na posljedice neraspravljanja. Glavna posljedica je smanjen stupanj prihvaćanja i praktične primjene preporuka, sa 67 posto za izvješće iz 2017. (koje je raspravljeno) na oko 20 posto za izvješća iz 2018. i 2019. koja nisu na vrijeme raspravljena. Osim toga, neki problemi na koje se u izvješćima upozorava, a bitni su ili su bili bitni građanima te godine, zbog toga nisu dobili dovoljno prostora ni u saboru ni u javnosti”, rekla je Šimonović Einwalter.

“Sabor ne treba glasati o izvješćima pravobrabniteljice”

Kaže da Sabor ne treba glasati o izvješćima pravobraniteljice.

“Kad gledamo europsku praksu vezanu za druge institucije usporedive s našom, vrlo se rijetko o izvješćima glasa. Dobra je praksa da Sabor raspravlja o izvješćima, no glasanje zapravo nije potrebno jer to nije zakon koji se usvaja, već izvješće neovisne institucije o stanju ljudskih prava s preporukama koje treba raspraviti i primijeniti”, pojasnila je Šimonović Einwalter.

Njezinoj prethodnici zamjeralo se da je bila ideološki obojena, da se bavila parapolitikom, a neki su smatrali i da je neosnovano blatila hrvatsku policiju zbog odnosa prema migrantima. Šimonović Einwalter je to komentirala.

“Temeljni zadatak ove institucije opisan je u Ustavu i zakonima i to je ono čime se mislim baviti – ljudskim pravima, sprječavanjem diskriminacije, pravdom za sve, vladavinom prava, zalagati se za unaprjeđivanje i zakona i prakse. U demokraciji je normalno da postoji politički pluralizam i naravno da će u odnosu na neke kontroverzne teme postojati različiti stavovi. Uloga pravobranitelja u tom smislu jest da se drži Ustava, prava EU, međunarodnih propisa i hrvatskih zakona. Nadam se da će u budućim raspravljanjima izvješća u Saboru prevladati rasprava o važnim temama za građane te shvaćanje politike kao rada za opće dobro, a ne stranačko nadmetanje” rekla je.

Bivšoj pravobraniteljici također zamjeraju da se previše bavila pozdravom Za dom spremi i pjevačem Thompsonom u odnosu na sve druge probleme. Šimonović Einwalter je rekla da je njezina prethodnica Lora Vidović odradila dobar posao, birajući pri dobre prioritete.

“Mene takvi izazovi tek čekaju jer nije isto biti zamjenica i pučka pravobraniteljica. Neke teme nametnu određeno vrijeme i događaji. Čini mi se da je i veći interes medija za određene teme, što može stvoriti privid bavljenja samo tim, a ne i drugim temama. To je dodatni razlog da se cjelovita izvješća raspravljaju u Saboru, da se vidi brojnost i širina problema s kojima se građani suočavaju”, kazala je.

U Izvješću za 2020. navodi pritužbe na policijsko postupanje prema ilegalnim migrantima, opisuje vrlo brutalno postupanje i tvrdi da DORH nije postupao ni po jednoj od tih pritužbi. Postupanje prema migrantima ozbiljan je problem, ne samo u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji, naglasila je.

“Nemamo informaciju da je DORH postupao po pritužbama o kojima smo izvijestili u Izvješću za 2020., osim, prema posljednjim informacijama, u slučaju nigerijskih studenata (koji su došli na sportsko natjecanje u Hrvatsku, tvrde da su imali studentske vize, ali da ih je hrvatska policija deportirala u BiH). Obveza je Hrvatske da se o postupanjima koja mogu predstavljati povredu Europske konvencije o ljudskim pravima provede istraga, da to radi tijelo neovisno o osumnjičenima za tu povredu”, rekla je Šimonović Einwalter.

Pitanje migranata

Komentirala je i stav da postoji percepcija da pučka pravobraniteljica zbog migranata stalno sumnjiči policiju, a građani ipak više vjeruju policiji.

“To nije pitanje kome vjerovati, nego treba istražiti i vidjeti što se dogodilo – što kažu službeni podaci, što je vidljivo iz dokumentacije. Mi tražimo uvid u postupanje policije prema migrantima kao što to radimo i u slučajevima drugih osoba. Inzistiramo na provođenju neovisne istrage kad postoji pritužba na policijsko postupanje. Mislim da je apsolutno uloga policije čuvati granicu i to je ono s čim se građani slažu, no čini mi se i kako bi se većina građana složila da ne želi da hrvatska policija tuče i zlostavlja migrante te da se o tome izvještava u stranim medijima. Zato je adekvatna istraga ključna”, kazala je.

Komentirala je i cijepljenje političara.

“Kad je riječ o cijepljenju ministara i saborskih zastupnika na samom početku cijepljenja, tada je spremnost građana na cijepljenje bila prilično niska, pa je cilj tog čina pred kamerama bio potaknuti javnost na cijepljenje. Situacija se u međuvremenu promijenila zbog nedostatka cjepiva kojeg sad ima manje nego zainteresiranih. Osuđujem ponašanje onih koji su koristili pozicije kako bi se cijepili preko reda. Pokazalo se još jednom da je problem bio u transparentnosti cijelog postupka, svugdje gdje toga nema, imamo zloupotrebe”, rekla je.

Dva velika potresa, uz pandemiju koronavirusa, donijela su uistinu puno problema, dodala je.

“U Zagrebu su promjene prespore, ljude najviše muči birokratizacija postupka obnove, sila dokumenata koju moraju prikupiti. U međuvremenu, napravljene su neke pozitivne stvari kroz e-obnovu, odnosno mogućnost da javna tijela ‘vuku’ jedna od drugih podatke, ali i dalje je sve vrlo komplicirano i sporo. Nakon godinu dana, dio ljudi iz Čučerja i Markuševca još živi u kontejnerima i u hostelu”, iznijela je.

Komentirala je i jesu li 53 zaposlenika u njezinom uredu previše i kako gleda na prijedlog da se objedine sva četiri pravobraniteljstva i smanji broj zaposlenih.

“Brojka od 53 zaposlenih možda djeluje kao veliki broj, no samo ako se ne zna za povećanje broja mandata odnosno poslova ove institucije, a sad ih je ukupno pet. Mi smo i ombudsman i nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, ali i nacionalni preventivni mehanizam za nadgledanje zatvora, kaznionica, psihijatrijskih ustanova.

Od 2019. godine tu je i mandat zaštite prijavitelja nepravilnosti odnosno zviždača. Za svaki od tih mandata može biti uspostavljena zasebna institucija, a mi smo dakle pet institucija u jednoj, pa kad bismo tako gledali, taj broj nije velik. Što se tiče objedinjavanja, ne postoji jedan, idealan model, najbitnije je da su ove institucije neovisne i učinkovite i da surađuju”, smatra.

“O meni govore moji rezultati”

Njezin Ured pokrenuo je i postupak u slučaju riječkog kafića Three Monkeys iz kojega su HDZ-ovcima poručili da nisu dobrodošli. Kaže da postupak upravo zaključuju te da su od vlasnika kafića dobiti odgovor i mišljenje će uskoro biti finalizirano.

Komentirala je i šuškanja da je njezinom izboru za mjesto pravobraniteljice pomoglo i poznanstvo njezina oca Ivana Šimonovića, bivšeg ministra i diplomata, s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Sve pozivam da pogledaju moj životopis na web stranici Sabora. Na žalost, prečesto vidimo da neki umjesto temeljem ozbiljnog truda i zalaganja napreduju po nekim drugim kriterijima, što kod građana opravdano stvara nepovjerenje i ogorčenost. Nije mi bilo drago što se na raspravi o kandidatima nije raspravljalo o mojim stručnim postignućima na ovom području, niti onima moje protukandidatkinje, ili o našim odgovorima na pitanja koja su nam postavljali zastupnici.

Na rad i uspjehe svojih roditelja sam ponosna, bili su mi inspiracija u životu, ali svatko od nas ima svoju karijeru i sam odgovara za svoj rad i rezultate. Svjesna sam i da u životu ne krećemo svi s istih pozicija, ali za mene su do sada govorili moji rezultati, a tim ću putem i nastaviti” poručila je nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.