Objavljeno u Nacionalu br. 708, 2009-06-09

UMJESTO DA SE UMIROVI, predsjednik Mesić planira po isteku mandata nastaviti s političkom karijerom, i to u ulozi lidera nove koalicije

Stipe Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, pokrenuo je formiranje političke koalicije prozvane Treći blok, u koji bi ušli Hrvatska narodna stranka, Istarski demokratski sabor i Samostalna srpska demokratska stranka. Iako se predsjednik zasad nije uključio u pregovore stranačkih čelnika, upravo je on začetnik okupljanja stranaka koje bi trebale sastaviti koaliciju koja bi bila protuteža sadašnjoj bipolarizaciji političke scene na HDZ i SDP.

Pojedini sudionici ove inicijative potvrđuju da je Mesiću namijenjena uloga lidera Trećeg bloka, ali zasad se nije službeno razgovaralo o stvarnoj funkciji koju će predsjednik preuzeti nakon što mu istekne mandat početkom 2010. No, s obzirom na njegov utjecaj i ugled, postoji šansa da na parlamentarnim izborima 2011. preuzme ulogu premijerskog kandidata. Zasad se, ipak, neće javno raspravljati o tome jer bi ubrzana raspodjela fiktivnih ministarskih položaja u budućoj vladi samo nanijela štetu inicijativi. U svakom slučaju, posve je izvjesno da Mesić iduće godine ne namjerava otići u mirovinu, nego želi biti aktivan i kao direktni sudionik utjecati na političke prilike u Hrvatskoj. Pritom je, očito, procijenio da će veći utjecaj postići okupljanjem već postojećih stranaka, nego da se upusti u neizvjestan i kompliciran proces osnivanja vlastite liste. Nacional je prvi u Hrvatskoj, nekoliko tjedana nakon parlamentarnih izbora održanih u jesen 2007., objavio kako postoji strategija imenovanja Stipe Mesića liderom ujedinjene ljevice. Iako je tadašnji tekst dočekan s omalovažavanjem, informacija je stigla iz predsjedničkog okruženja i sad se vidi da je bila utemeljena. U međuvremenu je Mesić odustao od pokušaja da se nametne SDP-u, no u njegovoj viziji ostali su HNS, IDS, SDSS, a možda i HSLS. Jasno je da je Mesić iznimno nezadovoljan političkom situacijom. Predsjednik je u raznim situacijama izražavao neslaganje s gospodarskom politikom Sanaderove vlade.

Mesić nije samo kritizirao politiku Vlade nego i iznosio prijedloge za jači angažman hrvatskih poduzeća u Africi i Aziji, ali njegovi su napori uglavnom ignorirani. On smatra kako se hrvatska vlada morala bolje pripremiti za recesiju. Mesić je duboko zabrinut razinom korupcije i nekoliko se puta založio za rješavanje kriznih situacija, primjerice, u aferama “Brodosplit” i “vojni kamioni”. Ali ni službena politika ni pravosuđe nisu reagirali na njegove zahtjeve i šef države je uvjeren kako Hrvatskoj treba efikasnija vlada koja će biti sposobna riješiti ove probleme. Na istom tragu je i Mesićevo nezadovoljstvo pregovorima s Europskom unijom, koji su zapeli zbog slovenske blokade, ali i stajališta Bruxellesa da je Hrvatska korumpirana zemlja. Također, Mesić je jedini visokopozicionirani političar koji se često i žestoko sukobljava s pokušajima rehabilitacije ustaških tendencija. On je jedini političar koji se zbog ovih načela sukobljava i s Katoličkom crkvom, a da zbog toga ne trpi njegov rejting u javnosti.

Osim toga, Mesić nije zadovoljan ni načinom rada opozicije. Iako je jedno vrijeme bio blizak sa Zoranom Milanovićem, a prije i s Radimirom Čačićem, sada misli kako su obojica propustili svoje šanse. Čačićeve predsjedničke ambicije ne smatra ozbiljnima, a nakon lokalnih izbora skeptičan je i prema vodećoj ulozi SDP-a. Po njegovu mišljenju, izlazak iz krize može osigurati jedino nova politička grupacija, kojoj bi on bio predvodnik. Stoga je stao okupljati široku koaliciju koja se naziva Treći blok. Treba podsjetiti kako je Mesić prilično aktivan i u izboru svog nasljednika, i već je otvoreno podržao razne kandidate, od Nadana Vidoševića do Zlatka Komadine.PREDSJEDNIK MESIĆ S ČELNIKOM SDP-a ZORANOM MILANOVIĆEM U Socijaldemokratskoj partiji nisu nimalo zadovoljni Mesićevom najnovijom političkom inicijativom

U nedavnom intervjuu za Nacional izjavio je da će mjesec dana prije održavanja izbora vrlo vjerojatno javno poduprijeti nekoga od predsjedničkih kandidata. Ovakve Mesićeve najave u vodećim strankama nipošto se ne primaju s entuzijazmom, tako da su u HDZ-u kritizirali moguću podršku predsjedničkom kandidatu, a u SDP-u nikako ne vole slušati najave o osnivanju trećeg bloka. No ta vrsta kritike Mesića neće zaustaviti, posebno kad se zna da ga podržava dio političke elite. Mesić se oslanja i na ispitivanja javnog mnijenja, koja pokazuju da je još od 2000. najpopularniji političar u Hrvatskoj. Ne ljevici i u centru Zoran Milanović okuplja između 30 i 35 postotnu podršku, Radimir Čačić i HNS su ispod deset posto, a ostale stranke i pojedinci su utjecajni u pojedinim regijama.

Za razliku od njih, Mesića, unatoč lijevim stajalištima, podržava i znatan broj konzervativnog biračkog tijela. Uvjeren kako će i poslije napuštanja Predsjedničkog ureda zadržati popularnost, Mesić je počeo stvarati preduvjete za formiranje stranačke koalicije u kojoj bi bio premijerski kandidat. Konkretne poteze moći će povući tek kad okonča predsjednički mandat, ali veći broj ozbiljnih političara ovih je dana priznao kako im je poznata najnovija inicijativa. Informaciju o stvaranju Trećeg bloka u razgovoru za Nacional potvrdio je i Milorad Pupovac, saborski zastupnik i potpredsjednik SDSS-a. Iz njegovih riječi očituje se nezadovoljstvo marginalizacijom manjih stranaka, koje su posve ovisne o HDZu i SDP-u, a slična stajališta potvrdili su neki od vodećih dužnosnika HNS-a i IDS-a. No dok su ove dvije stranke u opoziciji i traže vlastiti prostor na političkoj sceni, Pupovčev SDSS dio je vladajuće koalicije i izlazak iz vlasti mogao bi oslabiti Sanaderovu vladu. To prije što su i čelnici HSLS-a nedavno stupili u kontakt s Mesićevim sugovornicima i nisu odbacili mogućnost ulaska u koaliciju koja je u začetku. U HSLS-u nisu pretjerano zadovoljni položajem u vladajućoj koaliciji, iako je Đurđa Adlešič svojim suradnicima osigurala položaje u državnoj administraciji i javnim poduzećima.

IVAN JAKOVČIĆ, šef Istarskog demokratskog sabora, jedne od stranaka koje bi mogle biti u Trećem blokuAli liberali balansiraju na granici političkog opstanka i ako im netko ponudi više, sigurno bi bili otvoreni za razne kombinacije. Očito je da unutar potencijalnih članica Trećeg bloka postoji snažno nezadovoljstvo sadašnjim položajem, odnosno sve većom političkom marginalizacijom. SDSS je već godinu dana distanciran od Sanaderove politike, koja nije prihvatila neke vitalne zahtjeve srpskih predstavnika. Unatoč protivljenju Srba, Vlada je izglasala rebalans državnog proračuna i novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, Sanader odugovlači s izmjenama izbornog zakona koji bi nekim manjinama dao dvostruko pravo glasa, a još uvijek nije riješeno ni pitanje stanarskih prava. Osim toga, Pupovčeva politika suradnje s HDZom doživjela je težak poraz na ovim lokalnim izborima, i postalo je jasno kako je velik broj srpskih birača, koji načelno podržavaju SDSS, nezadovoljan ulaskom u Sanaderovu koaliciju. Budući da je u borbi za srpske glasače najveći protivnik SDP, prevladalo je mišljenje kako treba formirati treći blok koji bi imao podršku Stipe Mesića. Slično rezoniraju i u IDS-u, gdje je Ivan Jakovčić prije nekoliko mjeseci potpisao ugovor o suradnji s HNS-om, a usput najavio da podržava predsjedničke ambicije Radimira Čačića. Premda je IDS u koaliciji s SDP-om ostvario vrlo dobar rezultat na području Istre, Jakovčiću se ne sviđa ideja da njegova stranka bude simbolični saveznik Socijaldemokratske partije. Uostalom, upravo je pod njegovom organizacijom 1998. osnovana Porečka inicijativa u koju su ušli Istarski demokratski sabor, Hrvatska narodna stranka i Liberalna stranka.

Na trećesiječanjskim izborima pridružio se i HSS i s 24 mandata ta je grupacija po snazi postala treća i njezini su predstavnici ušli u vladu Ivice Račana. U posljednjoj fazi Račanove vlade HSS-ovci su se pri- bližili SDP-u i tako marginalizirali ostatke nekadašnje Porečke inicijative. Već na izborima 2003. HNS je nastupao samostalno, dok su IDS i LS odlučili koalirati s esdepeovcima. Upravo o odluci HNS-a uvelike ovisi i uspjeh Mesićeve inicijative o formiranju Trećeg bloka. Sudeći po raspoloženju vodećih haenesovaca koji su govorili za Nacional, oni podržavaju novu stranačku koaliciju, ali unutar toga žele imati vodeću ulogu. Radimir Čačić smatra sebe prirodnim čelnikom trećeg bloka, a takvo mišljenje dijeli i veći dio vodstva stranke. Iz njihove perspektive Mesić može biti svojevrsni predvodnik grupacije, jer je sposoban animirati biračko tijelo, ali prema sadašnjoj situaciji teško bi mu prepustiti položaj kandidata za premijera. Rezervna varijanta za HNS jest ulazak u predizbornu koaliciju s SDP-om. Ova formula prvi je put iskušana na svibanjskim lokalnim izborima i rezultati su bili zadovoljavajući u sredinama u kojima je lijevi centar i dosad stajao dobro, ali SDP-u i HNS-u su očekivali više. Pitanje je i hoće li HNS podržati budućeg predsjedničkog kandidata SDP-a ili će se kandidirati Radimir Čačić. Ako uđe u kampanju, to će izazvati nove međusobne napetosti i otežati jedinstven nastup ubuduće.HNS Čelnici Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić i Vesna Pusić

I ovako među socijaldemokratima vlada jedinstveno stajalište da je Čačić nerealno ambiciozan i svojim najavama kako je sposoban biti premijer ili predsjednik Republike de facto unosi razdor i javnostii između stranaka. Mesićeva inicijativa došla je i do vodećih dužnosnika Socijaldemokratske partije Hrvatske i nije izazvala nimalo oduševljenja. U SDP-u smatraju da će ta ideja donijeti samo dodatne komplikacije, što je eksplicitno pojasnio član stranačkog vrha. “Mesića cijenimo i on je velika ličnost Hrvatske, ali predugo je u politici i vrijeme je da se časno povuče. Uđe li doista s nekakvom listom, vjerojatno će sebi osigurati saborski mandat, ali samo će stvarati probleme, iako na kraju neće ništa postići. Ništa ne predstavlja ni podatak da uživa podršku 70 posto građana, jer čim napusti predsjednički položaj, više nikome neće biti zanimmljiv, a kamoli da u 77. godini postane predvodnik promjena. Kad bi se treći blok i formirao, on bi mogao postići uspjeh pod vodstvom neke potpuno nove osobe, a ne isluženih političara”, stajalište je SDP-a. Reakcija iz najjače oporbene stranke je očekivana kad se zna da bi treći blok uglavnom računao na birače ljevice i centra. Ali ni u HDZ-u nisu spokojno dočekali ovu inicijativu. Za HDZ nema opasnosti sve dok je na čelu Sanader, koji je sposoban kontrolirati odnose unutar koalicije i amortizirati napade iz Predsjedničkog ureda. Ali pitanje je što će se dogoditi ako se nastave negativni ekonomski trendovi ili ako se Sanader ipak odluči kandidirati za predsjednika Republike. U tom slučaju HDZ-ova vlast postala bi izrazito nestabilna, a svi izbori nakon 2000, potvrđuju kako lijevi centar pobjeđuje ako uspijeva motivirati svoje simpatizere da iziđu na izbore. Mesić i pobornici osnivanja trećeg bloka računaju da će se nametnuti kao dobitna kombinacija.