Norveška će vojskom štititi plinovod za koji operater tvrdi da se možda može popraviti. Rusija traži sjednicu UN-a o Sjevernom toku

Norveška će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže, nakon što su napadnuta dva ruska plinovoda koja dovode plin u Europu, rekao je u srijedu norveški premijer.

Curenje plina kao rezultat moguće sabotaže otkrivene na plinovodima Sjeverni tok u utorak izazvalo je pomutnju na energetskim tržištima i povećalo sigurnosne zabrinutosti.

Norveška je trenutno najveći europski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom. Ima više od 90 plinskih i naftnih polja na moru, od kojih je većina povezana s mrežom plinovoda koji se protežu na oko 9000 kilometara.

“Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima”, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za medije.

Na napad bi se “odgovorilo zajednički s našim saveznicima”, rekao je. Norveška je članica NATO saveza.

Na moru bi bila angažirana mornarica da štiti pomorska postrojenja, a na kopnu bi policija mogla pojačati svoju prisutnost na postrojenjima, rekao je.

NATO i Europska unija naglasile su potrebu da se zaštiti kritična infrastruktura i upozorili na “snažan i ujedinjen odgovor” ako bude više napada.

U ponedjeljak, Norveška agencija za naftnu sigurnost pozvala je na veći oprez zbog nepoznatih bespilotnih letjelica koje su viđene blizu norveških morskih plinskih i naftnih platformi, upozoravajući da mogu predstavljati rizik od nesreća ili namjernih napada.

Stoere je rekao u srijedu da se prelijetanje bespilotnih letjelica “uglavnom događalo u rujnu” i da su bile “različitih veličina” te da je njihova aktivnost bila “neuobičajena”.

Međutim, ponovio je da nije vidio posebne prijetnje protiv norveškog plinskog i naftnog sektora na moru i nije zatražio vojnu pomoć od saveznika.

Sjeverni tok 1 možda bi se mogao popraviti – operater

Popravak oštećenog plinovoda Sjeverni tok 1 jedna je od opcija nakon što se procijeni šteta, izjavio je u srijedu operater, a analitičari ističu da plin iz Rusije može stizati u Europu i preostalom neoštećenom cijevi Sjevernog toka 2.

Operater plinovoda Nord Stream želi utvrditi štetu što je prije moguće, odnosno čim vlade ukinu zabranu pristupa zoni istjecanja plina, rekao je glasnogovornik.

Odbio je navesti pojedinosti o mogućim troškovima i tko će ih snositi.

Glasnogovornik tvrtke Nord Stream 2 Ulrich Lissek rekao je pak da “trenutačno nitko ne može ozbiljno reći kakva je dolje situacija”, ali da je “strukturni integritet plinovoda sigurno jako oštećen”.

Tvrtki će istraživanje ili popravak plinovoda vjerojatno će biti otežani budući da je od početka godine pod američkim sankcijama.

Analitičari pak drže da bi ruski plin još mogao stizati u Europu jednom cijevi Sjevernog toka 2 kapaciteta 27,5 milijardi prostornih metara plina godišnje.

Aleksej Grivach iz moskovskog Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost rekao je da je cjevovod još treba ispitati i da je još pod radnim tlakom.

“Ako se stvari poslože, može raditi, pod uvjetom da ima dozvolu regulatora”, rekao je Grivach.

Igor Galaktionov iz brokerske kuće BCS Mir Investitsiy slaže se s njegovom ocjenom.

“Sudeći po javno dostupnim informacijama, jedna je linija ostala neoštećena. Teoretski, ako bude donesena politička odluka i ako se podesi oprema za procesuiranje plina, opskrba je preko te veze moguća”, rekao je Igor Galaktionov iz brokerske kuće BCS Mir Investitsiy.

Gazprom nije odgovorio na upit da komentira te procjene.

Europa je pokrenula istragu o istjecanju velike količine plina iz dva ruska plinovoa u Baltičko more. Švedska, Njemačka i Danska nagađaju da je riječ o sabotaži, ali ne navode tko bi iza nje stajao.

Ni Rusija ne isključuje tu mogućnost i namjerava sazvati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o šteti na plinovodima, napisala je a Telegramu glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

Njemačka je blokirala projekt plinovoda Sjeverni tok 2 koji je trebao udvostručiti isporuke ruskog plina, nakon što je Rusija službeno priznala dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini, samo dva dana prije početka invazije na susjednu zemlju.

Plinovod ide gotovo paralelno sa Sjevernim tokom 1. Njegova gradnja započela je 2011. godine a završena je u rujnu 2021. godine, ali cjevovod nikada nije proradio.

Njemačka agencija za mreže obustavila je postupak certifikacije u studenome prošle godine uz obrazloženje da operater mora biti registriran u Njemačkoj a ne u Švicarskoj.

Rusija traži sazivanje sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti vezano uz Sjeverni tol

Rusija će zatražiti sazivanje sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti u vezi s istjecanjem plina otkrivenim na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, pošto je pozvala Joea Bidena da kaže jesu li Sjedinjene Države odgovorne za tu “sabotažu”, priopćila je u srijedu ruska diplomacija.

“Rusija kani sazvati službenu sjednicu UN-ova Vijeća sigurnosti nakon provokacija u vezi s plinovodima Sjeverni tok 1 i 2”, objavila je na Telegramu glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova.

Ruska diplomacija je ranije zatražila “odgovore” od Joea Bidena o uzroku istjecanja plina na cjevovodima Sjevernog toka 1 i 2 u Baltičkome moru.

“Američki predsjednik mora odgovoriti je li SAD izvršio svoju prijetnju”, napisala je na Telegramu, smjerajući na Bidenovu izjavu početkom veljače o tome da će Washington “ukinuti” Sjeverni tok 2 ako Moskva vojno intervenira u Ukrajini.

“Ako Rusija okupira (Ukrajinu), neće više biti Sjevernog toka 2”, rekao je Joe Biden 7. veljače, dva tjedna prije ruske ofenzive.

Europska unija je najavila “odlučan odgovor” na “svako namjerno poremećenje europske energetske infrastrukture”.

Zbog istjecanja plina na plinovodima sve su slabiji izgledi za skori nastavak ruskih isporuka Europi.

Komentiraj