NORMALIZACIJA ODNOSA u regiji i rješenje spora sa Slovenijom bit će Milanovićevi prioriteti

NAKON ŠTO ODLUČI TKO ĆE MU SVE BITI U SAVJETNIČKOM TIMU novi će hrvatski predsjednik u prvim danima mandata, u okviru svojih nadležnosti, definirati prioritete u vanjsko-političkom programu i pomoći Vladi u rješavanju ključnih pitanja

Normalizacija odnosa u regiji i smanjenje napetosti sa susjednim državama trebalo bi biti prvi potezi novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića nakon što sredinom veljače ove godine preuzme dužnost od Kolinde Grabar-Kitarović. Iako iz Milanovićeva stožera službeno ne žele potvrditi koji će doista biti prvi potezi novog predsjednika, njegovi prethodnici uvjereni su kako bi upravo vanjska politika i odnosi u regiji trebali biti u fokusu Milanovićeve politike nakon što odluči tko će mu sve biti u savjetničkom timu. Budući da su predsjedničke ovlasti vrlo male i vanjska politika jedno je od rijetkih područja na koja predsjednik države doista i može utjecati, ne bi trebalo čuditi da Milanović u prvim danima mandata u okviru svojih nadležnosti definira svoj vanjsko-politički program.

Uostalom, Milanović je i tijekom kampanje u nekoliko navrata naglasio da će jedno od prvih njegovih službenih posjeta biti posjet Ljubljani kako bi pokušao srediti odnose koji su narušeni problemima oko Savudrijske vale i pitanja priznavanja odluke Arbitražnog suda koju Hrvatska ne priznaje. Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović za Nacional je izjavio kako se nada da će Milanoviću cilj biti bolji odnosi u regiji:

„Jačanjem dobre pozicije u regiji Hrvatska jača svoju poziciju u Europi, to nažalost na desnici nikako ne razumiju. Jedno od tih pitanja je i pitanje arbitraže koje je pitanje praktične naravi i koje se uz malo dobre volje i s jedne i druge strane može riješiti.“

Josipović smatra da je rezultat koji je Arbitražni sud donio u načelu prihvatljiv za obje države te kaže i da je on imao prilike vidjeti dokument kojim je Franjo Tuđman odredio okvire granice sa Slovenijom te da je moguće doći do dogovora koji je prihvatljiv i za Hrvatsku i za Sloveniju. Smatra da Slovenci moraju prihvatiti činjenicu da hrvatska vlada ne može napraviti korak unatrag i prihvatiti odluku Arbitražnog suda jer je za vrijeme Milanovićeve vlade Sabor uz veliki konsenzus svih najvećih stranka izašao iz arbitražnog procesa. Josipović o mogućem rješenju kaže:

„Mislim da sad samo treba mudrosti i dobre volje između vodećih ljudi u zemlji, mislim i na predsjedničku i premijersku razinu, da se nađe odgovarajuće rješenje za sadržaj koji je relativno prihvatljiv za obje strane.“

Jačanjem dobre pozicije u regiji Hrvatska jača poziciju u Europi, to nažalost na desnici nikako ne razumiju. Pitanje arbitraže je praktične naravi i može se riješiti’, smatra Ivo Josipović

Budući da je i Milanović najavio da želi raditi na poboljšanju odnosa sa Slovenijom, očito je da je novom hrvatskom predsjedniku stalo da se napokon riješi problem koji je nastao baš u posljednjim mjesecima njegova premijerskog mandata. Naime, u ljeto 2015. izbila je afera nakon što je ustanovljeno da se slovenski član Arbitražnog suda dogovarao s agenticom Simonom Drenik oko detalja iz predmeta, nakon čega je hrvatska strana izašla iz cijelog procesa jer je smatrala da je arbitraža nepovratno kontaminirana. Sve to događalo se pred kraj mandata vlade Zorana Milanovića koji je Saboru i predložio povlačenje Hrvatske iz procesa, što je gotovo jednoglasno Sabor i prihvatio. Milanović je tada slovenskom premijeru Miri Ceraru poručio kako je „vjerodostojnost i integritet arbitražnog postupka u cjelini do te mjere narušen da Hrvatska nije mišljenja da se arbitražni proces može nastaviti u ovoj ili sličnoj formi“. Milanović je poručio i kako je „Hrvatska i nadalje predana traženju rješenja za utvrđivanje protezanja granične crte sa Slovenijom na kopnu i moru u skladu s međunarodnim pravom“ te da se „dobrosusjedski odnosi naših dviju država, saveznica u NATO-u i partnera u Europskoj uniji, moraju nastaviti razvijati, usprkos ovom incidentu“.

Četiri i pol godine kasnije Milanović je u predizbornoj kampanji potvrdio da i danas smatra svoj potez o izlasku iz arbitraže ispravan, ali je naglasio i da ćemo na kraju morati sjesti za isti stol sa Slovenijom i dogovoriti bilateralno. „Vidim stotine razloga da budemo odlični susjedi sa Slovenijom“, rekao je u jednoj od triju televizijskih debata novi hrvatski predsjednik.

Iz tih riječi može se protumačiti namjera Zorana Milanovića da sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom Borutom Pahorom krene u razgovore oko mogućeg bilateralnog rješenja graničnog spora. Hoće li u tome uspjeti dosta ovisi i načinu na koji će tu inicijativu prihvatiti i hrvatski premijer Andrej Plenković koji do sada nije imao previše uspjeha u rješavanju ovog spora. Za Milanovića je olakotna okolnost ta što su i Šarec i Pahor političari bliži lijevome centru te bi s njim puno lakše mogli postići dogovor nego s Plenkovićem.

Zbog ovih su razlog nedjeljni izbori bili sa zanimanjem praćeni i u Sloveniji, gdje je zabilježeno da je izabrani predsjednik Milanović u predizbornim suočavanjima zadnjih dana kazao da je Slovenija, bez obzira na otvorena pitanja, najbliža partnerica Hrvatske, osobito kad je riječ o suradnji u okviru Europske unije. Što se tiče odnosa sa Slovenijom, tu prema ocjeni slovenskih medija, ne treba očekivati velike promjene jer je i arbitražni spor i izlazak Hrvatske iz granične arbitraže došao u vrijeme bivše vlade koju je vodio Milanović, ali se u njegovim riječima u kampanji ipak vidi napredak.

„Bilo kakvih bitnih pomaka u odnosima sa Slovenijom ne treba očekivati, osobito kad je riječ o implementaciji arbitražne presude, i to bez obzira na to što šef države i u Hrvatskoj ima neke ovlasti na vanjskopolitičkom području. No moglo bi barem doći do nekih pomaka u odnosima na općoj razini kojih sada zapravo nema. Na kraju krajeva, Milanović upravo Sloveniju vidi kao najvažnijeg saveznika u Europskoj uniji, a to bi mogao biti dobar početak“, navodi mariborski list Večer.

Milanović je tijekom kampanje rekao da će jedan od prvih njegovih službenih posjeta biti posjet Ljubljani kako bi pokušao srediti odnose koji su narušeni problemima oko Savudrijske vale

I dok osim problema oko arbitraže, sa Slovenijom nema drugih otvorenih pitanja i odnosi dviju država bi se lako mogli poboljšati, puno je teža situacija s istočnim susjedima Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Ivo Josipović na to gleda kao na jedan problematični paket u kojem je Srbija definitivno veći problem i to prije svega zbog Aleksandra Vučića. Josipović je kazao da s Vučićem nikome nije lagano surađivati pa će i odnose sa Srbijom biti puno teže popraviti. Za odnose s Bosnom i Hercegovinom Josipović kaže: „Bosna i Hercegovina je Hrvatskoj možda i najvažniji susjed, ali problem je što se Hrvatska često znala miješati u unutarnje poslove te države.“

Za razliku od Slovenije, Milanović poučen nekim krivim procjenama iz prošlosti nije želio puno govoriti o Bosni i Hercegovini i odnosima s tom državom. Tek je jednom prigodom kazao da neće voditi službenu kampanju u toj državi, a u debatama je poprilično kritizirao aktualnog člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Željka Komšića. Zbog tih je kritika i Komšić uoči drugog kruga izbora za lokalne medije u BiH kazao kako Milanovića smatra „mudrijim, ali i opasnijim“ od Kolinde Grabar-Kitarović. No nakon Milanovićeve pobjede i Komšić je poslao pomirljivije tonove: „Gospodine Milanoviću, primite iskrene čestitke povodom vaše pobjede na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj“.

Komšić je dodao da „u osvit preuzimanja predsjedavanja Europskom unijom, građani Hrvatske i Bosne i Hercegovine očekuju intenziviranje suradnje između dvije prijateljske države“ te da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine Milanović ima pouzdane partnere za unaprjeđenje bilateralnih odnosa. Komšić je još i napisao: „Iskreno želim da Zoran nađe novi put i snagu da bude drugačiji od svega do sada, svima je takav potreban.

S druge strane, Dragan Čović je uvjeren da će Milanovićeva državna politika biti predana hrvatskom narodu u BiH, radi zaštite i ostvarenja ravnopravnosti i prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. Nakon Milanovićeve pobjede Čović je napisao: „Pozivam Vas da, temeljem Vašeg razumijevanja pozicije hrvatskoga naroda u BiH kojega ste iskazali kao predsjednik vlade Republike Hrvatske, uspješnom suradnjom radimo na daljnjem razvoju i jačanju odnosa Republike Hrvatske i BiH“, naglasio je Čović.

Milanoviću su čestitali i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je rekao da „važnost dobrih odnosa dvije zemlje nadilazi sva neriješena otvorena pitanja između naših država” te srpski član Milorad Dodik. On je izrazio nadu da će Milanović opravdati ukazano povjerenje svojih birača „među kojima je i veliki broj Srba koji su glasali za njega“ i „raditi na unapređenju položaja i statusa srpskog naroda u Hrvatskoj“.

Milanović je u debatama kritizirao člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je odgovorio te je rekao kako Zorana Milanovića smatra ‘mudrijim, ali i opasnijim političarem’ od Kolinde Grabar-Kitarović

No da je pred Milanovićem dosta posla na poboljšanju odnosa između dviju država dokazuje i izjava ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudina Radončića koji je i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), stranke članice vladajuće koalicije u BiH. Radončić je još i prije samih izbora optužio dvoje kandidata na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj da neopravdano stigmatiziraju muslimane u BiH povezujući ih s terorizmom. On je reagirao na debatu Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović na HTV-u i to na dio u kojem su kandidati odgovarali na pitanja voditeljice o tome kako vide “prijetnju džihadista” iz BiH. Milanović je rekao kako su “džihadisti u BiH realnost” i kako je to zemlja u kojoj je puno muslimana, a oni odlaze u Irak i Siriju boriti se i vraćaju se indoktrinirani. Radončić je ovako odgovorio na te tvrdnje:

„Zaista je državnički i moralno nedopustivo to da kandidati za predsjednika Republike Hrvatske uporno i tendenciozno u Bosni i Hercegovini vide dodatnu opasnost od terorizma ‘jer u njoj žive muslimani’. Dovoditi Bošnjake u takav kontekst, i to nakon genocida koji je počinjen, zaista nije dobrosusjedski čin. Plašiti svoje birače potencijalnim terorizmom iz BiH i glumiti čuvara EU od nas mnogo više govori o političkim tendencijama u Hrvatskoj, nego o ovdašnjim muslimanima, odnosno Bošnjacima. Terorizam je planetarno zlo i vezati ga uz jednu vjeru, naciju ili državu politički je veoma ružno i nedopustivo“.

Dodao je kako bi bilo dobro da osoba koja na kraju pobijedi u utrci za predsjednika RH prestane „s takvom vrstom populizma i nepotrebnog vrijeđanja pripadnika vjere koja, između ostalog, egzistira i u Hrvatskoj i njezinu multietničku sliku čini ljepšom i boljom“.

Iz ovih izjava očito je da je pred novim hrvatskim predsjednikom puno izazova kada su u pitanju odnosi sa susjedima i to prije svega Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kada se tome doda i vrlo nestabilna situacija u Crnoj Gori koja prijeti eskalacijom nasilja, onda postaje jasno zašto bi vanjska politika i odnosi sa susjedima trebali biti u fokusu Milanovićevih planova u prvim danima mandata nakon svečane inauguracije.

 

Komentiraj