U noći s petka na subotu, 29. siječnja, skoro 250 institucija, muzeja, galerija, knjižnica, arhiva, otvorit će svoja vrata za Noć muzeja, u više od stotinu gradova diljem Hrvatske, a organizatori očekuju, osobito s obzirom na povoljnu vremensku prognozu za taj dan, da će se ove godine nastaviti trend povećanja broja posjetitelja.

Ovogodišnju Noć muzeja obilježit će tema “Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena”, kojom će se odati počast tom velikom političaru i biskupu, čija je 200. godišnjica rođenja obilježena prošle godine.

S obzirom na temu, otvaranje manifestacije bit će u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), gdje je u utorak održana konferencija za novinare na kojoj su muzealci najavili svoje programe.

“Podatak da ove godine otvaramo u HAZU i da se ovdje održava konferencija potvrda je kvalitetnog puta u koji smo uložili deset godina rada i imali podršku najšire muzejske zajednice”, rekla je Dubravka Osrečki-Jakelić, voditeljica i začetnica Noći muzeja.

Kao glavni doprinos Osrečki-Jakelić ističe što je Noć muzeja proširila pojam shvaćanja pojma baštine. “Ranije nam se činilo nespojivo da uz baštinske ustanove u manifestaciji sudjeluju i one gospodarske, no to pokazuje da smo raširili pojam shvaćanja baštine izvan muzejskih institucija”, ustvrdila je.

“Danas imamo veliku nacionalnu manifestaciju, a ovogodišnja tema kojom se povezuje znanost i umjetnosti potvrđuje se i u tome da su među sudionicima, uz brojne muzeje, i visokoškolske ustanove”, istaknula je.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a govorio je o Strossmayeru kao “čovjeku misije”, koji je imao velike, često neshvaćene projekte i koji se sam pozicionirao da radi ono što bi trebale raditi državne institucije.

“Sve institucije koje je osnovao postoje i danas, a teze koje je tada postavio vrijede i u vremenu globalizacije kada je Hrvatska na otvorenom tržištu. Strossmayer je smatrao da su znanost i umjetnost najjače oružje, jače i od materijalnih dobara, možemo biti ponosni na djelo koje ga je nadživjelo”, naglasio je Kusić.

iše nema nedoumica oko značenja Noći muzeja

Milvana Arko-Pijevac, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva koje organizira Noć muzeja, ocijenila je da su, ako su nekad i postojale eventualne nedoumice oko značenja te manifestacije, one sada nestale.

“Noć muzeja svake godine bilježi sve veći broj sudionika i posjetitelja, a prerasla je u manifestaciju hrvatske baštine jer ukjučuje arhive, knjižnice, sveučilišta, kulturne umjetničke udruge, škole”, napomenula je.

Ove godine su se pridružile i sakralne ustanove, a novina su gospodarske ustanove, s obzirom da se, kazala je Arko-Pijevac, kulturna baština kroz svoje kreativne programe ima potencijal u gospodarskom udijelu održivog razvoja turizma.

Najavila je da će Zagreb holding omogućiti besplatni prijevoz ZET-om, a Uber taxi, u kojem će se posjetitelji Noći muzeja moći osvježiti vodom i krafnom, besplatno prevoziti putnike od muzeja do muzeja.

Pomoćnica ministra kulture Vesna Jurić-Bulatović rekla je kako se s Noći muzeja nastoji promovirati hrvatsku kulturu na način imanentan novim tehnologijama i spoznajama, što intencija u razvijenim zemljama.

“Imamo iznimno snažnu, raznovrsnu i bogatu kulturnu baštinu, a ovogodišnji mali tematski zaokret sukladan je s onim što kultura može značiti za kreativni razvoj i pokazati koliko u manjim sredinama velika imena mogu biti okosnice oko kojih se može generirati kulturni razvoj”, istaknula je Jurić-Bulatović.

Ocijenivši kako trend rasta interesa puzblike za Noć muzeja potvrđuje snagu i moć hrvatske kulture kao mogućeg generatora kulturnih kretanja, Jurić-Bulatović je podsjetila da je broj posjetitelja u hrvatskim muzejima porastao gotovo za 1,5 milijun, što se može zahvaliti i Noći muzeja.

• Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport smatra kako u hrvatskoj kulturi nema manifestacije s tako velikim interesom publike, a što je potaknulo i one koji nisu izravno povezani s baštinom da se uključe u manifestaciju. Pozvao je građane da obiđu više od pedeset lokacija, na koliko će ih se, samo u Zagrebu održati različita događanja.

Noć muzeja ove se godine održava u partnerstvu s HAZU, Muzejem Đakovštine i Muzejem Slavonije Osijek. Muzej Đakovštine donosi izložbu o Strossmayerovoj ostavštini i njegovom odnos prema glazbenicima, umjetnicima i graditeljstvu, dok Muzej Slavonije Osijek priprema izložbu osobnih veza Biskupa s rodnim gradom.

Osim na Strossmayera podsjetit će se na druge važne osobe hrvatske povijesti, primjerice na lošinjske reformatore, utjecaju Jurja Dobrile na Istru, te Deželića i Kolarića na varaždinske vatrogasce.

S obzirom na temu bit će otvorene i zbirke pojedinih sakralnih ustanova koje inače nisu dostupne, primjerice sakralna zbirka crkve sv. Servula u Bujama, te u Pavlinskom samostanu u Sveticama/Ozalj ili crkvi sv. Blaža u Zagrebu.

Među ‘nemuzejskim’ ustanovama koje sudjeluju u Noći muzeja ističu se ozaljska Munjara, karlovačko vodocrpilište Borlin, Zagrebačka pivovara iZagrebački velesajam na kojem će se predstaviti djelatnost Zagreb holdinga.

Tradicionalno Noć muzeja će trajati od 18 sati do jedan sat iza ponoći i ulaz je besplatan.

Uz osnovnu izložbenu aktivnost, muzeji će organizirati niz popratnih događanja koje će privući posjetitelje svih generacija, od radionica za djefcu do kasnonoćnih glazbenih programa.