Njemačka bira predsjednika, najveće izglede ima Steinmeier

U Njemačkoj se u nedjelju bira novi predsjednik pri čemu dobre izglede da i daljnjih pet godina ostane na najvišoj političkoj dužnosti u zemlji ima sadašnji predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Predsjednik se bira u tzv. Saveznoj skupštini, tijelu koje broji 1472 člana i koje čine svih 736 članova Bundestaga, kao i isti broj predstavnika saveznih pokrajina. Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP), kao i oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, koje podržavaju ponovni izbor Frank-Waltera Steinmeiera, raspolažu većinom od 1233 glasa.

Time je izbor Steinmeiera već u prvom krugu izvjestan.

Pokrajinski parlamenti u Saveznu skupštinu šalju i osobe iz javnog života, a među njima će se ove godine naći i Oezlem Tuereci, suosnivačica tvrtke Biontech, koja je proizvela prvo cjepivo protiv koronavirusa.

Među članovima Savezne skupštine ove je godine i spisatelj bosanskohercegovačkog porijekla Saša Stanišić.

Pored Steinmeiera za najvišu političku dužnost u zemlji kandidirali su se, na prijedlog stranke Ljevice liječnik Gerhard Trabert, član Kršćansko-demokratske unije Max Otte te kandidatkinja skupine Slobodnih birača (Freie Waehler), fizičarka Stefanie Gebauer.

Svi ti kandidati zbog odnosa u Saveznoj skupštini, tijelu koje se formira samo za izbor predsjednika, nemaju izgleda.

No posebice je kandidiranje jednog od najistaknutijih predstavnika konzervativnog krila CDU-a Maxa Ottea izazvalo kontroverze zbog činjenice da njega nije predložila njegova stranka, koja je još prije nekoliko tjedana podržala ponovni izbor Steinmeiera, nego desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u otvorenom sukobu s demokršćanima.

Frank-Walter Steinmeier, koji je kao socijaldemokratski političar u prvoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra vanjskih poslova, uživa i većinsku podršku građana.

Steinmeier je, po mišljenju analitičara, predsjednik koji je zemlju uspješno vodio kroz nekoliko kriza tijekom svog prvog izbornog razdoblja, od kojih je najveća kriza izazvana pandemijom koronavirusa.

Komentiraj