Dan nakon neviđene drame koja se u srijedu odigrala u sudnici Haaškog suda (ICTY), istraga će utvrditi kako je hrvatski general Slobodan Praljak mogao počiniti samoubojstvo pred sucima, piše u četvrtak France Presse.

Brza obdukcija Slobodana Praljka (72) ima “najviši prioritet” za nizozemske istražitelje, rekao je u četvrtak za AFP Frans Zonneveld, glasnogovornik haaškog tužiteljstva.

“Istraga se usmjerava na pomoć samoubojstvu i kršenje” propisa o lijekovima, objavilo je tužiteljstvo u srijedu navečer.

No prvi rezultati istrage već su pokazali prisutnost “kemijske supstance koja može izazvati smrt” u bočici koju je Praljak izvadio iz džepa i u jednom gutljaju popio njezin sadržaj. Ubrzo nakon toga je umro u bolnici u Haagu.

Prije nego je to učinio, potvrđena mu je presuda na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina. Sucima je na to glasno kazao: “Slobodan Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu” i potom ispio sadržaj bočice.

Tim dramatičnim činom završava rad Haaškog suda koji je gotovo četvrt stoljeća sudio za najgore ratne zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Još se ne zna kako je Praljak došao u posjed bočice s tamnom tekućinom. Je li je nabavio u zatvoru u Scheveningenu ili na sudu?

Pravila UN-ova pritvora nalažu da svi koji ulaze u kompleks moraju na ulazu biti podvrgnuti kontroli, što podrazumijeva provjeru identiteta, prolazak kroz detektore metala i, ako je potrebno, pretraživanje odjeće. Osim toga, svi predani ili poslani predmeti moraju biti provjereni, otvoreni i/ili pregledani rendgenskim zrakama prije nego mogu biti uneseni u centar.

No po pisanju nizozemskog lista NRC, “mnogi osumnjičenici su, baš kao i Praljak, u poodmakloj dobi i boluju od raznih bolesti. Stoga su često pod medicinskim nadzorom” svojeg osobnog liječnika.

Dakle, ne bi bilo neuobičajeno da je sa sobom u sudnicu ponio svoje lijekove, navodi list.

Praljak je počinio samoubojstvo tijekom izricanja pravomoćne presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom sukoba Hrvata i muslimana (1993.-1994.) u sklopu rata u BiH (1992.-1995.).

“Ti ljudi znaju kako manipulirati vlašću i da svijet vidi”, komentira Frederiek de Vlaming, kriminalistkinja specijalizirana za međunarodno kazneno pravo sa Sveučilišta u Amsterdamu, za list De Volkskrant.

Ona smatra da je Praljkov javni suicid “oblik protesta kakav nikad prije nismo vidjeli.”

“To pokazuje kako osumnjičenici iz regije vide tribunal”, kazala je, dodajući da je presuda po njezinu mišljenju “važnija” od tog dramatičnog incidenta.

Za mnoge Hrvate, Slobodan Praljak i drugi ostaju heroji, a Hrvatska je zbog njegovog samoubojstva ostala u šoku, navodi na kraju France Presse, prenoseći komentare hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je kazao da njegovo samoubojstvo govori o “dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine”, te predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je poručila Hrvatima da “moraju imati snage priznati da su neki njihovi sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i da za njih trebaju odgovarati”.

Komentiraj

FOTO:EPA/BART MAAT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.