NIŠTA BEZ NAKNADE: Kako su banke i kartične kuće 2017. zarađivale milijune na prikrivenim konverzijama

Objavljeno u Nacionalu br. 1018, 26. listopad 2017.

Nacional otkriva kako American Express u Hrvatskoj zarađuje na prikrivenim troškovima suvišne konverzije valuta i kako to pokušava opravdati

Dio hrvatskih banaka koje u svojim ponudama imaju kreditne kartice poput American Expressa zarađuje velike svote novca na konverziji valuta prilikom kupnje u inozemstvu, odnosno u državama u kojima službena valuta nije euro. Redakciji Nacionala prije nekoliko tjedan javio se jedan dugogodišnji korisnik platinum kartice American Expressa, ogorčen time da je dobio račun veći nego što je očekivao upravo zbog višestrukih konverzija koje radi American Express, odnosno vlasnici njihove licence u Hrvatskoj – Privredna banka Zagreb.

Klijent American Expressa (identitet poznat redakciji) žalio se jer je koristio karticu u državi u kojoj valuta nije euro, a prilikom obračuna troškova i konverzije prvo je došlo do konverzije u američke dolare, potom u eure i tek na kraju u kune, a prilikom svake konverzije računala se naknada 1,5 posto. Ogorčeni korisnik prvo se žalio PBZ Cardu, a nakon što nije dobio zadovoljavajući odgovor, obratio se medijima te je pokrenuo postupak ukidanja American Expressa, ali je imao velikih problema. Zanimljiva je činjenica da su mu, kada je najavio da će o cijelom slučaju obavijestiti medije, iz PBZ Carda poručili da su spremni izaći mu u susret i dogovoriti način da se u budućnosti na njega takav način konverzije ne odnosi.

Nacional je istražio postoji li doista ovakva praksa u prometu kreditnim karticama i je li ona specifična samo za Hrvatsku ili se koristi i u drugim državama Europske unije, u kojima euro još nije službena valuta.

Isto tako, od HNB-a pokušali smo saznati je li ovakav način poslovanja uopće zakonit, s obzirom na to da je kuna još uvijek službena valuta u Hrvatskoj i da ne postoji nijedan logični razlog zbog kojeg se ovakvi računi ne bi odmah iz neke treće strane valute konvertirali u kune, pogotovo u slučaju konvertibilnih valuta koje se nalaze na tečajnim listama svih banaka u Hrvatskoj. Nacional je pokušao i doznati kolika je zarada banka i vlasnika kreditnih kartica na ovakvim konverzijama, ali točne iznose kontaktirani nisu otkrili i tvrde da su nedostupni. HNB je za Nacional otkrio da su banke u Hrvatskoj samo od naknada i provizija vezanih uz kreditne kartice u prvih šest mjeseci ove godine uprihodile nešto više od 417,5 milijuna kuna.

U tu sumu uključene su sve naknade i provizije, a među njima su i troškovi konverzija stranih valuta. Mladenka Dubravac, glavna koordinatorica odnosa s javnošću PBZ Carda, tvrdi da se konverzija obavlja na opisani sporni način isključivo zbog ugovora vlasnika American Expressa i PBZ-a i da se obračun radi u obračunskom centru American Expressa, prema referentnoj tečajnoj listi objavljenoj na www.americanexpress.hr i dostavlja PBZ Cardu u eurima.

“Troškovi čija originalna valuta nije euro bit će na dan obrade u American Expressu obračunati prvo u američke dolare, a nakon toga u eure uz naknadu 1,5% koju zadržava American Express. Sve troškove iz inozemstva PBZ Card će fakturirati u kunama po prodajnom tečaju za devize Privredne banke Zagreb važećem na dan fakturiranja, prema tečajnoj listi objavljenoj na www.pbz.hr i dostupnoj u poslovnicama Privredne banke Zagreb i na kontakt telefonima PBZ-a i PBZ Carda. Isto tako bit će obračunati i troškovi podizanja gotovine u inozemstvu, s time da se obračun u eure vrši na dan autorizacije troška”, odgovorila je za Nacional Mladenka Dubravac iz PBZ Carda i dodala da su svi korisnici prilikom potpisivanja ugovora obaviješteni o ovakvom načinu poslovanja jer se Opći uvjeti korisniku šalju s karticom, a njima je definiran obračun troškova počinjenih u inozemstvu i sva druga prava i obaveze korištenja kartice obiju strana: korisnika i izdavatelja kartica.

“Kao što je vidljivo iz Općih uvjeta poslovanja PBZ Card za American Express kartice, konverzija troškova iz inozemstva uvjetovana je ugovorom PBZ Carda s American Express Limitedom, a dogovorena obračunska valuta između American Express Limiteda i PBZ Carda je euro jer je najveći broj transakcija naših korisnika u inozemstvu u eurima. Zbog toga PBZ Card sve troškove svojih korisnika kartica napravljenih u inozemstvu podmiruje u eurima”, tvrde iz PBZ-a iz kojeg su na zahtjev Nacionala odgovorili i kolika je razlika u troškovima ako je njihov korisnik u Kanadi napravio trošak od 500 kanadskih dolara.

“Uzet ćemo iznos od 500 kanadskih dolara i napraviti obračun za slučaj da je jedan trošak napravljen 2. rujna, a drugi 22. rujna 2017. i da se 4. listopada formirao mjesečni račun koji šaljemo korisniku. Trošak koji je korisnik napravio 2. rujna bio je obrađen u American Express centru 3. rujna, tako da je 500 kanadskih dolara prema tečaju 1,233700 prvo preračunato u 405,28 američkih dolara. Na 405,28 američkih dolara obračunala se naknada 1,5% američkih dolara, a iznos se potom prema tečaju 0,841609 konvertirao u 346,21 euro. American Express potom je teretio PBZ Card za ukupan iznos od 346,21 euro koje je PBZ Card platio American Expressu. Na dan 4. listopada PBZ Card primljeni iznos eura preračunao bi prema prodajnom tečaju PBZ-a 7,545 u kune i teretio korisnika za 2.612,14 kuna. Korisnik bi za isti iznos kanadskih dolara koje je napravio 22. rujna prema istoj proceduri bio na dan 4. listopada terećen za 2.607,42 kune jer se trošak od 22. rujna obradio u American Expressu 23. rujna, kad su odnosi valuta bili drugačiji. Da je pak konverzija iz kanadskih dolara napravljena na dan fakture 4. listopada direktno prema prodajnom tečaju PBZ-a u kune korisnik bi bio, u oba slučaja, terećen za 2.613,86 kuna”, navela je primjer izračuna Mladenka Dubravac, glavna koordinatorica odnosa s javnošću PBZ Carda koja je dodala i da slični uvjeti postoje i za korisnike MasterCard i Visa kartica i da način konverzija ovisi o vlasnicima ovih kartica. “Banka u pružanju usluga platnog prometa obavlja konverziju valuta prema tečaju iz tečajne liste banke ili MasterCard i Visa tečajeva na dan konverzije, osim ako je Općim uvjetima ili posebnim uvjetima za određeni platni instrument određeno drugačije”, zaključila je Mladenka Dubravac.

Nacional je provjerio i kakva je praksa kod Erste Banke, nositelja licence još jedne popularne kreditne kartice – Dinersa. Direktor ureda korporativnih komunikacija Erste banke Dario Gabrić za Nacional je izjavio da Erste Card Club (ECC) troškove korisnika Diners Club kartica učinjenih stranim valutama obračunava po tečajnici Erste banke ili tečajnici ECC-a za nekonvertibilne valute, ovisno o tome radi li se o konvertibilnim ili nekonvertibilnim valutama. “Ako je riječ o konvertibilnim valutama, primjerice kao što su poljska zlota i kanadski dolar, tada ECC primjenjuje tečajnu listu Erste banke koja je u primjeni na datum nastanka transakcije na prodajnom mjestu u inozemstvu, i to po prodajnom tečaju za devize. Treba reći kako je kotirani tečaj jedini trošak kojim se tereti člana, bez dodatnih naknada”, kazao je Dario Gabrić i dodao da kada je riječ o nekonvertibilnim valutama koje nisu izlistane na tečajnoj listi Erste banke, tada ECC primjenjuje posebnu tečajnicu, za čije formiranje koristi izvore globalno renomiranih financijskih servisa poput Bloomberga ili Thomson Reutersa, pri čemu za konverziju troškova u kune primjenjuje isti princip kao i kod primjene tečajnice Erste banke.

Da ovakva praksa konverzije valuta prilikom kupnje kreditnim karticama u inozemstvu nije rezervirana samo za Hrvatsku, potvrđuju i primjeri iz Češke i Mađarske. Iz Češke narodne banke za Nacional su odgovorili da je u toj državi u opticaju 11,33 milijuna kreditnih kartica, od kojih se gotovo 95 posto odnosi na MasterCard i Visa kartice, dok ostalih pet posto na tržištu drže Amex i Diners Club.

Denisa Všetíčková iz Češke narodne banke za Nacional je potvrdila da se i u Češkoj primjenjuju slični procesi konverzije kao i u Hrvatskoj jer je tako ugovoreno između vlasnika licence i vlasnika kreditnih kartica. “Sve transakcije prvo se konvertiraju u američke dolare ili euro prema uvjetima MasterCarda, Vise ili Amexa, a tek tada izdavači kartica u Češkoj preračunavaju račune u krune po tečaju koji je na snazi na dan izdavanja obračuna”, rekla je za Nacional Denisa Všetíčková. Da se i u Mađarskoj koristi jednaki proces potvrdili su iz Odjela za komunikaciju s medijima OTP banke koja je u toj državi vlasnik licence za American Express.

Iz odgovora čeških i mađarskih bankarskih institucija može se zaključiti da je slična praksa prisutna u svim državama Europske unije koje još nisu uvele euro, ali Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e koji je baš prošlog tjedna u Saboru predstavio svoj prijedlog dopuna Zakona o zaštiti potrošača, smatra da je ovo još jedan primjer na koji se Hrvatskoj silom želi nametnuti euro.

“Nisam siguran je li ovakav način konverzije uopće i zakonit, ali i ako nije siguran sam da HNB bankama gleda kroz prste jer se ljudima želi predstaviti kako smo ovisni o euru i kako je ta valuta dobra za Hrvatsku”, kazao je Aleksić koji je svim korisnicima kreditnih kartica poručio da ih vrate i da ih više ne koriste. “Nikada nisam imao kreditnu karticu i moj je savjet svima da ih ne koriste. Ovo je samo još jedan dokaz da Hrvatska nije suverena zemlja i da ‘skidamo gaće pred svima’”, zaključio je Aleksić koji smatra da je gotovo neizbježno da Hrvatska uskoro uvede euro jer smo u pretpristupnim pregovorima i potpisali obvezu da u najkraćem mogućem roku uđemo u Eurozonu, a i posljednje izjave premijera Andreja Plenkovića i ministrice gospodarstva Martine Dalić govore da je to jedan od njihovih glavnih ciljeva.

Premijer Plenković u svom govoru povodom godinu dana rada Vlade, u Saboru je izjavio da je njegova vlada započela proces priprema za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja”, rekao je Plenković.

Slično mišljenje kao i Aleksić ima i saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku i profesor na Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović. “Iako nisam stručnjak za kreditne kartice i takav način poslovanja banaka, iz svega što ste mi ispričali mogu zaključiti da je ovo još jedan dokaz da mi već više od 25 godina nismo samostalna država i da samo živimo u nekoj iluziji u kojoj smo neovisni i slobodni”, zaključio je Lovrinović.


HNB: ‘Korištenje treće valute kao obračunske nije protivno zakonu’

“Izdavatelji platnih kartica, odnosno pružatelji platnih usluga koji su od Hrvatske narodne banke dobili odobrenje, dužni su prilikom izvršenja plaćanja putem platnih kartica (American, Diners, MasterCard i sl.) postupati u skladu s odredbama Zakona o platnom prometu (“Narodne novine”, br. 133/2009. i 136/2012. – u nastavku teksta: Zakon). Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2011. i u potpunosti je usklađen s Direktivom 2007/64/EZ o platnim uslugama na unutarnjem tržištu koja se obvezno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Prilikom pružanja platnih usluga, što uključuje i izdavanje platnog instrumenta (platne kartice) i plaćanje tim instrumentom, pružatelj platnih usluga dužan je postupati u skladu s odredbama Zakona. Odnos između korisnika i pružatelja platnih usluga uređen je okvirnim ugovorom. Pružatelj platnih usluga dužan je, prije sklapanja okvirnog ugovora, dati korisniku informacije i o naknadama i tečaju koji će se primjenjivati. Takvo preračunavanje valuta i primijenjeni tečajevi i naknade moraju biti u skladu s odredbama okvirnog ugovora, odnosno Općim uvjetima poslovanja (koji su dio okvirnog ugovora). Nadalje, i nakon izvršenja platne transakcije, pružatelj platnih usluga dužan je dati korisniku informacije o toj platnoj transakciji, koja mora sadržavati i informaciju o naknadama koje plaća platitelj te o tečaju, ako ta platna transakcija uključuje preračunavanje valute. Pri tom Zakon ne propisuje visinu naknada koje pružatelji platnih usluga smiju naplaćivati, već se visina naknade određuje prema tržišnom načelu. Također, nije protivno odredbama Zakona niti Direktive 2007/64/EZ da pružatelj platnih usluga koristi neku treću valutu kao obračunsku, uz uvjet da je takvo postupanje uređeno odredbama okvirnog ugovora s pružateljem platnih usluga o izdavanju i korištenju platne kartice. Ako je tijekom izvršenja platne transakcije primijenjeno više tečajeva, pružatelj platnih usluga dužan je informirati korisnika o svim tim tečajevima.

Valja napomenuti i da je 21. srpnja 2017. u Republici Hrvatskoj na snagu stupio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu (NN, br. 70/2017). Ovaj Zakon je usklađen s Direktivom 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama koja je objavljena u Službenom listu Europske unije, SL L 257, 28.8.2014. Direktiva 2014/92/EU je stupila na snagu 17. rujna 2014. i uređuje jedinstvena pravila za cijelo Europsko gospodarsko područje. Navedenim zakonom se u Hrvatskoj utvrđuju pravila za transparentnost i usporedivost naknada koje se naplaćuju potrošaču vezano uz njegov račun za plaćanje, prebacivanje računa za plaćanje potrošača unutar Republike Hrvatske te otvaranje i korištenje osnovnog računa za plaćanje. Tako je člankom 6. ovoga zakona propisano da je pružatelj platnih usluga dužan za izvršene usluge povezane s računom za plaćanje najmanje jednom godišnje besplatno dati ili učiniti dostupnim potrošaču izvješće o svim obračunatim naknadama za sve usluge pružene tijekom odnosnog razdoblja, kao i naknadu obračunatu za svaku uslugu i informaciju o tome koliko je puta ta usluga korištena tijekom odnosnog razdoblja. Odredbe ovog članka počet će se primjenjivati devet mjeseci nakon donošenja delegiranog akta Europske komisije.

Zaključno želimo istaknuti da će Hrvatska narodna banka na svojoj internetskoj stranici objavljivati usporedbu naknada koje različiti pružatelji platnih usluga naplaćuju potrošačima za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje, kako bi se potrošačima omogućio pristup nepristranim i vjerodostojnim informacijama o visini naknada vezanih uz račun za plaćanje koje naplaćuju svi pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj”, odgovorili su iz Hrvatske narodne banke na upit Nacionala o zakonitosti konverzije stranih valuta prilikom korištenja kreditnih kartica u inozemstvu.

 

Komentiraj