Hrvatski turizam je ove godine postigao dobre rezultate unatoč pandemijskim, geopolitičkim i ekonomskim izazovima, a za otporan i održiv turizam potrebne su i nove investicije u kvalitetu i proizvode dodane vrijednosti te suradnja i koordinacija. 

Poručila je to uz ostalo ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na skupu u povodu Svjetskog dana turizma, 27. rujna, “Kako do otpornog i održivog turizma?”, a koji je u utorak okupio vodeće hotelijere i druge iz turističkog sektora.

Ministrica je ocijenila da su rezultati turizma ove godine dobri, i fizički i financijski, iznoseći i podatak da je vrijednost fiskaliziranih računa već u srpnju premašila 2019., a projekcija HNB-a je da će prihodi od stranih turista ove godine biti oko 11,3 milijarde eura, dok su 2019. iznosili oko 10,5 milijardi eura.

“To su brojke koje vesele, ali cilj je kvalitetan i održiv turizam, cjelogodišnji i na kontinentu, koji stvara nove dodane vrijednosti i diverzificirane proizvode. Bez toga nismo napravili ništa i teško će se zadržati konkurentnost, kao i bez digitalne i zelene tranzicije, čime smo se bavili i u novoj strategiji turizma”, kazala je Brnjac.

Održivost turizma, kako je istaknula, podrazumijeva ekološke, ekonomske i socijalne elemente, što znači da se odnosi i na zaposlene, i na turiste i na stanovnike, koji moraju biti zadovoljni i adekvatno plaćeni.

Važnim je istaknula da lokalno stanovništvo pozitivno gleda na turizam, ali i kako je važno da se sačuva i osnaži kvaliteta života i stanovništvo u turističkim destinacijama.

Najavila je kako se uskoro očekuju natječaji za sredstva za turizam iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

“Kroz sve programe dolazimo do oko pet milijardi kuna za turizam i mislim da time u sektoru trebamo biti zadovoljni, jer će novac ići i za velike i male tvrtke i za javnu infrastrukturu. Pozive u sklopu NPOO-a ćemo objaviti uskoro i na sektoru je da spremi projekte. Uz to, i problem turističkog zemljišta treba riješiti čim prije”, naglasila je ministrica.

Predsjednik uprave Valamar Rivijere Željko Kukurin vjeruje da će sredstva iz NPOO-a donijeti mogućnosti za investicije, koje su još daleko ispod onih prije pandemije, a smatra i da treba “iskontrolirati turizam koji se razvija u stambenim zonama”.

“Imamo veliki nesrazmjer stanovnika i turista u mnogim mjestima na Jadranu tijekom 50-60 dana u godini, a ostalo vrijeme ta mjesta ne žive i to je neodrživo i od toga se ima malo koristi. U tom smještaju, privatnom je više od 60 posto ukupnih kreveta, a u hotelima i sličnom smještaju oko 25 posto i to je jedini smještaj koji ima bar neku priliku raditi i u pred i u posezoni”, upozorio je Kukurin.

Poručio je i kako je u svemu možda najvažnije “sačuvati domaću radnu snagu u zemlji, jer je hrvatski turizam i po tome poznat, a u zadnje vrijeme Hrvatska sve više uvozi radnike i to nije održivo”.

Predsjednik uprave Maistre Tomislav Popović očekuje da će sredstva iz NPOO i drugih izvora pridonijeti investicijama te da će se potrošiti za ono za što treba.

Za privatni smještaj je kazao da im ne krade goste, jer su to različite kategorije smještaja, ali se nada da će se u budućnosti broj kreveta u hotelima povećati, jer ih je sada tek oko 270 tisuća od ukupnih više od 1,5 milijuna u Hrvatskoj.

Pomoćnik ministrice turizma Robert Pende podsjetio je da je NPOO-om za turizam predviđeno 2,2 milijarde kuna, od čega će više od 900 milijuna kuna ići javnom, a 1,2 milijarde kuna privatnom sektoru, od čega 500 milijuna kuna za male i srednje poduzetnike, a 529 velikim tvrtkama.

Za privatni smještaj je rekao da ga treba bolje standardizirati i unaprijediti kvalitetu.

Na skupu je bilo i nekoliko gradonačelnika, među njima i splitski Ivica Puljak, koji je mišljenja da održivost života na obali ovisi i o stanovnicima koji žive u gradovima, ali da ih sve više od tamo, posebice iz središta Splita, odlazi, a neki kvartovi više nemaju ni trgovine.

“Ako je grad dobar za svoje stanovnike, dobar je i za turiste, ali sada to više i nije baš tako i o tome treba razmišljati”, kazao je Puljak.

Ministrica Brnjac to je komentirala riječima da je važno da svaki grad i destinacija odluče sami što i koliko žele od turizma te da će se i za to napraviti istraživanje i u to uključiti turističke zajednice te će se znati koliko kome treba i kako trošiti sredstva.