NIKOLINA BRNJAC PLENKOVIĆEV NAJVEĆI RIZIK ili ključni adut za preporod posrnulog turizma

 

EKSKLUZIVNO Intrigantno imenovanje nove ministrice turizma izazvalo je u kuloarima HDZ-a neviđenu raspravu je li Plenković napravio dobar izbor ili je teško pogriješio

OTKRIVAMO NEPOZNATE DETALJE iz životopisa jedne od premijerovih uzdanica i zašto je ona uvjerena da iza prozivki za nedostatak kompetencija, nejasno porijeklo imovine i agresivni karijerizam stoje isti interesni lobiji koji su joj prijetili odrubiti glavu

Nacional je koncem proteklog tjedna dubinski istražio brojne intrigantne okolnosti iz dosadašnjeg s politikom povezanog djelovanja nove ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac, kako bi pokušao razjasniti je li ona doista nova HDZ-ova snaga desnog centra koja će preobraziti lice hrvatskog turizma i značajno pomoći hrvatskom sportu ili, pak, najrizičniji kadrovski potez na početku drugog premijerskog mandata Andreja Plenkovića.

I to zato što su se s više strana, ne samo u HDZ-u, već i u državnim tvrtkama povezanim s prometnim resorom, na njezin račun tijekom prošloga tjedna mogle čuti brojne kontradiktorne ocjene koje je jedan izvor blizak HDZ-u sveo na sljedeće: “Ona nema nikakve reference da bi vodila ministarstvo turizma, svoj streloviti uspon duguje agresivnom probijanju na ljestvici stranačke hijerarhije i dobroj umreženosti s ljudima bliskim premijeru Andreju Plenkoviću, htjela je srušiti Butkovića, omogućila je sumnjive subvencije jednoj privatnoj tvrtki, a i njezin subvencionirani kredit nije posve jasan.”

Prema informacijama kojima već neko vrijeme raspolaže Nacional, neki ljudi iz sustava pojedinih državnih tvrtki željeli su je čak prikazati kao “novu Josipu Rimac” vlade Andreja Plenkovića.

Nacional je tijekom vikenda, međutim, od ljudi bliskih i premijeru Plenkoviću i novoj ministrici čuo kako oni misle da je veći dio tih optužbi, za koje oni tvrde da su potpuno lažne i iskonstruirane, plasirao krug ljudi kojima se ona zamjerila upravo kao državna tajnica u resoru ministra Olega Butkovića.

“Zar vi stvarno mislite da Andrej Plenković, nakon svega što je prošao s bivšim ministrima, nije i stare i nove ministre dao provjeriti uzduž i poprijeko?” tim je riječima izvor blizak vladi premijera Plenkovića komentirao dramu koja se odvijala proteklog vikenda nakon što su do njih dospjele informacije da su u dijelu stranačkih struktura, ali i u turističkom sektoru, nezadovoljni imenovanjem državne tajnice iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikoline Brnjac novom ministricom turizma i sporta te da se o njoj s više različitih strana mogu čuti neke nepovoljne ocjene. Pa čak i da se uz njezino ime vežu neke afere još iz vremena dok je bila državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i veza.

 

 

‘Nije istina da je rušila Butkovića niti da je postavljala ljude u tvrtke nad kojima resorno ministarstvo ima ingerenciju. Pa nije ona imala takvu moć niti je odlučivala o tome’, kaže Nacionalov izvor

 

 

Prema tvrdnjama ljudi bliskih Vladi, njezina ideja bila je da se u državnim tvrtkama Infrastrukturi, Cargu i Putničkom prijevozu provede temeljito restrukturiranje koje bi omogućilo da te tvrtke postanu konkurentne na europskom tržištu, pogotovo u situaciji liberalizacije željezničkog tržišta te ulaska konkurencije, da budu u stanju povlačiti poticaje iz europskih fondova i da se njihovo poslovanje modernizira, a na čelo tih tvrtki dovedu novi energični stručni ljudi.

Isti izvori smatraju da se upravo zbog toga ona zamjerila određenim interesnim lobijima i dijelu upravljačkih struktura u tim tvrtkama, od kojih su neke gubitaši, pa su protiv nje još u vrijeme dok je bila državna tajnica počeli plasirati različite anonimne podneske i pripisivati joj umreženost s određenim skupinama, uključujući i odgovornost za dijeljenje poticaja jednoj privatnoj tvrtki, na štetu državne tvrtke Cargo: w”Takve su glasine plasirane kako bi se Nikolinu Brnjac pokušalo diskvalificirati upravo zato što je pomrsila račune određenim interesnim skupinama i jer je htjela da se te željeznice napokon dovedu u red. Njoj jednostavno nije bilo normalno da medicinske sestre rade za pet tisuća kuna i da zbog toga odlaze u inozemstvo, a da neki u željezničkom sustavu zarađuju i po 10, 15 tisuća kuna bez ikakvih kriterija. Zbog takvih stavova stvorila si je brojne neprijatelje, ali i dobivala ozbiljne prijetnje”, tvrdi izvor blizak vrhu HDZ-a. O kakvim je prijetnjama riječ i tko joj je točno prijetio, taj izvor nije želio reći, ali ustvrdio je da je bila riječ o vrlo grubim prijetnjama koje su uključivale poruke tipa “odrubit ćemo ti glavu” te da je Nikolina Brnjac to prijavila “tamo gdje je trebalo”.

Zbog takvog ozračja, tvrdi Nacionalov izvor, a ne zato što bi bila povezana s bilo kakvim aferama ili zainteresirana za rušenje ministra Butkovića, što tvrde da je nonsens koji su također plasirali oni kojima se zamjerila, ona je na kraju otišla iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Isti izvor čak je naveo da je nedavno dobila kakvu-takvu zadovoljštinu te da joj se bivši predsjednik uprave Carga Gordan Žurga u pismu ispričao za sve zlo što joj je nanio sa svojom ekipom i tražio s njom sastanak. Ona mu je poručila da mu sve oprašta, ali da ne želi sjesti s njim.

“Vi se u ovom poslu, htjeli-ne htjeli, zamjerite mnogima i Nikolina Brnjac je toga svjesna. Očekivali su da će zato što je žena pokazati strah. Ali ona vam u mnogim stvarima ima čvrsti stav, više se ponaša kao muškarac nego kao žena i uopće je nije briga što o njoj pričaju. A jedina je istina da je u poslu zahtjevna i da puno traži, ali i da je kao sveučilišna profesorica potkovana znanjem i da puno daje od sebe. Pa pazite, ona je kao državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova bila delegirana za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Znači, ona nije predstavljala samo Hrvatsku, već svih 27 država članica Europske unije.”

Isti izvor nastavlja:

“Ako mislite da joj je bilo lako i da je u početku nije bilo strah, varate se, ali ona se to, za razliku od nekih, ne srami priznati. Međutim, za taj posao itekako se dobro pripremila, svladala zakonsku regulativu i ušla duboko u tematiku, surađivala s ministarstvima na pisanju planova i prioriteta. Sa svima je sjedila od početka do kraja. Tad se nećete nikome zamjeriti jer svi bježe od tog posla. Mislite da netko želi to raditi? Nemojte se zavaravati. A pritom je surađivala izravno i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, razgovarala s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel… Pa ti ljudi nisu neki pikzibneri, a oni su o Nikolini Brnjac imali samo riječi hvale i doživjeli su je kao vrsnu stručnjakinju, iznimno dobro upućenu u europsku regulativu, posebno kad su u pitanju fondovi EU-a. Znate što joj je savjetovala Ursula von der Leyen? Samo oštro! Znala je da je sveučilišna profesorica, da je relativno nova u sustavu, ali da ima praksu i rekla: “Ja vam kao žena kažem, nemojte se bojati ničega i samo oštro!” To joj je rekla. Dakle, takvi ljudi poput Ursule von der Leyen hvale našu ministricu, a u Hrvatskoj joj razni dušobrižnici koji nemaju ni pojma što je radila u Bruxellesu, smještaju i podvaljuju klipove. Imaju sreće što se ona njima nema vremena baviti. Zar mislite da ona ne bi imala što reći o svakom od njih, a vrlo dobro zna koje strukture stoje iza tih podvala”, rekao je Nacionalov izvor blizak Vladi i vrhu HDZ-a.

Isti izvor Nikolinu Brnjac opisuje kao vrlo sposobnu, ambicioznu, ali i realnu mladu ženu koja se nije uhvatila politike zato da bi gradila neku veliku karijeru, već zato što joj to predstavlja izazov. Svjesna je, međutim, da je ni u resoru turizma i sporta nisu dočekali s oduševljenjem.

 

 

Nikolina Brnjac svjesna je da je u resoru turizma i sporta nisu dočekali s oduševljenjem: ‘To je zato što ona želi provesti velike promjene i u turizmu i u sportu, a to od nje očekuje i šef, te da povuče EU sredstva

 

 

“To je zato što ona želi provesti velike promjene i u turizmu i u sportu, a to od nje očekuje i šef. Plenković od nje naprosto očekuje da povuče europska sredstva, to je njezin glavni zadatak. I istina je da je razmišljao hoće li joj dodijeliti resor europskih fondova i regionalnog razvoja, s obzirom na to da je bila uključena u brojne pregovore na europskoj razini, ili resor turizma i sporta, ali na kraju se odlučio za ovaj drugi. No oni koji joj imputiraju nedostatak iskustva u turizmu, trebali bi biti svjesni koliko su turizam i promet međusobno povezani. Bez kvalitetnog prometnog planiranja nema ni turizma. A njezin je najvažniji zadatak u sektoru turizma dovesti europske fondove”, smatra Nacionalov izvor.

Time se bavio i bivši ministar Gari Cappelli, ali problem je u tome što se sredstva za turizam ne mogu povlačiti izravno, već preko drugih fondova. Cappelli je još 2018. inicirao promjenu takvog sustava, predviđajući tada da će migrantska kriza negativno utjecati na turizam te da će tom sektoru biti potrebna snažnija pomoć. Sada Nikolina Brnjac treba nastaviti u tom smjeru, ali u još većoj brzini. Istovremeno, kako doznaje Nacional, ona želi snažno povezati sport i turizam te objediniti oba dijela ministarstva na jednoj lokaciji i dodatno ih približiti Hrvatskoj turističkoj zajednici. Već za utorak je zakazala sastanak s predstavnicima struke kako bi im se najprije predstavila, vidjela s njim što je najpotrebnije i napravila pakete za iskorištavanje instrumenata iz fondova za otpornost i za oporavak.

Nacionalov izvor o tome je rekao: “Nije njezin zadatak da ide okolo i otvara kampove i hotele niti će to raditi. Imamo Hrvatsku turističku zajednicu koja će to nastaviti raditi, a ona će procijeniti u kojim prilikama bi se i sama trebala pridružiti. Njezin je glavni zadatak, kako ona to shvaća i kako joj je rekao i premijer Plenković, izvući sada što veća sredstva za malo i srednje poduzetništvo u turizmu, osigurati opstanak cijelom sustavu i ona misli da će oni biti jako zadovoljni. Neće se sigurno buniti kao željezničari.”

I prilikom primopredaje dužnosti s dosadašnjim ministrom Garijem Cappellijem, Nikolina Brnjac je istaknula: “Turizam je izuzetno važan za Hrvatsku, oduvijek je bio pokretač gospodarstva i sigurna sam da će to biti i u budućnosti. Moj prvi cilj bit će osigurati stabilnost turističkog sektora u ovom razdoblju. Turizam treba što bolje pozicionirati u budućoj financijskoj perspektivi fondova EU-a kako bi i dalje bio perjanica hrvatskog gospodarstva.”

Imenovanje Nikoline Brnjac više izvora iz različitih hijerarhijskih struktura u HDZ-u, od onih nižih do onih bliskih samom vrhu stranke, ipak smatra jednim od diskutabilnijih poteza premijera Andreja Plenkovića na početku novog mandata Vlade i nisu bili sigurni zašto je Plenković povukao takav potez.

Isti izvori smatraju da je Plenković time pokazao da ponavlja greške iz prošlosti kad je u pitanju odabir kadrova – i to iz dvaju razloga. Kao prvi navode da Nikolina Brnjac, unatoč završenom doktoratu i radnom iskustvu, ali iz područja prometnih znanosti, nema nikakve poveznice niti reference za bavljenje resorom turizma i sporta (osim ako se uzme u obzir da je u biografiji pod “hobi” navela trčanje i plivanje). To smatraju posebno problematičnim zbog činjenice da je upravo turizam jedan od najpogođenijih resora uslijed krize s covidom-19. Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, udio turističkog sektora u ukupnom BDP-u Hrvatske skoro je 20 posto.

“Da je Plenković doveo Nikolinu Brnjac na to mjesto prije dvije godine, kad smo samo trebali trljati ruke zbog velikog broja turista, to bi još i moglo biti razumljivo, ali sada kada je potrebno napraviti potpuno novu strategiju, on taj posao prepušta osobi koja u tom poslu nema iskustva, ali je netko negdje rekao da ona mora biti ministrica pa je valjda bilo najlakše maknuti Cappellija i gurnuti je tu”, tvrdi jedan od sugovornika iz HDZ-a. Izvori bliski novoj ministrici tvrde, međutim, da se ona već bacila na izradu nove strategije, ali na prvom mjestu na povlačenje sredstava iz fondova EU-a, što će u ovoj fazi biti presudno za oporavak turističkog sektora. U vrhu HDZ-a i Vlade vide je kao osobu iznimne energije, vještu u području europskih fondova, koja će moći snažno povući to ministarstvo prema naprijed te koja nema mrlja iza sebe i spremna je na sve što na njezin račun imputiraju suprotstaviti čvrste argumente. Tako je jedna od glavnih stavki putem koje su je neki htjeli diskreditirati, povlačenje pitanja kako je dobila subvencionirani stambeni kredit s iznosom kamate od svega 1,55 posto. Djelomično je za to i sama kriva jer u svojoj imovinskoj kartici nije odmah navela da tako nisku kamatu ne plaća na puni iznos kredita, već samo na dio te da za preostali dio plaća kamatu od skoro pet posto.

Naime, iako je već četiri godine, od 2016., na visokim političkim funkcijama – najprije kao savjetnica, a onda državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a potom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova – Nikolina Brnjac otplaćuje subvencionirani kredit za stan s kamatom od svega 1,55 posto koji je dobila 2007., u vrijeme kad je prosječna kamata na stambene kredite iznosila blizu visokih 7 posto. U to vrijeme Nikolina Brnjac bila je znanstvena novakinja odnosno asistentica na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, no iz njoj neprijateljskih izvora tvrdili su da to nije bio prvi njezin subvencionirani kredit, nego je prvi subvencionirani kredit dobila još 2003. godine te da u trenutku proširenja obitelji 2007. nije imala pravo na subvencioniranje novog kredita u punom iznosu, već samo određenog dijela razlike u kvadratima u odnosu na broj članova obitelji, ali i da je odlaskom iz sustava znanosti i visokog obrazovanja trebala izgubiti pravo na subvencionirane kamate.

 

 

U imovinskoj kartici nije odmah navela da subvencioniranu kamatu od 1,55 posto ne plaća za cijeli iznos kredita, već samo za jedan dio, a na takvu kamatu i dalje ima pravo jer nije izašla iz sustava znanosti

 

 

Prema pravilima objavljenima na stranici Sveučilišta u Zagrebu, “u slučaju prekida radnog odnosa zaposlenika kod Sveučilišta, Sveučilište je obvezno odmah po prekidu radnog odnosa dostaviti banci popis zaposlenika kojima prestaje radni odnos kod Sveučilišta, potpisan od rektora Sveučilišta odnosno osobe koju on ovlasti. U tom slučaju Banka će ugovore o stambenom kreditu sklopljene u skladu s Ugovorom, za neotplaćeni dio kredita izmijeniti tako da ih uskladi s komercijalnim uvjetima za odobravanje stambenih kredita građanima važećim u trenutku izmjene uvjeta kredita zaposlenicima”.

Međutim, i iz izvora bliskih novoj ministrici, ali i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, objasnili su da u ovom slučaju Sveučilište nije obavijestilo banku jer “Nikolina Brnjac nije izašla iz sustava visokog obrazovanja te je još uvijek zaposlenica Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u statusu mirovanja, u skladu sa Zakonom o državnim dužnosnicima”.

“U slučaju da netko u potpunosti prekine radni odnos i ode iz sustava visokog obrazovanja, Sveučilište dostavlja tu informaciju Banci te nakon toga klijent u dogovoru s bankom dogovara daljnju dinamiku otplate kredita”, kažu iz Ministarstva. Slično je odgovorilo i Sveučilište u Zagrebu: “Za zaposlenike koji nisu prekinuli radni odnos ili su ga stavili u mirovanje, Sveučilište u Zagrebu nije slalo obavijesti banci, s obzirom na to da nije došlo do prekida njihova radno-pravnoga statusa”.

Osim toga, Nikolina Brnjac unatoč mirovanju statusa i dalje predaje na Fakultetu prometnih znanosti, i to na doktorskom studiju, s tim da taj posao obavlja bez naknade, a o svemu se konzultirala i s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa koje je u mišljenju čak ustvrdilo da ne bi bilo nikakvih prepreka ni da ona uzima naknadu od Sveučilišta.
Kad je, pak, riječ o pitanju je li točno da je Nikolina Brnjac prvi subvencionirani kredit dobila još 2003. godine te je li 2007. ostvarila pravo na puni iznos subvencioniranog kredita ili samo na razliku kvadrata na koju je ostvarivala pravo, izvori iz akademskih krugova bliski Nikolini Brnjac tvrde da je ona prvi kredit dobila za poboljšanje stambenih uvjeta i potpuno ga otplatila, a na drugi kredit 2007. dobila pravo nakon što je dobila prvo dijete te da je to bilo po strogo definiranim pravilima. Naime, na temelju pravilnika i ugovora svaki korisnik subvencioniranog kredita imao je pravo na subvenciju određenog broja kvadrata prema unaprijed određenim kriterijima koji vrijede za jednočlanu, dvočlanu, tročlanu ili širu obitelj.

Nikolina Brnjac je prošle godine, nakon što je postala državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, za Jutarnji list objasnila da je njezin kredit podijeljen u tri dijela: za jednu trećinu kredita kamatna stopa iznosi 4,32 posto, a za preostale dvije trećine kredita kamatna stopa je 1,55 posto.

No to nije tako navela u imovinskoj kartici. Ne spominje se druga kamatna stopa niti da bi ona kamatu od 1,55 posto plaćala samo na “određeni broj kvadrata”, već se navodi da za stan površine 81,45 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 975 tisuća kuna, od 2007. plaća kredit u ukupnom iznosu 154 tisuće eura koji je podigla na 25 godina s kamatom od 1,55 posto. Ništa nije upisano ni u posebnu rubriku subvencije/donacije/poticaji. Nakon što je upozorena na te nepreciznosti, nova ministrica precizirat će te detalje u svojoj kartici. Budući da je iznos kredita 154 tisuće eura, što je oko 1900 eura po četvornom metru, izgleda da je njezin stan u međuvremenu izgubio oko 25 tisuća eura na vrijednosti – jer 975 tisuća kuna, što je navela kao vrijednost stana, iznosi oko 130 tisuća eura ili oko 1600 eura po četvornom metru, a ne 154 tisuća eura, na koliki je iznos podigla kredit.

Ono što se eventualno moglo problematizirati jest treba li država nastaviti plaćati subvencionirane kamate nekome tko već godinama radi na visokim pozicijama u ministarstvima, ali i čija se imovinska kartica u međuvremenu itekako promijenila. Naime, da bi dobila subvencionirani kredit 2003. ili 2007., u vrijeme dok je bila asistentica, Nikolina Brnjac, a ni njezin suprug Goran Brnjac nisu smjeli u svom vlasništvu imati nijednu nekretninu. U međuvremenu, desetak godina kasnije, osim što je Nikolina Brnjac postala državna tajnica, njezin suprug je postao vlasnik još jednog stana veličine 51,98 četvornih metara, također u Trnju, koji je stekao darovnim ugovorom, a uz to što ima visoku plaću od 17.500 kuna, suprug je također vlasnik glisera marke Leader 805 upisane vrijednosti 260.000 kuna. Taj gliser je Nikolina Brnjac prošle godine zaboravila navesti u svojoj imovinskoj kartici, zbog čega je bila prijavljena Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, ali je i Povjerenstvu i Jutarnjem listu, koji je o tome pisao, objasnila da je zaboravila unijeti promjenu nakon što je njezin suprug prodao prethodni brod Damor 700 iz 2008. vrijedan također 260.000 kuna.

“Iz računa o kupoprodaji lako se može provjeriti da je riječ o brodovima identične vrijednosti. Odmah ću poslati obrazloženje Povjerenstvu, sa svim računima”, izjavila je tada za Jutarnji list.

Nacionalovi izvori dostavili su također podatak da je svekrva Nikoline Brnjac, odnosno majka njezina supruga, negdje oko 2014. postala vlasnica atraktivnog stana veličine oko 85 četvornih metara, također u Trnju, čija je vrijednost više od milijun kuna – te da je taj stan plaćen bez kredita – a to se može vidjeti i iz vlasničkog lista dostavljenog Nacionalu. No izvori bliski Nikolini Brnjac smatraju da se dostavljanjem tog vlasničkog lista njezinu cijelu obitelj pokušalo kompromitirati, dok je u pozadini “spornog” stana tragična priča jer je taj stan njezinoj svekrvi, koja je gotovo cijeli život u privatnom poduzetništvu, ostavila sestrična koja je umrla od raka.

Drugi dio “repova” koji se pripisuju Nikolini Brnjac odnosi se na epizode iz njezina mandata državne tajnice u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Više Nacionalovih izvora tvrdi je da je Nikolina Brnjac kao državna tajnica potajno radila na potkopavanju pozicije ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te svojim utjecajem na premijera preko njegova prijatelja Krunoslava Katičića nastojala sebe prezentirati kao puno bolje rješenje za ministricu mora, prometa i infrastrukture – to jest, željela je još sredinom mandata prošle vlade sjesti u Butkovićevu fotelju.

Osim toga, isti izvori navode da je Nikolina Brnjac koristila svoj utjecaj kako bi kadrovirala druge stranačke kadrove u tvrtke nad kojima resorno ministarstvo ima ingerenciju.

O tome je pismo premijeru Plenkoviću još početkom prošle godine poslao Sindikat strojovođa Hrvatske, koji je prozvao Nikolinu Brnjac da je upravo ona stajala iza pokušaja smjene predsjednika Uprave Infrastrukture Ivana Kršića, i to u trenutku kad je on najavio restrukturiranje tvrtke, a kako bi na njegovo mjesto došao Pero Semren, za kojeg se tvrdi da je prethodno proizveo milijunske gubitke u tvrtki Agit d.o.o. te da je ostao poznat po “peglanju kartice i vožnji s ručka na ručak”.

Izvori iz vrha HDZ-a bliski Nikolini Brnjac tvrde da ona naprosto nije bila tako moćna niti je mogla određivati tko će biti predsjednici uprava državnih tvrtki. Upravo suprotno, da je ona upozoravala kako su, radi sprege nekih umreženih stranačkih kadrova, iz tih istih tvrtki istjerani najbolji kadrovi, a ostajali oni nesposobni nositi se s novim tržišnim izazovima.

Zato su, kako tvrde izvori iz vrha HDZ-a, iz sindikata i pokušali na Nikolinu Brnjac prebaciti odgovornost kad je od dva milijuna kuna subvencija za kombinirani prijevoz čak 1,43 milijuna kuna dobila tvrtka Adriarail. Nikolini Brnjac pokušali su imputirati veze s vlasnikom te tvrtke Ivicom Vrankićem, koji je ujedno i predstavnik tvrtke Train Hungary, konkurenta Carga, ali i predsjednik Zajednice za intermodalni prijevoz, transport i logistiku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Upravo Intermodalni transportni sustavi usko su područje profesionalnog interesa Nikoline Brnjac.

U pismu koje je Sindikat strojovođa Hrvatske uputio premijeru Plenkoviću početkom prošle godine, Nikolinu Brnjac optužili su da je prouzročila milijunsku štetu tvrtki Cargo, i to zato što “zastupa isključivo interes privatnih prijevoznika kojima konkurentan Cargo nikako ne odgovara”. Oni su tvrdili da je na čelo Carga Nikolina Brnjac željela postaviti svog “miljenika” Dalibora Vučića, “koji bi trebao u što kraćem roku dovesti pred stečaj sada već oporavljenu tvrtku Cargo i tako omogućiti privatnim prijevoznicima (RCC, RCL, Transagent, Transagent Rai, PPD….) koje vodi, između ostalog, i Ivica Vrankić (Adria Rail Eurorail Logistiks, Train Hungary), preuzimanje ne samo tereta, već i imovine Carga, prvenstveno lokomotiva i vagona”.

 

 

Sindikat HŽ Carga lani ju je u pismu premijeru optužio da pogoduje njihovim konkurentima, a ona je na to uzvratila da nije uopće odlučivala o tome za što je optužuju te da nisu dobili sredstva jer su nesposobni

 

 

Kako bi potkrijepili te teške optužbe, iz Sindikata strojovođa Hrvatske tada su tvrdili da je Nikolina Brnjac sudjelovala u izradi Pravilnika o poticajima u kombiniranom prijevozu, odnosno da je taj pravilnik izrađen početkom 2018. “pod pokroviteljstvom gđe. Nikoline Brnjac”, a u njemu je propisano da organizator prijevoza ostvaruje pravo na 150 kuna po kontejneru, a prijevoznici tereta dvije kune po kontejneru, umjesto obrnuto. Dodatno, sindikati su tvrdili da su uvjeti za stjecanje i tog smanjenog iznosa dodatno namjerno otežani. Međutim, Nikolina Brnjac nakon toga se i službeno očitovala kako ona kao državna tajnica nije sudjelovala ni u izradi Pravilnika na temelju kojeg se poticaji daju, niti u radu povjerenstva koje je ocjenjivalo pristigle zahtjeve za poticaje, niti je donijela odluku o tome kojim će se tvrtkama poticaj isplatiti.

Iza Nikoline Brnjac formalno je stalo i Ministarstvo koje je tvrdilo da nije bilo pogodovanja te da Cargo nije ostvario pravo na veće poticaje jer nije predao urednu dokumentaciju. Unatoč njezinim tvrdnjama i tvrdnjama Ministarstva, činjenica je da je Brnjac nedugo nakon toga, u srpnju prošle godine, otišla iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te je imenovana državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da je to bilo upravo zato što su Nikolini Brnjac u to vrijeme počele pristizati i prijetnje. Osim prijetnjama, pokušali su je diskreditirati i tvrdnjama da je upravo ona dio umrežene ekipe koja je omogućavala točno određenim tvrtkama dobivanje unosnih poslova izrade različitih prometnih studija i strategija. Izvori iz vrha HDZ-a smatraju da se time željela o Nikolini Brnjac poslati jedna potpuno netočna i iskrivljena slika, prikazati je kao negativku upravo u vrijeme kad je trebala preuzeti vrlo odgovorne poslove vezane uz predsjedanje Hrvatske Europskom unijom te da su to iz osvete plasirali oni kojima se zamjerila upravo zato što je željela spriječiti njihov kriminal.

Sugovornici koji osobno poznaju Nikolinu Brnjac tvrde da je nitko nije doveo za ruku u HDZ, da se u stranku učlanila 2016., nakon što je na izborima pobijedio Andrej Plenković jer je u njemu vidjela politički uzor, a da se učlanila digitalnim putem, dok je sjedila doma u svojoj kuhinji. Kako se zbog svog sveučilišnog posla nekoliko puta srela s Plenkovićem, on ju je vrlo brzo primijetio i prepoznao u njoj novu generaciju mlađih i stručnih ljudi kakvi smatra da su potrebni i stranci i državi. I zato, zaključio je Nacionalov izvor, nije točno da je za Nikolinu Brnjac lobirao novi glavni tajnik stranke Krunoslav Katičić, kako smatraju u određenim stranačkim krugovima:

“Ne, ona je i za mjesto državne tajnice u Ministarstvu prometa, i poslije u Ministarstvu vanjskih poslova, i sada za mjesto ministrice turizma i sporta, bila osobni izbor Andreja Plenkovića koji ju je stavio i na listu za izbore za Europski parlament, ali i kao kandidatkinju za zamjenicu Drage Prgometa koji se natjecao za gradonačelnika Zagreba na prošlim lokalnim izborima.”

 

Komentiraj