Dana 19. veljače 1473. godine, u Torunju, u Poljskoj, rodio se Nikola Kopernik. Poznato je da je bio astronom, matematičar, pravnik, liječnik i ekonomist, ali ostati će najviše upamćen po tome što je on prvi naučnik koji je formulirao heliocentrični model svemirskih tijela. Ovo djelo je bilo revolucionarna prekretnica u astronomiji.

Kopernik je u ranom dobu svog života stekao znanje iz njemačkog i poljskog jezika i nastavio učiti grčki i talijanski za vrijeme školovanja. S obzirom na to da je u to doba latinski bio jezik akademije, kao i Katoličke crkve, Kopernik je također morao poznavati i taj jezik, na kom su napisana većina njegovih preživjelih djela. Nakon smrti svog oca, ostaje sa svojim ujakom, koji je nadgledao njegov rad, obrazovanje i karijeru. Njegov ujak je imao poznanstva i veze s poznatim imenima tog vremena, što je Koperniku bilo od velike pomoći u Poljskoj. Za kratko vrijeme postao je fasciniran astronomijom i matematikom i njegovi putevi su se usmjerili ka tom pravcu.

Kopernikov ili heliocentrični sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Stoga je papa 1616. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstvenika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili Ptolomejeva sustava.