NIKOLA BENVENUTI: ‘Među malvazijama iz 2021. kriju se neka velika vina’

Uoči cijenjene Međunarodne izložbe vina koja će se početkom svibnja nakon dvije godine ponovno održati u dvorani Žatika u Poreču, predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti otkrio je da je ove godine oboren rekord jer su na ocjenjivanje stigle 273 malvazije iz deset zemalja

Nakon dvije godine prisilnog “izgnanstva”, Međunarodna izložba vina i vinarske opreme Vinistra vraća se ovog svibnja na staru lokaciju, u porečku sportsku dvoranu Žatika. To 28. izdanje Vinistre održat će se od 6. do 8. svibnja, a pripreme za tu manifestaciju već neko vrijeme u punom su jeku. Jedna od aktivnosti ovih dana je Vinistrino ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića. U razgovoru za Wine&Gastro predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti otkrio je da je ove godine oboren i rekord jer su na ocjenjivanje stigle 273 malvazije iz deset zemalja: Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Španjolske, Njemačke, SAD-a, Portugala, Crne Gore i Srbije. Ocjenjivanje najomiljenije istarske sorte tradicionalno se održava u sklopu Vinistrina međunarodnog ocjenjivanja vina i alkoholnih pića, na koje je pristiglo još 257 uzoraka vina raznih sorti i 35 uzoraka rakija, što s malvazijama ukupno čini 565 uzoraka. Nikola Benvenuti je uspješni istarski vinar iz malog mjesta Kaldir kraj Motovuna, a već je niz godina na čelu udruge Vinistra koja okuplja najbolje istarske vinare.

Gastro&Wine: Do 28. Vinistre ostalo je nešto manje od mjesec dana, kako teku pripreme i kakav je interes izlagača?

S obzirom na to da je riječ o 28. izdanju, već imamo uhodan tim i pripreme teku bez stresa. Veseli nas što se napokon, nakon dvije pandemijske godine, sve vratilo na staro. Vinistra se vraća na tradicionalnu lokaciju, u porečku dvoranu Žatika i u tradicionalnom je terminu, održava se drugog vikenda u svibnju, točnije od 6. do 8. svibnja. Interes izlagača nikad nije bio veći, jer nakon dvije iznimno teške godine svi su se zaželjeli druženja s kolegama, poslovnim partnerima i ljubiteljima vina.

Gastro&Wine: Što posjetitelji mogu očekivati od 28. Vinistre, jeste li pripremili neke novosti?

Svake godine unapređujemo program tako da će posjetitelje očekivati sjajne vinske radionice i konferencije. Od samih početaka Vinistra je bila nezaobilazno mjesto poslovnih susreta, druženja i dobre zabave. Iz godine u godinu intenzivno radimo na privlačenju inozemnih poslovnih gostiju, kao i onih čiji je motiv dolaska u destinaciju eno-gastronomija. U želji da povećamo plasman istarskih vina, važno nam je u Poreč dovesti vlasnike restorana, hotela, poznate chefove, distributere, opinion makere i vinske novinare.

‘U želji da povećamo plasman istarskih vina, važno nam je u Poreč dovesti vlasnike restorana, hotela, poznate chefove, distributere, opinion makere i novinare’

Gastro&Wine: Prošle godine Vinistra je održana u lipnju, na otvorenom, kako to da ste se odlučili na povratak u dvoranu s obzirom na to da je prošlogodišnje izdanje bilo jako dobro prihvaćeno?

Ljudi su se prošle godine više nego ikad zaželjeli druženja, dobrih vina, nije im smetala ljetna vrućina. No kuća naše izložbe je Žatika i vinarima je velika želja povratak u dvoranu. Iako savršen ambijent za druženje s vinom, otvoren prostor uz more logistički nije ništa manje zahtjevan, a na kraju ipak ovisimo o vremenskoj prognozi.

Gastro&Wine: Postoji li mogućnost održavanja još jedne Vinistre tijekom ljeta koja bi više bila okrenuta promociji vina turistima?

Izniman uspjeh prošlogodišnje Vinistre u porečkoj uvali Peškera otvara tu mogućnost. Definitivno razmišljamo o još jednoj manifestaciji takvog tipa, usmjerenoj prvenstveno prema turistima koji u to vrijeme borave u Istri i Poreču. Vjerujem kako ćemo u suradnji s našim partnerima i to uspjeti realizirati ako ne ove, tada već sljedeće godine.

Gastro&Wine: Prošlog je tjedna održano i 13. izdanje Svijeta malvazija na kojem su se ocjenjivala najbolja istarska vina, iako još ne znate rezultate, možete li reći kakva je opća ocjena za berbu 2021.? Je li ona bila onako dobra kao što se najavljivala?

Prošla vinogradarska godina bila je povoljna, iznenadio nas je snijeg i led početkom travnja zbog čega je i urod bio nešto manji, no s obzirom na topli svibanj i ugodne ljetne temperature kao i lijepo i suho vrijeme za vrijeme berbe, grožđe je bilo iznimne kvalitete pa su i vina iznad svih očekivanja. To se pokazalo i na tradicionalnom En primeuru, održanom sredinom veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade. I Caroline Gilby, predsjednica ocjenjivačke komisije Vinistrina međunarodnog ocjenjivanja vina i alkoholnih pića te 13. Svijeta malvazija, koje se od 5. do 8. travnja održavalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, dala je naslutiti kako se među malvazijama iz 2021. kriju neka velika vina. To nas iznimno veseli jer je uz teran, riječ o našoj najprepoznatljivijoj sorti. Rezultati ocjenjivanja uskoro će biti objavljeni na webu, a nagrade će se dodjeljivati uoči 28. Vinistre. Kako svake godine dižemo ljestvicu kvalitete na Vinistrinu međunarodnom ocjenjivanju, zlato mogu osvojiti vina s 90 i više bodova, od ove godine imamo i platinum kategoriju za vina iznad 95 bodova, a prvi put smo uveli i Best in Show kategoriju za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu.

Nikola Benvenuti uspješni je istarski vinar iz malog mjesta Kaldir kraj Motovuna, a već je niz godina na čelu udruge Vinistra koja okuplja najbolje istarske vinare. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Gastro&Wine: Što je to što Vinistru čini toliko značajnom za istarsku, ali i hrvatsku vinsku scenu i što biste izdvojili kao najveća postignuća Vinistre?

Ako govorimo o Vinistri kao udruzi vinogradara i vinara koja okuplja više od stotinu proizvođača, zacrtali smo nekoliko strateških smjernica. Najvažniji zadatak je kontinuirano ulaganje u podizanje kvalitete i konkurentnost istarskih vina. Na tome inzistiramo više od dva desetljeća i sa zadovoljstvom mogu reći da smo u tome i uspjeli. Naši vinari redovito se vraćaju s nagradama sa svih relevantnih međunarodnih ocjenjivanja, na Decanteru osvajaju više od 70 posto zlatnih i platinastih medalja, a malvazije su najprodavanija hrvatska vina u restoranima. No to nije sve. U svakom boljem restoranu u regiji svakako ćete naići na neko od istarskih vina, posebno malvaziju. Također, sačuvali smo teran kao našu autohtonu sortu i zadržali njegovo ime na našim etiketama. Osim toga, redovito održavamo edukacije naših vinara o vinogradarstvu i podrumarstvu te edukacije u vođenju vinskih tura i degustacija u vinariji s naglaskom na odnosu prema gostima. Vinistra je prva vinska udruga u Hrvatskoj koja je još 2018. usvojila Strategiju istarskog vinarstva. Strategijom želimo podignuti našu proizvodnju i plasman na višu razinu. Ako govorimo o Vinistri kao manifestaciji, istaknuo bih kako se ovaj najstariji vinski događaj u Hrvatskoj transformirao u prepoznatljivu regionalnu izložbu na kojoj se prvenstveno promoviraju autohtone istarske sorte. Iz godine u godinu imamo sve više posjetitelja, prvenstveno vinskih profesionalaca iz čitavog svijeta, a ne propuštaju je ni turisti koji rezerviraju drugi vikend u svibnju za posjet Poreču i Istri.

Gastro&Wine: Može li se Vinistru povezati s nekim drugim enogastronomskim događajima u Istri kako bi se još više upotpunila ponuda?

Definitivno je jedan od naših ciljeva povezivanje s eno-gastro događajima u Istri. Vinistra je spremna ponuditi svoj know-how kako bi takve manifestacije bile što atraktivnije i originalnije. Jedan od dobrih primjera je i naša suradnja s Općinom Svetvinčenat i tvrtkom Savičenta koja upravlja prekrasnom utvrdom Morosini-Grimani. U tom ekskluzivnom prostoru Vinistra je otvorila prodajno mjesto s pedesetak etiketa vina, a u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organiziramo vinske degustacije i edukacije. Savršen je taj spoj jedinstvenog stoljetnog ambijenta i vrhunskih vina, prvoklasna atrakcija.

Gastro&Wine: Kako je pandemija utjecala na vinsku industriju i kako su se istarski vinari prilagodili na nove uvjete poslovanja tijekom pandemije?

Prije dvije godine imali smo odličnu berbu, ali nikad težu godinu. Ta 2020. snažno je pogodila naš sektor. Ogroman pad prodaje u lockdownu koji se procjenjivao na čak 80 posto, ublažila je turistička sezona. Imali smo sreće da je u Istri sezona 2020. bila bolja od očekivanja, pa su naše vinarije zabilježile prosječan pad od tridesetak posto, dok se na nacionalnoj razini govorilo o padu od pedesetak posto. Tradicionalni kanali prodaje u lockdownu su se zatvorili, bili smo prisiljeni tražiti alternativne kanale i mogućnosti plasmana, prebacili smo se na online prodaju, okrenuli smo se i drugim marketinškim modelima. Nakon toga došla je nešto lakša 2021. i izvrsna turistička sezona koja nas je vratila u igru. Iako je teško naći dobru stranu ove pandemije, ipak moram priznati da su vinari imali više vremena za rad u vinogradu i podrumu, što je rezultiralo iznimnim vinima.

‘Iako je teško naći dobru stranu ove pandemije, moram priznati da su vinari imali više vremena za rad u vinogradu i podrumu, a rezultat su iznimna vina’

Gastro&Wine: Kakva je situacija s prodajom vina, koliko je pandemija promijenila način prodaje vina i je li prošlogodišnja uspješna turistička sezona uspjela nadoknaditi gubitke prethodne godine?

Prodaja vina u Istri temelji se na tri kanala – prodaji u vlastitoj vinariji, u HoReCa sektoru i putem maloprodajnih lanaca. Istarski vinari najviše vina, oko 80 posto, prodaju kroz prva dva kanala. Prve godine pandemije, 2020., uz iznimku turističke sezone, koja je bila kraća nego ikad i trajala je nešto više od dva mjeseca, prodaja putem HoReCa kanala drastično se smanjila, a pad turističkih dolazaka smanjio je i prodaju u vinarijama. Prošle godine iznimno uspješna turistička sezona uspjela je kompenzirati dio gubitaka iz 2020., a usudio bih se reći da se sve polako vraća na staro pa vinari imaju velika očekivanja od ove turističke sezone, iako i tu treba biti vrlo oprezan. Protekle dvije godine tražili su se alternativni načini prodaje, definitivno možemo reći da je u pandemiji procvala online prodaja. Iako je u to vrijeme postala iznimno popularna, online prodaja nije uspjela nadomjestiti dva tradicionalna kanala – HoReCa i prodaju na vlastitom pragu. Ipak, dovela je neke nove kupce, nove generacije koje većinu vremena provode uz mobitele i ekrane. Tako smo u pandemiji naučili još jednu važnu lekciju. Nužno je disperzirati prodajne kanale.

Gastro&Wine: Koji su najnoviji trendovi u proizvodnji malvazije koje polako usvajaju istarski vinari? Je li to možda odležana malvazija ili neki drugi trend?

Odležana malvazija je definitivno jedan od pravaca u proizvodnji vina. Sad većina istarskih vinara koji u svojoj ponudi imaju svježu mladu malvaziju isto tako proizvode odležanu. Iako vjerojatno po obujmu neće dostići svježu i mladu, odležana malvazija potvrđuje iznimnu kvalitetu sorte i njezin veliki potencijal odležavanja. Drugi važan pravac je svakako usmjerenje prema ekološkoj proizvodnji. Sve više vinara razmišlja u tom pravcu, što je jako dobro, s obzirom na to da su kupci s najrazvijenijih svjetskih tržišta ekološki sve osvješteniji pa su vina s ekološkim ili biodinamičkim certifikatom sve traženija.

Gastro&Wine: Prije četiri godine usvojena je Strategija razvoja vinarstva u Istri, jeste li zadovoljni kako se ona provodi?

Da, zadovoljan sam s načinom na koji se provodi naša Strategija. Za istarske vinare najvažnije je bilo napraviti temelje za provedbu iznimno važnog strateškog plana u vinarstvu Istre. To se prvenstveno odnosilo na reorganizaciju udruge i način financiranja. Prvi korak je napravljen po uzoru na razvijene vinske zemlje poput Austrije i nekih talijanskih vinskih regija pa već više od dvije godine našu udrugu financiraju vinari po principu količine proizvedenih boca. To je dobar temelj za aktivnosti koje provodimo i planiramo provoditi i raditi u budućnosti. Osnovne smjernice naše strategije temelje se na profesionalnom i strukturiranom upravljanju marketingom, razvoju vinskih iskustava i snažnijem korištenju poluge turizma te unapređenju proizvoda. Upravo je pandemijska kriza potvrdila kako najmanje gube one vinske regije koje imaju izgrađen identitet svojih proizvoda. Danas smo prepoznati u regiji kao vinska destinacija s vinima vrhunske kvalitete, no tu ne treba stati. Cilj je kontinuiran rad na prepoznatljivosti kako bi identitet proizvoda bio prepoznatljiv i puno šire. Sa zadovoljstvom mogu potvrditi da smo na dobrom putu, kriza nas je možda malo usporila, ali nas nije zaustavila.

Komentiraj