Venezuela je za ponedjeljak pozvala vjerovnike na sastanak kako bi s njima razgovarala o reprogramiranju duga koji je stanovništvo te nekad uspješne članice OPEC-a pogubno osiromašio, a vlada svim silama pokušava izbjeći neplaćanje koje bi gurnulo zemlju u još dublju krizu.

U očajničkom pokušaju da stabilizira financije propalog socijalističkoga gospodarstva vlada predsjednika Nicolasa Madura pozvala je u Caracas ulagače koji drže “junk bonds” u vrijednosti 60 milijarda dolara.

Iako je Maduro rekao da će na sastanku biti više od 400 ulagača, odnosno prema njemu 91 posto stranih vjerovnika, dok je većina zapravo odlučila ne odazvati se, uglavnom zato što su zabrinuti sankcijama koje su Sjedinjene Države nametnule venezuelskim dužnosnicima.

Šačica stranih vjerovnika koji drže obveznice otputovala je iz New Yorka, a drugi su poslali lokalne pravnike da ih zastupaju, kažu očevici na koje se poziva agencija Reuters.

Tržišta su bila optimistična u petak u vjeri da će Venezuela nastaviti servisirati svoje dugove jer je vlada podmirila gotovo 2 milijarde dospjelih potraživanja u protekla dva tjedna, iako sa zakašnjenjem.

“Ljudi su se kladili na to hoće li Venezuela proglasiti bankrot – nikad”, rekao je Maduro u nedjelju inzistirajući na tome da je njegova vlada žrtva “gospodarskog rata” vođenog iz SAD-a.

No mnogi tvrde da Madurovo obećanje o restrukturiranju i refinanciranju duga zvuči šuplje u vrijeme kada američke sankcije čine te opcije neizvedivima i da je njegova vlada vjerojatno na putu da proglasi neplaćanje unatoč obećanjima da to neće učiniti.

Gospodarski pad već je uzeo užasan danak stanovništvu Venezuele. Ljudi pate od pothranjenosti i bolesti koje je moguće spriječiti jer ne mogu naći ni hranu ni lijekove ili ih ne mogu kupiti zbog troznamenkaste inflacije.

Slika siromašnih Venezuelaca koji jedu iz kante za smeće postala je snažan simbol propasti. U strašnoj je opreci s razdobljem socijalističkog vođe Huga Chaveza kada su cijene nafte bile visoke i pomogle državi da troši dovoljno kako bi život učinila lagodnijim i najsiromašnijim građanima.

Sankcije koje je nametnula vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa uvedene radi kažnjavanja Madurove vlade jer ne poštuje demokraciju i krši ljudska prava, razlog su što američke banke ne mogu otkupljivati novi venezuelski dug.

Sankcije ne brane ulagačima da dođu na sastanak, ali blokiraju ulagačima mogućnost da pregovaraju s venezuelskim dužnosnicima kao što su potpredsjednik Tareck El Aissami i ministar gospodarstva Simon Zerpa. Obojica su domaćini sastanka s investitorima u Caracasu.

Maduro je rekao ranije u studenome da želi razgovarati o restrukturiranju dugova, ali i da će Venezuela nastaviti otplaćivati, čime je zbunio držatelje obveznica.

“Ako nastave plaćati, onda ne trebam s njima razgovarati, ali ako prestanu imam razloga doći na sastanak”, rekao je jedan od njih.

Naftna država tvrtka PDVSA podmirila je za zakašnjenjem dospjela dugovanja. Ulagači su kazali Reutersu da je novac došao na njihove račune, iako sa zakašnjenjem, a cijene obveznica su to su i pokazale rastom u ponedjeljak.

Reuters piše da nije jasno kako bi neplaćanje utjecalo na stanovništvo koje već jako trpi, a s druge strane ako bi vlada prestala otplaćivati dug oslobodila bi 1,6 milijarde dolara do kraja godine. Time bi mogla poboljšati opskrbu osnovnim proizvodima što bi pomoglo Maduru koji ulazi u kampanju za predsjedničke izbore 2018.

No s druge strane, ako Venezuela to učini prijete joj agresivne tužbe vjerovnika.

Neplaćanje državne tvrtke PDVSA koja je izdala oko polovice nepodmirenih obveznica zemlje mogla bi ugroziti imovinu te tvrtke u inozemstvu, jer bi se protiv nje vodile pravne bitke, pa bi to srezalo prihode od izvoza.

Držatelji obveznica imali bi na raspolaganju manje opcija ako neplaćanje proglasi Venezuela, a ne PDVSA. No posljedice neplaćanja države mogu biti velike, upozorava Mark Weidemaier, profesor prava na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini u Chapel Hillu i stručnjak za sporove u međunarodnim dugovanjima.

Vjerovnici mogu pokušati blokirati isporuke robe iz SAD-a za Venezuelu ili ovršiti plaćanja te robe.

“Stvaran učinak koji vjerovnik može imati na neplaćanje države je taj da može komplicirati vladi inozemnu trgovinu”, rekao je. “Tvrtke u tom slučaju moraju se koristiti kompliciranim transakcijskim strukturama da spriječe pljenidbu, a posljedično tvrtke će zato izbjegavati poslovati s Venezuelom”.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.