Niger bira novog predsjednika

Gotovo 7,4 milijuna birača u Nigeru u nedjelju bira novog predsjednika države, a u izbornoj utrci su bivši ministar vanjskih poslova Mohamed Bazoum i bivši šef te afričke zemlje Mahamane Ousmane, javlja Anadolu Agency (A).

Riječ je o drugom krugu predsjedničkih izbora koji bi mogli omogućiti prvu mirnu demokratsku tranziciju otkako je 1960. ta zemlja stekla neovisnost od Francuske. Naime, nijedan od kandidata u u prvome krugu 27. prosinca nije uspio dobiti apsolutnu većinu.

Radi se o prvoj demokratskoj promjeni vlasti od kada je ta zapadnoafrička zemlja stekla neovisnost od Francuske 1960. godine i od tada je Niger doživio četiri državna udara.

Pred izbore su analitičari isticali da bi neometani prijenos vlasti bila rijetka svijetla točka u zemlji od 23 milijuna stanovnika u kojoj vladaju siromaštvo i nasilje radikalnih islamskih skupina poput Boko Harama.

Nasilje radikalnih islamista

Samo prošle godine je u islamističkom nasilju poginulo je na stotine civila i vojnika.

Sadašnji predsjednik Mahamadu Isufu je prošle godine rekao da neće pokušati izigrati ustav kako bi na vlasti ostao dulje od dva mandata.

Nakon glasanja u glavnom gradu Niameyu, Issufu je rekao da je “promjena pokrenuta”.

Bazoum, kandidat vladajuće stranke PNDS, je saveznik predsjednika na odlasku.

Ousmane je došao na vlast 1993. kao prvi demokratski izabrani predsjednik Nigera, no svrgnut je u vojnom udaru 1996.

Ishod izbora je važan ne samo za demokraciju u Nigeru, već i za regiju te Europu. Ta je zemlja jedna od najvažnijih tranzitnih ruta za afričke migrante prema Sredozemlju.

EU pritišće Niger da obuzda krijumčare ljudi i k tomu je važan partner Bruxellesa u borbi protiv terorizma u Sahelu.

Boko Haram

Niger je na stalnom udaru napada militanata povezanih s Al Kaidom i Islamskom državom na zapadnoj granici s Malijem i Burkinom Faso, dok u ostalim dijelovima zemlje djeluje islamistički Boko Haram.

Boko Haram je sredinom prosinca oteo više stotina dječaka na sjeveroistoku Nigerije, što bi moglo predstavljati veliko širenje djelovanja džihadističke skupine na nova područja.

Godine 2014. ta je skupina otela  276 djevojčica u Čiboku, također na sjeveroistoku Nigerije.

Vlada nema gotovo nikakvu kontrolu u pustinjama koje okružuju gradove, što ide na ruku ne samo džihadističkim skupinama već i kriminalnim mrežama.

Niger je također i u posebice teškom gospodarskom stanju. Više od 40 posto stanovništva Nigera živi u siromaštvu, a pandemija covida-19 je zadala težak udarac gospodarstvu čiji je rast doslovce puzajući.

Prema UN-ovom indeksu ljudskog razvoja, Niger je na posljednjem mjestu od 189 zemalja. Rast stanovništva je visok, a dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite vrlo nizak.

Komentiraj