NEXUS 2017. POD ISTRAGOM: Milijune HBOR-a i mirovinskih fondova posudio Agrokoru

Objavljeno u Nacionalu br. 1005, 25. srpanj 2017.

Novi krak Agrokorove pljačke države Nacional otkriva kako se državi ispred nosa sumnjivo transferiralo 42 mil. kuna HBOR-a i obveznih mirovinskih fondova za pokušaj spasa posrnulog koncerna u kolopletu zakulisnih odnosa

Agrokor se nije nezakonito financirao samo novcem HBOR-a, već je nezakonito potrošio i milijune iz obveznih mirovinskih fondova. Sve se to dogodilo zahvaljujući nelegalnoj pozajmici koju je Agrokoru omogućio Nexus FGS, u čijem se portfelju nalazi novac HBOR-a i obveznih mirovinskih fondova.

Tu kompliciranu i krajnje diskutabilnu operaciju HANFA-i su prijavili predstavnici nekih obveznih mirovinskih fondova.

“Ti su ljudi potpuno izgubili naše povjerenje. Bilo je tu više sumnjivih transakcija. Najkraće govoreći, nismo im dali naš novac kako bi ga oni posuđivali Agrokoru. Oni za davanje tih pozajmica nisu bili ovlašteni, iako su pokušali objasniti da jesu. O pokušajima da se priča zataška, zasad neću detaljnije govoriti. Neka se sad sve to lijepo istraži”, izjavio je za Nacional šef jednog od većih obveznih mirovinskih fondova.

Dio te priče objavljen je u ponedjeljak popodne na internetskoj stranici N1 televizije. Otkada je Nacional počeo na razne adrese upućivati pitanja s tom tematikom, odnosno još od pretprošlog petka, objavu te priče u Nacionalu pokušalo se na više načina zaustaviti.

Nacional je nakon opsežnog desetodnevnog istraživanja uspio rekonstruirati dosad nepoznati način na koji je Agrokor nezakonito posuđivao državni novac za vlastito poslovanje, ali i kako je novac dijelom uzimao i od budućih mirovina hrvatskih građana.

Sve se to radilo putem minuciozno uhodanih mehanizama u kojima su sudjelovale i tvrtke povezane s Agrokorom. Sada sve to istražuje Državno odvjetništvo, dijelom i jer se takvo poslovanje učinilo sumnjivim Anti Ramljaku, izvanrednom povjereniku Vlade za Agrokor.

Agrokor je krajem prošle godine iz tvrtke Nexus ulaganja, koju je u srpnju 2016. osnovao Nexus FGS (Fond za gospodarsku suradnju) pod upravom tvrtke Nexus Private Equity Partneri, dobio ilegalnu pozajmicu od 50 milijuna kuna, iako je taj novac, koji su u Nexus Ulaganja uplatili HBOR, domaći mirovinski fondovi i nekolicina privatnih tvrtki, u stvarnosti bio namijenjen dokapitalizaciji građevinske tvrtke Zagreb-Montaža.

Prema informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz dobro obaviještenih izvora, spornim novčanim transakcijama i ilegalnim pozajmicama počele su se baviti i državne financijske institucije i DORH.

 

Manji dio iznosa, oko 7,5 milijuna kuna, vraćen je, a u trenutku ulaska izvanredne uprave u Agrokor dug na ime nevraćene posudbe iznosio je, s kamatama, oko 42 milijuna kuna

 

Na stranicama tvrtke Nexus Private Equity Partneri stoji da tvrtka upravlja s ukupno trima investicijskim fondovima rizičnog kapitala, od kojih je jedan Nexus Fond za gospodarsku suradnju (FGS). Nexus FGS osnovan je početkom 2011. u suradnji s Vladom u okviru mjera za poticanje gospodarskog oporavka.

Vlada kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) sudjeluje u Nexus FGR-u kao 50-postotni investitor, a preostalu polovinu ulažu obvezni mirovinski fondovi i nekoliko većih hrvatskih tvrtki. Fondovi za gospodarsku suradnju imaju ovlaštenje HANFA-e za ulaganja u dokapitalizaciju poduzeća, restrukturiranje, razvoj i širenje poslovanja, no nisu registrirani i nemaju ovlaštenje za davanje kredita i pozajmica.

A Nexus Private Equity, koji upravlja Nexus FGS-om, krajem prošle godine učinio je upravo to – neovlašteno je koncernu Agrokor, koji je u to vrijeme još uspješno skrivao svoje dobro uzdrmane temelje, posudio iznos od 50 milijuna kuna, potvrdio je Nacionalu dobro obaviješten izvor. Manji dio toga iznosa – oko 7,5 milijuna kuna – vraćen je, a u trenutku ulaska izvanredne uprave u Agrokor dug na ime nevraćene posudbe iznosio je, s kamatama, oko 42 milijuna kuna.

Način na koji je Nexus Private Equity došao do novca posuđenog Agrokoru, potiče niz pitanja o legalnosti spomenute transakcije. Naime, Nexus FGS je u srpnju prošle godine osnovao zasebnu tvrtku pod imenom Nexus Ulaganja d.o.o., poduzeće iz portfelja Nexus FGS fonda koje je kao SPV (“Special Purpose Vehicle”, odnosno društvo s posebnom namjenom) trebalo poslužiti za plasman novca namijenjena dokapitalizaciji Zagreb-Montaže. Predsjednik Uprave Nexus PE Marko Lesić Nacionalu je objasnio da je osnivanje SPV tvrtke (Nexus Ulaganje) uobičajeni način na koji se ostvaruju ulaganja u određenu tvrtku i kroz koji se ostvaruje udio u upravljačkoj strukturi tvrtke u koju se ulaže, što je, kako tvrdi, posve u skladu sa zakonom. Nexus Ulaganje osnovano je s isključivim ciljem ulaganja kapitala u restrukturiranje i dokapitalizaciju Zagreb-Montaže koja je stagnacijom i nazadovanjem građevinskog sektora, koji je bio posebno snažno pogođen proteklom recesijom, 2015., krajnje diplomatski rečeno, ušla u situaciju u kojoj joj je trebao dodatni kapital kako bi stabilizirala poslovanje.

Sredinom prošle godine Nexus FGS dogovara sa Zagreb-Montažom ulaganje u visini od 85 milijuna kuna. U rujnu se dogovor počeo realizirati i na račun Zagreb-Montaže sjeda svježi kapital koji je uplatilo Nexus Ulaganje kao tvrtka iza koje stoji Nexus FGS. Polovinu novca – oko 40 milijuna kuna – namijenjenog ulaganju u Zagreb-Montažu, prema riječima Marka Lesića, dao je HBOR kao predstavnik države koja je suvlasnik u Nexus FGS-u, a ostatak su, kako je objasnio, uplatili mirovinski fondovi i nekoliko većih privatnih kompanija.

Lesić odbio precizirati o kojim se kompanijama radi, pravdajući se obvezom čuvanja poslovne tajne. Međutim, jedan od financijera bio je i koncern Agrokor. No na račun Zagreb-Montaže u rujnu nije sjeo čitav iznos od 85 milijuna kuna. Uplaćen je tek iznos od 32 milijuna kuna. Prema Lesićevim riječima, dogovor između Nexus FGS-a i Zagreb-Montaže uključivao je prvu tranšu dokapitalizacije u iznosu od 32.043.000 kuna, koja je 11. listopada prošle godine zavedena i u Sudskom registru kao povećanje temeljnog kapitala Zagreb-Montaže, a preostali iznos od 53 milijuna kuna, kako je objasnio, Nexus Ulaganje odobrio je Zagreb-Montaži kao vlasničku pozajmicu koju je tvrtka imala na raspolaganju i mogla ju je koristiti po potrebi i ovisno o poslovanju.

Na pitanje kako je tvrtka Nexus Ulaganje, koja je osnovana sredinom prošle godine s minimalnim temeljnim kapitalom od svega 20.000 kuna, već nakon tri mjeseca krenula u proces dokapitalizacije Zagreb-Montaže vrijedan ukupno 85 milijuna kuna i kako je provedena uplata tih iznosa, Lesić odgovara da je novac isplaćen iz ostalih rezervi.

Lesić kaže da je Nexus Ulaganje, nakon uplate prve tranše, na raspolaganju imalo višak sredstava od 53 milijuna kuna koji, kako tvrdi, tada nisu bili potrebni Zagreb-Montaži. Krajem prošle godine iz Agrokora – a Lesić nije precizirao kojim putevima i na temelju čijeg zahtjeva – stiže zamolba za kratkoročnom pozajmicom, koju Nexus Ulaganje, objašnjava Lesić, nakon podrobne analize financijskog stanja u Agrokoru i odobrava, uz kamatnu stopu od šest posto. “Nexus Ulaganje je klasično trgovačko društvo koje može davati kratkoročnu pozajmicu drugoj kompaniji. A u tom trenutku nije postojalo apsolutno ništa što bi upućivalo na probleme u likvidnosti Agrokora. Uostalom, kredite su Agrokoru u to vrijeme odobravale i druge financijske institucije. I sam HBOR im je odobrio kredit od gotovo 50 milijuna eura. Kako u trenutku kada su sredstva plasirana Agrokoru kao kratkoročna pozajmica nije postojala potreba za navedenim dodatnim sredstvima na strani Zagreb-Montaže, navedena kratkoročna pozajmica predstavljala je klasično komercijalno kratkoročno upravljanje viškom likvidnosti na strani društva Nexus ulaganje”, tvrdi Lesić i dodaje da je pozajmica Agrokoru imala i čvrste instrumente osiguranja, a naknadno zatraženi dodatni zalozi bili su i ulog u tvrtki Dalmarina d.o.o., u kojoj je Agrokor imao udjel od 80 posto, a Zagreb-Montaža 20 posto, te udjel u tvrtki Konsolidator u visini od 115 milijuna kuna. Lesić tvrdi da je pozajmica uredno dokumentirana u skladu sa zakonom te da ona nije sporna jer svi benefiti u obliku prihoda od kamata idu tvrtki Nexus Ulaganje. No Nacional je iz neslužbenih izvora dobio informaciju da su predstavnici Nexus PE-a naknadne garancije panično tražili od Agrokora tek naknadno, kada je Agrokor već završio u blokadi.

Nacional je pitanje o pojedinostima pozajmice Agrokoru uputio i HBOR-u. Posebno nas je zanimalo je li Nexus Ulaganje o namjeri davanja pozajmice Agrokoru obavijestilo Povjerenički odbor Nexus FGS-a u kojem sjede predstavnici svih ulagača (predstavnici HBOR-a, mirovinskih fondova i ostalih tvrtki koje su uložile u dokapitalizaciju Zagreb-Montaže).

 

‘Nexus Ulaganje je klasično trgovačko društvo koje može dati kratkoročnu pozajmicu drugoj kompaniji. Nije postojalo apsolutno ništa što bi upućivalo na probleme Agrokora’, kaže Marko Lesić

 

“Povjerenički odbor Nexus FGS-a, koji se sastoji od predstavnika svih ulagatelja u fond, a u čijem sastavu je i predstavnik HBOR-a, donio je 8. srpnja 2016. odluku o ulaganju u društvo Zagreb-Montaža d.o.o. Prema saznanjima HBOR-a, sve do informacije društva za upravljanje fondom Nexus Private Equity Partneri d.o.o. dane na sjednici Povjereničkog odbora Nexus FGS-a 3. svibnja 2017., Povjerenički odbor, pa tako i HBOR-ov predstavnik u njemu, nije znao da je Nexus FGS (točnije, Nexus Ulaganje d.o.o. kao SPV osnovan u svrhu provedbe predmetne Odluke o ulaganju) pozajmio novac namijenjen dokapitalizaciji Zagreb-Montaže društvima koncerna Agrokor”, odgovoreno je iz HBOR-a, no odbili su komentirati zakonsku utemeljenost takve transakcije, uputivši Nacional da se za odgovor na to pitanje obrati Nexus PE-u. A oni pak tvrde da je sve bilo po zakonu. “Ulagači ne trebaju davati suglasnost za svaki pojedinačni potez FGS-a. Oni daju suglasnost za provedbu nekog ulaganja, a to je i izvršeno na sastanku Povjereničkog odbora u srpnju prošle godine kada je ulaganje u Zagreb-Montažu odobreno. Nakon toga mi kao društvo za ulaganje imamo punu autonomiju za sve operativne odluke vezane uz to ulaganje. Povjerenički odbor odobrio nam je ulaganje od 32 milijuna kuna Zagreb-Montaži i složio se da preostalih 53 milijuna kuna bude osigurano kao vlasnička pozajmica koja će se povlačiti u određenom vremenskom periodu. Nakon toga autonomija ulaganja ulazi u ingerenciju Nexus Ulaganja”, objasnio je Lesić.

Član Uprave Nexus PE-a Marko Makek dodaje kako je u ulagačkim poslovima u kojima sudjeluje država (kroz HBOR) Povjerenički odbor ustrojen kao kontrolni mehanizam kroz koji država kao 50-postotni ulagač u FGS kontrolira ulaganje. “Pa ako se državi iz nekog razloga ulaganje ne sviđa, Povjerenički odbor omogućuje joj da takvo ulaganje može i blokirati”, objasnio je Makek. Ako je to točno i ako država, odnosno HBOR, ima pravo kontrolirati ulaganje u koje investira državni novac ili ga čak može i blokirati procijeni li da je ono neadekvatno, opravdano je postaviti pitanje nije li država (odnosno HBOR kao njezin predstavnik, jednako kao i ostali ulagači) bila zakinuta za važnu informaciju o opravdanosti pozajmice Agrokoru te zbog čega HBOR nije bio obaviješten o činjenici da je više od polovine novca namijenjenog dokapitalizaciji Zagreb-Montaže, za koju su dali suglasnost, završilo u rukama druge privatne tvrtke, a da HBOR o tome nije znao ništa? Nažalost, precizan odgovor na ta pitanja nismo dobili, osim onog klasičnog kako je “sve bilo po zakonu”. A je li doista bilo po zakonu?

Lesić objašnjava da je odmah nakon ulaska izvanredne uprave u Agrokor, kada je postalo posve jasno da pozajmica Nexus Ulaganja neće biti vraćena u predviđenom roku, tvrtka početkom svibnja sazvala sastanak Povjereničkog odbora i obavijestila ga o pozajmici Agrokoru. Makek pritom objašnjava kako se Povjerenički odbor FGS-a u pravilu sastaje jednom godišnje kako bi raspravio financijsko izvješće Fonda, no može se sastati i više puta, kada se raspravlja o temama vezanima uz ulaganje. Zbog čega se, dakle, Povjerenički odbor nije sastao kako bi raspravio opravdanost pozajmice Agrokoru? Lesić tvrdi da Nexus FGS nema obavezu obavještavati Odbor o svakom pojedinačnom ulaganju te da Odbor ni ne treba odobravati svaku pojedinačnu investiciju. Sjednica Povjereničkog odbora sazvana je tek kada je bilo jasno da se Zagreb-Montaža, zbog blokada nad cijelim koncernom Agrokor, neće moći naplatiti iz udjela u tvrtkama Dalmarina i Konsolidator.

Lesić i Makek, pak, u pozajmici Agrokoru ne vide ništa sporno i ne smatraju da su napravili krivi potez kojim su oštetili ulagače. Dapače, smatraju da krivica leži isključivo na Agrokoru, jer je koncern, kako kažu, skrivao podatke o lošem poslovanju i, prema još uvijek nepotvrđenim sumnjama, frizirao svoja financijska izvješća. Objašnjavaju i da je Zagreb-Montaža krajem prošle godine uspjela povući nekoliko milijuna kuna iz spomenute pozajmice, dug je smanjen na 47 milijuna, a Nexus Ulaganje je početkom ožujka ove godine Zagreb-Montaži prenijelo potraživanje prema Agrokoru sa svim instrumentima osiguranja.

Na sastanku koji je nakon toga održan između predstavnika danas već bivše Uprave Agrokora te predstavnika Nexus Ulaganja i Zagreb-Montaže koji je održan početkom ožujka, dogovoreno je da Agrokor dio svoga dugovanja prema Zagreb-Montaži podmiri u novcu, a dio preuzimanjem dodatnog udjela u tvrtki Dalmarina u kojoj su do tada suvlasništvo imali Agrokor i Zagreb-Montaža u omjeru 80:20 posto. Agrokor je prema spomenutom dogovoru bio dužan Zagreb-Montaži isplaćivati redovne tjedne iznose od 7,5 milijuna kuna sve do namirenja duga. Prvoga tjedna Agrokor je ispunio svoju obvezu, no već idućega tjedna iznos nije sjeo na račun Zagreb-Montaže i navedena uplata od 7,5 milijuna kuna ostala je jedina do sada. Zagreb-Montaža potom predaje sudski zahtjev za ovrhom 80 posto Agrokorova udjela u tvrtki Dalmarina, sud presuđuje u njihovu korist, no krajem travnja situacija se drastično mijenja, dolaskom izvanredne uprave u Agrokor sve se zaustavlja i Zagreb-Montaža ostaje bez svojih udjela u tvrtki Dalmarina i bez svojega novca namijenjenog dokapitalizaciji koji joj je uskraćen zbog upitne posudbe od strane Nexus Ulaganja.

No Lesić i Makek i dalje tvrde da Zagreb-Montaža zbog spomenute posudbe nije oštećena jer, kako tvrde, posjeduje sve instrumente garancije naplate potraživanja. “Upitna je samo dinamika naplate”, tvrde. Na spomen sudske tužbe koju bi Zagreb-Montaža eventualno mogla podići protiv Nexus Ulaganja zbog nanošenja štete i uskrate dogovorenog iznosa dokapitalizacije koji je upotrijebljen u svrhe u koje očito nije smio biti upotrijebljen, Lesić i Makek oštro reagiraju i demantiraju takvu mogućnost, tvrdeći i dalje da “nikome nije nanesena šteta, jer novac nije izgubljen i instrumenti osiguranja garantiraju naplatu potraživanja”. “Mi smo u dogovoru sa Zagreb-Montažom njima prenijeli potraživanje i time smo svoju obvezu prema Zagreb-Montaži izvršili. To potraživanje nije upitno, jedino što oni sada više nemaju potraživanje prema nama, već isključivo prema Agrokoru”, tvrdi Makek. Iz Uprave Zagreb-Montaže pak odgovaraju da “nakon sastanka predstavnika Nexus Ulaganja, Agrokora i Zagreb-Montaže početkom ožujka ove godine, na kojem je Agrokor potvrdio otplatni plan i preuzimanje dijela udjela kroz call opciju, nisu imali jednog razloga vjerovati da se navedeno neće dogoditi (primjerice povrat 7,5 mil. kn. početkom ožujka)”.

 

Iz neodređenog odgovora HANFA-e nije moguće zaključiti je li doista provjeravano poslovanje Nexus FGS-a i je li davanjem pozajmice Agrokoru prekršen zakon o poslovanju fondova gospodarske suradnje

 

“Budući da je Zagreb-Montaža imala otplatni plan Agrokora koji se djelomice poštovao te zalog na imovini (udjeli u tvrtki Dalmarina) na koju je Zagreb-Montaža imala call opciju, odnosno pravo kupnje udjela, u trenutku preuzimanja naplate nikako nismo prekršili zakon”, tvrde u Zagreb-Montaži i objašnjavaju da su ovršili udjele u tvrtki Dalmarina koje je Agrokor dao u zalog za navedenu pozajmicu. Iz Zagreb-Montaže, pak, neslužbeno je Nacionalu potvrđena ponešto drugačija priča koja kaže da je nakon primitka prve tranše dokapitalizacije od 32 milijuna kuna u rujnu prošle godine, Zagreb-Montaža trebala ispuniti neke dodatne uvjete kako bi primila i drugu tranšu, odnosno preostala 53 milijuna kuna. No u trenutku kada je Zagreb-Montaža ispunila sve zatražene uvjete – krajem godine – novca više nije bilo. Spomenuta 53 milijuna već su bila uplaćena na račun Agrokora.

Upitan je li Nexus Ulaganje imalo pravni temelj za spomenutu pozajmicu, isti izvor upozorava da su im konzultirani pravni stručnjaci dali kontradiktorne odgovore na isto pitanje. Ipak, kaže da se i pravnici slažu da tvrtka ima pravo ulagati svoja sredstva ako je to isplativo za samu tvrtku, no preciznog odgovora smije li pritom zakinuti za značajna sredstva tvrtku kojoj su ta sredstva namijenjena, a posebno ima li tvrtka pravo ulagati tuđi novac – novac ulagača u Nexus FGS koji stoji iza tvrtke Nexus Ulaganja, a koji su dijelom i državna sredstva, nismo dobili. U Zagreb-Montaži tek potvrđuju da je u trenutku preuzimanja potraživanja prema Agrokoru od strane Zagreb-Montaže dug iznosio 49 milijuna kuna te je prvom uplatom (spomenutih 7,5 milijuna u ožujku) smanjen na 42 milijuna. Isti neslužbeni izvor je Nacionalu potvrdio i da je Zagreb-Montaža od samog početka imala interes za preuzimanje udjela u tvrtki Dalmarina. “Mi smo to i nudili Agrokoru, no tada se situacija već zakomplicirala i s druge strane više nismo imali relevantnog sugovornika”, objašnjava izvor i odgovara na ključno pitanje zbog čega je udjel u Dalmarini tako zanimljiv Zagreb-Montaži. Tvrtka Dalmarina je, naime, suvlasnik u tvrtki Dalekovod, što drugim riječima znači da je Agrokor kao većinski vlasnik Dalmarine ujedno i jedan od značajnijih dioničara u Dalekovodu.

Nacional je Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) upitao je li bila upoznata s pozajmicom od 53 milijuna kuna koju je Agrokoru isplatila tvrtka Nexus Ulaganje te je li takva transakcija zakonom prihvatljiva, a zanimalo nas je i je li HANFA istražila na čiji je zahtjev pozajmica isplaćena Agrokoru i tko je potpisao dokumentaciju o pozajmici, a posebno je li Agencija upoznata s činjenicom da je spomenuta pozajmica uzeta iz iznosa koji je bio namijenjen za dokapitalizaciju tvrtke Zagreb-Montaža. No odgovor koji je stigao na Nacionalov upit bio je prilično štur i kratak. “HANFA kontinuirano nadzire poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima te ovisno o rezultatima provedenog nadzora i sukladno svojim zakonskim ovlastima, poduzima odgovarajuće nadzorne mjere i/ili podnosi prijave nadležnim tijelima. Međutim, napominjemo da HANFA ne daje obavijesti o tijeku postupaka koje provodi ni o imenima subjekata nad kojima provodi neposredni nadzor, već u slučaju poduzimanja nadzornih mjera izvješćuje javnost uzimajući u obzir odredbe članka 8. stavka 3. i 4. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga”, stoji u odgovoru koji je potpisao voditelj HANFA-inog Ureda za odnose s javnošću Ivan Mučnjak. No kako iz njihova neodređenog odgovora nije moguće zaključiti je li HANFA doista provjeravala poslovanje Nexus FGS-a i je li davanjem pozajmice Agrokoru prekršen zakon o poslovanju fondova gospodarske suradnje, zadnju riječ očito će morati dati DORH.

Komentiraj