Nevladine organizacije traže azil za ruske dezertere. Ruske vlasti tvrde da neće tražiti njihovo izručenje

Šest nevladinih organizacija uputilo je u utorak apel Vladi u kojem traže da, osim ukrajinskim izbjeglicama, omogući azil i zaštitu ruskim dezerterima koji bježe iz zemlje nakon odluke o mobilizaciji oko tristo tisuća rezervista.

“Od Vlade tražimo da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske” stoji u apelu kojeg potpisuju Antifašistička liga RH, DOCUMENTA – centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, I. gimnazija Zagreb te Žene u crnom.

Potpisnici ističu da je završetak rata u Ukrajini svima u interesu, no prije toga potrebno je zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji, koji prosvjeduju još od napada 2014.godine, riskirajući pritom slobodu i vlastite živote.

“Članice EU imaju obavezu pružiti međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu”, tvrde nevladine organizacije.

Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno više od 1.500 ljudi, navode nevladine udruge, a mnogi su od njih poslani izravno na ukrajinska ratišta.

Tražeći pomoć za ruske dezertere, potpisnici apela podsjećaju na više desetaka tisuća dezertera iz JNA i srpskih vojski koji tijekom 1990-ih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.

“Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke”, navodi se u apelu.

Rusi neće tražiti izručenje dezertera

Rusko ministarstvo obrane kazalo je u utorak da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo.

“Rusko ministarstvo obrane u okviru djelomične mobilizacije nije poslalo niti pripremilo niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane”, navodi se u priopćenju.

Od 21. rujna kada je Kremlj objavio djelomičnu mobilizaciju pričuvnog sastava ruske vojske deseci tisuća vojno sposobnih muškaraca izbjegli su iz Rusije, posebno u bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji te na Kavkazu.

Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar za novačenje, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.

Ministar unutarnjih poslova Kazahstana Marat Akhmetjanov rekao je u utorak da će Astana biti prisiljena izručivati Ruse koji su izbjegli pred mobilizacijom samo u slučaju onih koji su na listi traženih osoba u Rusiji.

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev izjavio je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji.

Astana i Moskva su saveznici, no odnosi su zahladili od početka ruske agresije na Ukrajinu.

Komentiraj