NEMIRI&NESANICE: Sablažnjivi prizori na ispraćaju mitropolita Amfilohija u Crnoj Gori

Pandemija je pokazala da nitko ne može uspjeti sam i da određeno individualističko poimanje života i društva obeshrabruje i osamljuje, poručio je papa Franjo

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin obratio se u subotu, 31. listopada, jesenskoj skupštini Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) u povodu 40. obljetnice njegova osnutka. Parolin je, ohrabren pismom koje je 22. listopada dobio od pape Franje, pozvao europske biskupe (dakle, i one u Hrvatskoj) da postave Crkvu na prvu crtu borbe za pravedniju i solidarniju Europu tijekom dugog i teškog procesa oporavka od posljedica pandemije covida-19. Učinio je to više nego jasno, rekavši da će, ističem, “Crkva biti na prvoj crti” takvog zahtjevnog zadatka.

Opisao je napore kao “priliku za izgradnju pravednije i solidarnije Europe koja dijeli znanstvena istraživanja i ulaganja u proizvodnju cjepiva te brigu o najugroženijima”. Citirajući Papinu encikliku „Fratelli tutti“, kardinal državni tajnik rekao je da “[Crkva] ne može i ne smije ostati po strani u izgradnji boljeg svijeta”. Pozvao je sve institucije EU-a da “ponovno otkriju put bratstva koji je nadahnuo i vodio utemeljitelje moderne Europe”.

U povodu 40. obljetnice osnivanja COMECE-a, 50. obljetnice diplomatskih odnosa Svete Stolice i Europske unije i 50. obljetnice nazočnosti Svete Stolice kao stalnog promatrača u Vijeću Europe, papa Franjo poziva Europu da u doba pandemije koronavirusa „jača solidarnost i posvješćuje svoje vrednote“. Sanja o čovječnijoj Europi, solidarnoj i velikodušnoj, pozivajući je da se vrati svojim duboko ukorijenjenim idealima. “U posljednje vrijeme kao da nazadujemo”, primijetio je Papa, upozoravajući na opasnosti da sporovi i podjele postanu osobni, socijalni i politički životni stil. Istaknuo je da mu Europa “posebno leži na srcu” i kazao da ona i dalje ima središnju ulogu za čovječanstvo, premda različitu od one u prošlosti. “Budućnost Europe i njoj vlastitoga doprinosa je prije svega u njezinoj slici čovjeka i pogledu na svijet, u njezinoj sposobnosti pokretanja inicijativa i praktičnoj solidarnosti. Ključni su pritom zaštita života od začeća do naravne smrti, promicanje zaposlenja i obrazovanja, kao i zaštita najslabijih i nemoćnih, osobito starijih i bolesnih, onih potrebitih njege i osoba s invaliditetom”, napisao je Franjo.

Europa kao zajednica mora poštovati posebnosti svakoga čovjeka i svakoga naroda, ne zaboravljajući da ih povezuje zajednička odgovornost. “Pandemija je pokazala da nitko ne može uspjeti sam i da određeno individualističko poimanje života i društva obeshrabruje i osamljuje. Nasuprot tome, solidaran i bratski kontinent u stanju je učiniti plodnim posebnosti i prilog svakog pojedinca”, poručio je Papa.

Namjerno sam sve to potanko citirao da u tom kontekstu promotrimo, po meni, šokantne i neprihvatljive slike koje su nam u nedjelju stigle iz Crne Gore. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović (83), koji je preminuo u petak u 8:22 u Podgorici (bio je interniran zbog zaraze koronavirusom od 6. listopada), sahranjen je u nedjelju u 14 sati u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, pred nekoliko tisuća vjernika i uz izravan prijenos na crnogorskom javnom servisu RTCG. Ni tada, ni ranije – kada je njegovo tijelo odvedeno u manastir na Cetinju da bi na blagdanu Svetog Petra Cetinjskog u 9 ujutro bila služena Sveta zaupokojena liturgija – ni istoga dana u 13 sati kada su održani svečani molitveni doček u Podgorici i ispraćaj zemnih ostataka vladike, nismo vidjeli slike koje bi govorile o zdravorazumskom ponašanju vjernica i vjernika pravoslavnih predvođenih svojim vladikama i patrijarhom srpskim Irinejem.

Bez maski je bila i većina prisutnih u Hramu, među kojima su i mandatar za sastav nove crnogorske vlade Zdravko Krivokapić te niz zastupnika i drugih javnih ličnosti, kao i većina svećenstva i monaštva. Svećenici su ispred Hrama pričešćivali građane istom žličicom, a i veliki dio građana nije nosio maske. Epidemiološke mjere su kršene i u Kliničkom centru Crne Gore i, napisah, u Cetinjskom manastiru. Premda je Mitropolija crnogorsko primorska prethodno više puta pozivala građane da poštuju epidemiološke mjere te je u tu svrhu nabavila 5000 zaštitnih medicinskih maski, moramo konstatirati masovno neodgovorno ponašanje, pa i crkvenih prvaka.

Koliko god pravoslavni u Crnoj Gori (i šire) poštovali gospodina Amfilohija – ta veliki je posao odradio obnavljajući, praktički iz temelja, crkveni život u toj (zahvaljujući i mitropolitu) neovisnoj republici – prizori ljubljena njegova mrtvog tijela u manastirskoj crkvi na Cetinju i mase koja krši epidemiološke mjere, sablaznili su mnoge i postavili nas pred moralni imperativ da se odredimo pred pandemijom onako, barem tako mislim, kako se postavlja papa Franjo apelima na odgovorno ponašanje i praktičnu solidarnost.

Ta sablazan, sasvim sigurno, neće biti lagan teret za sve one koji se teško nose s činjenicom da je pokojni Amfilohije Radović, kojeg valja pamtiti kao zaista velikog teologa, najblaže rečeno činio život tegobnijim time što je podržavao Slobodana Miloševića, Željka Ražnatovića zvanog Arkan, Radovana Karadžića, Vojislava Šešelja i druge koji su mnoge zavili u crno. Papa Franjo konstatira da kultura i politički sustav koji nisu otvoreni transcendenciji, ne poštuju ni čovjeka ispravno. Amfilohijev ispraćaj govori i da stvar može biti i obrnuta: tko ne poštuje čovjeka, taj sigurno ne razumije transcendenciju. Kršćani imaju veliku odgovornost: probuditi svijest o Europi, ali i važnost bratstva.

Komentiraj