NEMIRI&NESANICE: Papa Franjo je u Joeu Bidenu dobio jakog partnera u širenju solidarnosti i bratstva

Došlo je vrijeme da se političke vođe u duhu nacionalnoga jedinstva okupe u dijalogu i dođu do kompromisa za opće dobro, ističe se u priopćenju Biskupske konferencije SAD-a

Iz trećeg pokušaja prošle je subote veteran američke politike Joe Biden postao izabrani američki predsjednik, osvojivši više od 270 elektorskih glasova, koliko je potrebno za pobjedu. U trenutku pisanja ove kolumne, u nedjelju kasno navečer, demokratski kandidat je imao 279 tih glasova odnosno 75.351.262 glasova građana (50.5 %), dok je američki predsjednik, republikanac Donald Trump, imao 71.086.182 glasa (47.6 %), odnosno 214 elektorskih glasova. Biden se dvaput neuspješno kandidirao za demokratsku predsjedničku nominaciju, 1988. i 2008. godine. Barack Obama mu je predložio potpredsjedničko mjesto 2009. godine.

Joseph Robinette Biden, kako glasi njegovo puno ime, rođen je 20. studenoga 1942. u gradu Scrantonu (Pennsylvania, koja mu je sada i donijela elektorsku pobjedu), ondašnjem industrijskom središtu čija se populacija u međuvremenu prepolovila i svela na 80-ak tisuća. Njegova obitelj bila je radnička iako mu je pradjed po majci Edward Francis Blewitt, što je manje poznata stvar, bio senator savezne države Pennsylvanije. Biden je u nacionalni Senat izabran 1972., kao šesti najmlađi senator u američkoj povijesti. Do 2009. predstavljao je Delaware. Nekoliko tjedana nakon izbora u prometnoj nesreći poginule su mu supruga Neilia i jednogodišnja kći Naomi, a preživjeli su sinovi Beau i Hunter. Prisegnuo je početkom 1973. u bolnici u kojoj su se oporavljala dvojica njegovih sinova, od kojih je Beau Biden preminuo 2015. od tumora na mozgu. Od 1977. u braku je s Jill Biden s kojom ima kćer. U znak sjećanja na suprugu i kćer Biden ostaje doma svakog 18. prosinca, na obljetnicu njihove pogibije. Išli su u božićni šoping i na njih je naletio traktor. To su bili jako teški trenuci za čovjeka čiji se karakter jako dugo talio. I evo ga sad, postat će dosad najstariji američki predsjednik, ali i što je važno istaknuti u ovom tekstu, tek drugi katolik na tom položaju. Prvi je bio John F. Kennedy, 35. američki predsjednik ubijen u atentatu, nikada do kraja razjašnjenom, u Dallasu, Texas, 22. studenoga 1963.

Što znači to što nakon turbulentnog i (tvrdim) lošeg mandata Donalda Trumpa, predsjednikom postaje katolik, dakle predstavnik jedne manjine u SAD-u, a potpredsjednica, pak, postaje Kamala Harris, prva žena u povijesti Amerike koja ulazi u Bijelu kuću na toj poziciji i dolazi iz afroameričke populacije, iz bazena indijskih useljenika, pa je također predstavnica manjine? To je jako dobra poruka za svijet u kojem su potrebni osjećaji za nijanse, za partikularizme, za osporavane identitete (npr. muslimana u SAD-u ili Srba pravoslavaca u Hrvatskoj), za dijalog, toleranciju i solidarnost. To znači da je jedini globalni vođa koji svim silama brani tu agendu, papa Franjo, u liku novog američkog predsjednika (inauguracija je predviđena za 20. siječnja 2021.) dobio izuzetnog i pouzdanog partnera.

U svojoj novoj enciklici „Fratelli Tutti“ (Svi smo braća) poglavar Katoličke Crkve poziva političare da se stave u službu općega dobra i prepoznaju važnost ljudskih prava koja poznaju važnost naroda, shvaćenoga kao otvorene kategorije, raspoložive za dijalog. Svrha te enciklike je promicati u cijelom svijetu želju za bratstvom i društvenim prijateljstvom. “U pozadini, pandemija bolesti covid-19 neočekivano je izbila upravo dok sam pisao ovo pismo”, napomenuo je Papa. “Ali opća zdravstvena kriza pokazala je da se nitko ne može sâm spasiti i da je doista došao trenutak da sanjamo kao samo jedan ljudski rod u kojemu smo svi braća. Politika koja je potrebna”, istaknuo je papa Franjo, “jest ona usredotočena na ljudsko dostojanstvo, a ne podvrgnuta financijama, jer sâmo tržište ne rješava sve probleme. Stoga su posebno važni narodni pokreti, koji su”, prema Papinim riječima, “prave bujice moralne energije te ih valja koordinirano uključiti u društvo”.

Shvativši koliko su se poklopile riječi iz doktrine pape Franje i izbornog programa predsjednika Bidena, predsjednik Biskupske konferencije SAD-a, nadbiskup Los Angelesa José H. Gómez, požurio je pozdraviti Bidena i istaknuti njegovo katolištvo. Čestitao je i senatorici iz Kalifornije Kamali D. Harris kao prvoj ženi potpredsjednici SAD-a. “Zahvaljujemo Bogu na daru slobode. Nakon što se američki narod odlučio, došlo je vrijeme da se političke vođe u duhu nacionalnoga jedinstva okupe u dijalogu i dođu do kompromisa za opće dobro”, ističe se u priopćenju Biskupske konferencije SAD-a. Nadbiskup Gómez je izrazio uvjerenje da u ovom povijesnom trenutku “katolici imaju posebnu dužnost biti mirotvorci, promicati bratstvo i međusobno povjerenje i moliti za obnovljeni duh istinskoga domoljublja”. Bila je to i pohvala novoizabranom predsjedniku, ali i poziv Bidenu da bude partner papi Franji.

Demokracija zahtijeva da se svi ponašamo kao ljudi vrlina i samokontrole, poštujemo slobodu izražavanja, međusobno se susrećemo s ljubaznošću čak i kad se možda ne slažemo o pitanjima reda i zakona, poručili su iz BK SAD-a. Mnogi američki biskupi čestitali su i pojedinačno pa je tako leksingtonski biskup John E. Stowe (Kentucky) na Twitteru napisao: “Srdačne čestitke našem drugom katoličkom predsjedniku u američkoj povijesti i našoj prvoj potpredsjednici i prvoj afroameričkoga i indijskoga podrijetla”. Novoizabrani predsjednik Biden u subotu je obećao da će biti predsjednik svih Amerikanaca, i onih koji nisu glasali za njega, raditi na ujedinjenju nacije napuštajući “gnjev i grube riječi” te je poručio: “Vrijeme je da zacijelimo i da se prepoznamo kao braća i sestre.”

Komentiraj