Profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu Damir Bakić izjavio je u subotu da se više neće kandidirati za rektora Sveučilišta u Zagrebu te ustvrdio kako to sveučilište, zbog svoga intelektulanog kapaciteta, mora biti shvaćeno, prisutno i pitano o svim pitanjima našega društva.

Dan nakon što je za rektora Sveučilišta u Zagrebu ponovno, i to velikom većinom glasova članova Senata, izabran njegov protukandidat aktualni rektor Damir Boras, profesor Bakić gostovao je u emisiji “Intervjuu tjedna” Hrvatskoga radija i osvrnuo se na netom prošle izbore.

Ponovio je kako nije razočaran time što nije izabran za rektora već je ponosan zbog poruka koje je imao priliku odaslati akademskoj zajednici, te da je uvjeren kako je sadržaj tih poruka probudio nadu da složeni problemi naše akademske zajednice imaju perspektivu kvalitetnih rješenja.

Izjavio je da se više neće kandidirati za rektora jer je, uvjeren je, sada je bila situacija kada je to trebao napraviti, bez obzira na to što je, kako je istaknuo, duboko svjestan odgovornosti koju bi preuzeo da je izabran za rektora u tako složenoj i zahtjevnoj situaciji u kojoj je zagrebačko Sveučilište.

Sveučilište mora postati, ne samo intelektualna, nego i moralna avangarda društva

Smatra da je prioritet Sveučilišta da se isprave nepravilnosti u radu kako bi zagrebačko Sveučilište – najveće, najstarije, najbogatije tradicijom i postignućima, najvrsnijim i najistaknutijim znanstvenicima koji su ponikli s našega sveučilišta,  ponovno postalo, ne samo intelektualna, nego i moralna avangarda hrvatskoga društva. Bakić je ustvrdio da Sveučilište to mora postati i i da ga se “mora pitati, Sveučilište mora biti shvaćeno, doživljavano kao moralni autoritet, moramo biti prisutni u javnim raspravama o svim pitanjima koja se tiču javnoga života, pogotovo u ovom toliko ubrzanom vremenu kada se iz dana u dan otvaraju nove teme i novi izazovi”.

Ocijenio je kako je, na žalost, “zbog trenutačne situacija na Sveučilištu nastale velikim dijelom i zbog načina na koji je djelovala sveučilišna uprava na čelu s rektorom Borasom, a posebno zbog njegova načina, Sveučilište u vrlo, vrlo, maloj mjeri doživljavano kao mjesto koje se treba pitati ima li savjeta, promišljanja, vizija i stavova o svim društvenim pitanjima”.

Senat zagrebačkog Sveučilišta još će više šutjeti, riječko Sveučilište ide u smjeru sveučilišta treće generacije

U odgovoru na novinarsko pitanje kako ‘vidi’ budući rad i ulogu Senata zagrebačkog Sveučilišta, profesor Bakić je istaknuo kako “ulogu Senata ‘vidi’ još manje ponosnom i odgovornom “. Jer, smatra, “Senat je taj koji je trebao preuzeti odgovornost, biti odgovoran na svakoj sjednici, ali Senat  je naviknuo raditi tako da nema rasprave, a još je manje dijaloga, članovi Senata u pravilu i bez pogovora dignu ruke za odluke koje donese sveučilišna uprava”.

S tim u vezi, Bakić je rekao da mu se “čini da je na jučerašnjoj sjednici Senata u potpunosti ‘dignuta rampa’ za djelovanje Senata po načelu da članovi šutke odrade sjednicu”. Što se pak tiče nastavka njegova rada u Senatu, najavio je “radit ću isto kao i do sada i neću šutjeti”.

Za razliku od Sveučilišta u Zagrebu, Bakić je uvjeren da Sveučilište u Rijeci “ide u pravom smjeru – prema sveučilištu treće generacije”. Na primjedbu novinarke da je prije razgovara rekao da je”riječko Sveučilište Princeton u odnosu na zagrebačko”, odgovorio da je “to rekao otprilike jer je to bila mala šala, ali da zaista čestita rektorici riječkoga Sveučilišta Snježani Prijić Samardžija i njezinim suradnicima na smjeru kojim vode sveučilište” Objasnio je kako po tim misli na “gledanju prema naprijed, uklapanju u suvremene svjetske trendove, kao što je osnivanje akademskoga savjeta u kojemu su vrlo ugledni hrvatski znanstvenici koji rade u inozemstvu”.

Kurikularnu reformu trebalo je provesti kao cjelovitu, proces je zaustavljen iz politikantskih razloga

Kada je pak riječ o kurikularnoj reformi i njezinoj provedbi, Bakić je uvjeren da se trebala provesti cjelovito, te ocijenio da ju ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pokušava provoditi dijelove te reforme i nekim parcijalnim rješenjima nastaviti taj veliki posao.

Ali, ustvrdio je da je “projekt cjelovite kurikularne reforme zaustavljen ne zbog političkih, već zbog krajnje politikantskih razloga, i faktički je opstruiran iz političkih krugova”. Ipak Bakić je uvjeren, “bez obzira na potrebna poboljšanja i unaprjeđenja, jer ne postoji apsolutno, konzervirano rješenje, stvari moramo popravljati u hodu”.

Komentiraj