Renata Čulinović – Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), za Zagreb News govori o novim uvjetima rada zbog pandemije koronavirusa kojima su se zdravstveni djelatnici morali prilagoditi

Pandemija izazvana koronavirusom promijenila je svakodnevno funkcioniranje svih društvenih sfera, a pogotovo sustava zdravstvene skrbi. Odgovor Hrvatske na pandemiju mnogi smatraju jako dobrim zbog brze reakcije i dobre koordinacije između Stožera civilne zaštite i medicinskih djelatnika. Unatoč tome, koronavirus nije nestao, kao ni ostali problemi u zdravstvu, poput nedostatka zdravstvenih djelatnika, dugih lista čekanja i neisplaćenih prekovremenih sati. Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), spec. opće kirurgije i hitne medicine, subspec. abdominalne kirurgije u Županijskoj bolnici Čakovec, mr.sc. Renata Čulinović – Čaić, dr. med., za Zagreb News govori o trenutačnom stanju u bolnicama, dostupnosti zaštitne opreme i novom porastu oboljelih.

ZgNews: Od početka koronakrize mnogi su se zdravstveni djelatnici u mnogim zemljama žalili na nedostatak zaštitne opreme. Kakvo je kod nas bilo stanje?

U početku pandemije u zdravstvenom sustavu Hrvatske nedostajalo je maski, rukavica, zaštitnih naočala, vizira i odijela. Osobito velike probleme s nedostatkom zaštitne opreme imale su naše kolege i kolegice u domovima zdravlja. Posljednjih tjedana HLS više nije primio nijednu obavijest o tom problemu. Takvo stanje je, na sreću, trajalo kratko, tako da taj nedostatak nije imao značajnije neželjene posljedice.

ZgNews: Kako ocjenjujete odluku da se praktički sve usluge u zdravstvu, osim skrbi za oboljele od covida-19, tijekom prvog vala zaustave?

Netočna je tvrdnja da su u prvom valu obustavljene praktički sve usluge u zdravstvu osim za oboljele od covida-19. Naime, obustavljen je samo „hladni pogon“, a svi hitni pacijenti bili su brzo i adekvatno zbrinjavani. Jednako tako, obavljale su se i operacije malignih bolesti. Po mojem mišljenju, takva preporuka stožera je u to vrijeme bila racionalna, opravdana i logična budući da smo o koronavirusu tada znali puno manje nego danas.

ZgNews: Kakvo je sada stanje s liječenjem drugih bolesti? Jesu li liste čekanja narasle i ako jesu, kako ih smanjiti?

U nekim bolnicama su već nadoknađeni zaostaci, dok su u nekima liste čekanja narasle. Svi se maksimalno trudimo nadoknaditi sve zaostatke i obaviti odgođene pretrage, intervencije i zahvate koji su morali biti odgođeni zbog koronakrize.

ZgNews: Ovih dana spominjalo se u nekim medijima da porast broja oboljelih može dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava iako je na bolničkom liječenju trenutno oko 150 bolesnika, a na respiratorima manje od 20. Koliki su zapravo smještajni kapacitet naših bolnica?

Značajan porast broja novooboljelih sigurno može dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava jer u tom slučaju imamo i veći broj oboljelih liječnika i ostalih zdravstvenih radnika, a smještajni kapaciteti u bolnicama brzo se popune zaraženima koronavirusom. Na odjelima gdje se liječe zaraženi koronavirusom ne mogu se istovremeno liječiti i drugi bolesnici koji su negativni na koronu, a hitna stanja bi u svakom slučaju trebalo zbrinuti. U Hrvatskoj i u normalnim uvjetima imamo nedostatak liječnika i medicinskih sestara pa onda možete zamisliti kako bi to izgledalo kada bi nas bilo još manje. U takvoj bi situaciji neminovno imali i više oboljelih liječnika i ostalih zdravstvenih radnika. Na svu sreću, takav scenarij nismo doživjeli i nadam se da ni nećemo ako ćemo se svi zajedno pridržavati preporučenih mjera zaštite.

Dostatnost smještajnih kapaciteta u našim bolnicama za slučaj masovne zaraze može se procijeniti samo u odnosu na ukupan broj novooboljelih u kratkom razdoblju i tek onda kada raspolažemo s konkretnim brojkama. Za sada su ti kapaciteti dovoljni.

ZgNews: U novom sazivu Vlade ministar zdravstva ostat će Vili Beroš. Kako biste ocijenili njegov rad i nadate li se da će prihvatiti neke od ranijih zahtjeva Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi (SSZSSH) kao što je isplata prekovremenih sati?

Hrvatski liječnički sindikat zadovoljan je dosadašnjim radom ministra Beroša, a posebno načinom na koji je, odmah po preuzimanju ministarske funkcije, pokazao spremnost za rješavanje gorućih problema hrvatskih liječnika. Već u prvim tjednima njegova mandata održali smo nekoliko konstruktivnih sastanaka i počeli raditi na rješavanju problema, ali nas je u tome prekinula koronakriza.

Vrhovni sud RH je početkom prosinca 2019. potvrdio da su liječnici bili u pravu. Unatoč tome, isplate zaostalih dugovanja liječnicima za odrađene prekovremene sate još uvijek nisu krenule u većini bolnica.

ZgNews: Očekujete li ponovno prijedloge Vlade o smanjenju plaća u javnom sektoru kakvi su bili najavljeni u travnju?

Ni u kom slučaju. Nadam se da će nova vlada znati vrednovati sve ono što su liječnici i ostali zdravstveni radnici dali ovom društvu tijekom koronakrize, ali i izvan nje. Očekujem od njih da priznaju da nas je premalo, a ipak obavljamo sav posao unatoč tome što nas u sustavu mnogo nedostaje. S obzirom na najave, u jesen nas očekuje sljedeći val pandemije u kojem će ponovno biti potrebno maksimalno mobilizirati cijeli zdravstveni sustav. Ako će se u takvoj situaciji rezati plaće u zdravstvu, Vlada RH mora biti spremna suočiti se s ogromnim nezadovoljstvom svih zdravstvenih radnika. U takvom scenariju Vlada će morati konkretnim potezima pokazati  cijeni li doista naše napore i doprinos koji smo ovoj državi dali i još uvijek dajemo u borbi protiv koronavirusa. Mi smo to zaslužili.