Međunarodna vojna vježba NATO-a Swift Response 19 koje se od 11. do 29. lipnja održavala na nekoliko lokacija na području Hrvatske, Bugarske i Rumunjske bila je sve samo ne još jedna u nizu standardnih i rutinskih vježbi ovog saveza. Naime, vježba u kojoj je sudjelovalo osam savezničkih zemalja, tridesetak letjelica te 450 vozila, odnosno 5600 vojnika iz Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske, Velike Britanije i Hrvatske pokazala je spremnost NATO-a da brzo može intervenirati i pomoći Hrvatskoj u slučaju bilo kakve agresije na nju. Vježba je bitna i zato što se u posljednje vrijeme mogu čuti ocjene kako je upitno bi li NATO doista intervenirao u takvim situacijama, ali nakon što je vježba završena ne samo da pomoć NATO saveznika nije upitna, nego se može reći da su spremni detaljni planovi kako to uraditi i koje bi postrojbe sudjelovale u jednoj takvoj operaciji. Činjenica jest da se ova velika vježba NATO-a održavala u sklopu šire vježbe koja pokazuje kako bi NATO reagirao na opsežniju rusku ugrozu u jugoistočnoj Europi, ali za Hrvatsku vježba Swift Response ima i uže značenje, s obzirom na sve moguće nestabilnosti na području bivše Jugoslavije, prije svega na Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Iako iz hrvatskog Ministarstva obrane nisu direktno potvrdili da je NATO u Hrvatskoj uvježbavao odgovor na moguću rusku agresiju, izjave nekih britanskih vojnih dužnosnika u tamošnjim medijima, ali i reakcije medija u Srbiji pokazuju koliko je ova vježba bila važna za NATO.

‘OVA VJEŽBA DAJE JASAN SIGNAL našim neprijateljima da možemo primijeniti silu na velikim udaljenostima u vrlo kratkom vremenu’, izjavio je zapovjednik 16. brigade Air Assault John Clarke

Ministar obrane Damir Krstičević za Nacional je izjavio da su Hrvatska i Hrvatska vojska ovom vježbom potvrdile svoju sposobnost pružanja potpore savezničkim snagama kao zemlja domaćin te je dodao da je Hrvatska nedavno obilježila 10. obljetnicu članstva u NATO-u, u kojem se kontinuirano dokazuje kao pouzdana i solidarna članica ne samo među saveznicima. Međutim, činjenica da se u Hrvatskoj u jednom trenutku našlo više tisuća pripadnika elitnih postrojbi vojski Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske te Republike Francuske u sastavu 16. brigade Air Assault koja pokriva sve borbene rodove i rodove borbene potpore, pokazuje važnost vojne vježbe koju je britanski list Daily Telegraph nazvao “najvećom zračnom vježbom” NATO-a nakon završetka Hladnog rata. Vrijednost vježbe Swift Response pokazuje i činjenica da je tijekom njenog održavanja u Hrvatsku stigao i zapovjednik kopnene vojske Velike Britanije, general pukovnik Ivan Jones. Britanskog pukovnika u vojarni “Josip Jović” na Udbini primili su u radni posjet zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general-bojnik Siniša Jurković i zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade, brigadni general Tihomir Kundida.

I dok Jones u Hrvatskoj nije podrobnije opisivao ciljeve održavanja ove vježbe, zapovjednik 16. brigade Air Assault, brigadir John Clarke za Daily Telegraph bez velike zadrške otkrio je ciljeve vojne vježbe Swift Response: “Ovdje smo jer smo spremni zaštiti naše saveznike”. Clarke je istaknuo da su istočna Europa i Balkan posebno značajni Velikoj Britaniji te da je London spreman suočiti se s bilo kojom potencijalnom prijetnjom stabilnosti regije. Zapovjednik 16. brigade Air Assault za kraj je još i dodao i da je Hrvatska “snažan i moćan strateški partner NATO-a” i zaključio: “Ova vježba daje jasan signal našim neprijateljima da možemo primijeniti silu na velikim udaljenostima u vrlo kratkom vremenu jer je stabilnost na Balkanu izuzetno važna za stabilnost u Europi”.

Vježba Swift Response u Hrvatskoj se održavala u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku, vojarni “Josip Jović” u Udbini te na vojnim poligonima “Eugen Kvaternik” u Slunju i “Crvena zemlja” kod Knina. Hrvatska vojska sudjelovala je sa satnijom Hrvatske kopnene vojske u ulozi tzv. OPFOR-a (opposite force) ili suprotne strane s po dva voda iz 1. mehanizirane bojne Tigrovi i 2. mehanizirane bojne Gromovi, Gardijsko mehanizirane brigade te Voda Strela S10 iz Pukovnije protuzračne obrane. Iz MORH-a su za Nacional rekli da je Hrvatska odabrana kao jedna od lokacija za provođenje vježbe zbog pogodnosti vojnih vježbališta i poligona koji u potpunosti odgovaraju složenoj međunarodnoj vježbi kao što je Swift Response 19. Dodali su i da je cilj vježbe Swift Response 19 promicanje stabilnosti i sigurnosti jugoistoka Europe, jačanje partnerstva te razvoj interoperabilnosti između savezničkih zemalja, a, kako kažu iz MORH-a, vježba je prikazala i “strateško upošljavanje globalnih snaga za odgovor”.

Zanimljivo je da je baš tijekom održavanja ove vježbe dosta oštar javni istup imao i ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov. On je u intervjuu za Novosti koji je objavljen prošloga petka dosta žestoko kritizirao NATO, ali i Hrvatsku ulogu unutar tog saveza. Azimov je tako rekao da članstvo bilo koje zemlje u NATO-u ne doprinosi razvoju odnosa s Rusijom, a ni Hrvatska nije izuzetak te da je nakon učlanjenja u NATO i početka pristupnih pregovora o članstvu u EU-u intenzitet hrvatsko-ruskih odnosa počeo opadati. Azimov je o hrvatskom članstvu u NATO-u još dodao: “Pod pritiskom NATO-a praktički je potpuno zaustavljena vojno-tehnička suradnja. Na samitu NATO-a u Varšavi Zagreb je preuzeo na sebe obaveze o slanju vojnika u sastav kontingenta NATO-a u Litvi, iako povećanje vojnog kontingenta na ruskim granicama ne doprinosi jačanju povjerenja i sigurnosti u Europi. Naprotiv, povećava opasnost slučajnih incidenata koji mogu prouzrokovati ozbiljne posljedice”.

ISTOVREMENO S ODRŽAVANJEM vojne vježbe u Hrvatskoj, ruski veleposlanik Anvar Azimov je izjavio da članstvo bilo koje zemlje u NATO-u ne doprinosi razvoju odnosa s Rusijom i da Hrvatska nije izuzetak

Iako ruski veleposlanik u Hrvatskoj nije spominjao vježbu Swift Response, vrijeme izlaska intervjua, ali i izjave koje se tiču uloge NATO-a pokazuju da su Rusi ozbiljno shvatili dolazak tisuće elitnih vojnika na istočne granice Europske unije. Azimov se posebno osvrnuo i na ulogu NATO-a na Balkanu: “Moramo konstatirati da nakon skoro dvadesetogodišnjeg prisustva NATO-a na Balkanu ova regija nije postala mnogo sigurnija. Čak se u članicama NATO-a u ovom dijelu Europe dio stanovništva boji novih sukoba, a čitava balkanska politika alijanse, umjesto borbe protiv novih izazova i prijetnji te smanjivanja potencijala za nove konflikte, zapravo je usmjerena protiv Rusije”. Zanimljivo da je gotovo istovremeno s održavanjem vježbe Swift Response, ruska vojska počela veliku vojnu vježbu čiji je cilj provjera spremnosti oružanih snaga da odgovore na moguće sigurnosne prijetnje u centralnoj Aziji. Po podacima ruskog ministarstva obrane, na toj je vježbi sudjelovalo 150.000 vojnika, 500 aviona i 20.000 vozila. Prema riječima ministra obrane Rusije Sergeja Šojgua, petodnevne vojne vježbe koje su počele 24. lipnja poslužile su kao provjera spremnosti vojske za održavanje sigurnosti u centralnoj Aziji, koja se, kako kaže, suočava s ozbiljnim terorističkim prijetnjama.

S druge strane, brigadir John Clarke koji se sa svojih 3000 vojnika spustio padobranom u Hrvatsku, za Daily Telegraph je izjavio da vježba nije predviđena kao provokacija Rusije, već kao signal da su britanski vojnici spremni stati “rame uz rame” uz svoje međunarodne saveznike. No već činjenica da je jedan britanski časnik dao izjave kao što je Clarke učinio za Daily Telegraph, ali i održavanje velike vježbe u Hrvatskoj izazvalo je niz reakcija u Srbiji i to uglavnom u medijima koji su bliski predsjedniku Aleksandru Vučiću. Istovremeno s održavanjem vježbe u Hrvatskoj, o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u govorio je i Milorad Dodik. On je prije desetak dana bio gost mađarskog premijera Viktora Orbana te je u Budimpešti izjavio da se protivi ulasku BiH u ovu organizaciju: “Republika Srpska ne želi NATO, zalažemo se za vojnu neutralnost, za razliku od Bošnjaka i Hrvata. Bošnjaci žele suglasnost za NATO kao uvjet za formiranje vijeća ministara. Mi ćemo nastaviti suradnju s NATO-om, ali smo protiv članstva”.

SRPSKI MEDIJI bliski predsjedniku Vučiću izvijestili su da ‘NATO velikom vojnom vježbom u Hrvatskoj uvježbava napad ako Srbija odluči štititi narod na Kosovu’, odnosno da ‘NATO vježba desant na Srbiju’

Dodikove stavove dijele i srpski mediji koji izvještavaju da “NATO masovnom vojnom vježbom u Hrvatskoj uvježbava napad ako Srbija odluči štititi narod na Kosovu”, odnosno da “NATO vježba desant na Srbiju”. Srpski sigurnosni stručnjaci osuđuju ovu vježbu te tvrde da se NATO agresivno i po cijenu mira nameće kao faktor stabilnosti u regiji, ali da ovakvim vježbama samo doprinosi jačanju tenzija na Balkanu. Zanimljiva je i izjava dekana Fakulteta za sigurnost Miroslava Bjegovića koji kaže da je cilj ove vježbe slanje poruke Srbiji kako bi NATO reagirao u slučaju da Beograd bude u situaciji da mora vojno štititi narod na sjeveru Kosova. No, srpski mediji ne spominju da je početkom lipnja i u Srbiji održana jedna vojna vježba koja se održala u suradnji s NATO savezom.

U vojnoj bazi Jug kod Bujanovca na jugu Srbije u održana je multinacionalna vježba “Platinasti vuk 19”, u kojoj je sudjelovalo oko 500 pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Italije, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Velike Britanije i Srbije. Cilj vježbe je bilo unaprjeđenje interoperabilnosti i međusobno razumijevanje pripadnika vojski partnerskih zemalja na taktičkoj razini tijekom potpore miru u multinacionalnom okruženju, a ova je vježba bila tek jedna u nizu vježbi koja Vojska Srbije radi sa zapadnim partnerima. Tako je od početka 2016. realizirano 116 aktivnosti vojne suradnje s NATO-om, od kojih samo sa Sjedinjenim Američkim Državama 90. Usprkos tome, posljednja istraživanja u Srbiji pokazuju da se članstvu u NATO-u protivi 89 posto građana Srbije, a za prijem u taj vojni savez je tek 11 posto.

Kao razlog zašto se protivi članstvu u NATO dvije trećine ispitanika, 70,2 posto, navelo je bombardiranje Srbije 1999. godine, dok je 10,2 posto izjavilo da ne dijeli mišljenje, svjetonazore i ciljeve zapadne vojne alijanse. U istraživanju većina ispitanika navodi da svoj stav o NATO-u formira putem medija u Srbiji, ovakvi rezultati ne trebaju čuditi, pogotovo kada se vidi način na koji su mediji u Srbiji izvještavali o vježbi Swift Response.