Borna Filic/PIXSELL

‘NATO ima potpuno povjerenje u Hrvatsku’

Objavljeno u Nacionalu br. 700, 2009-04-14

ADMIRAL GIAMPAOLO DI PAOLA, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, za Nacional govori o tome što Savez očekuje od Hrvatske, o njenoj ulozi u Afganistanu i na Mediteranu

Nedavni ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a bio je povod za razgovor s admiralom Giampaolom di Paolom, predsjedavajućim Vojnog odbora NATO-a. Di Paola je na čelu odbora koji u vojnim pitanjima savjetuje i pomaže najvišem civilnom tijelu unutar Saveza, a to je Sjevernoatlantsko vijeće. Ono je zaduženo za donošenje ključnih odluka o budućnosti Saveza i njegovim operacijama. S admiralom Di Paolom smo razgovarali o hrvatskom doprinosu u vojnoj operaciji u Afganistanu, ulozi Hrvatske kao punopravne članice NATO-a na Mediteranu, budućnosti operacije NATO-a na Kosovu i aspiracijama Crne Gore i Bosne i Hercegovine za uključenje u Akcijski plan za članstvo.

NACIONAL: Kako NATO procjenjuje doprinos Hrvatske u NATO-ovoj operaciji u Afganistanu?

– Hrvatska daje podršku savezničkim aktivnostima i operacijama, kako u logistici, tako i vojnim postrojbama, još od 1999. Hrvatska nije “brucoš” u klubu i dokazala je kako posjeduje visoko motivirane i profesionalne oružane snage. To je zasigurno jedan od zahtjeva koji se postavljao za ulazak u punopravno članstvo NATO-a. Hrvatska trenutačno ima 300 pripadnika svojih snaga u Afganistanu. Nedavno sam bio u Afganistanu i ne mogu ništa drugo reći nego svjedočiti o profesionalizmu i žrtvovanju hrvatskih vojnika za uspjeh operacije.

NACIONAL: Hrvatska je tek zakoračila u punopravno članstvo. Što Savez očekuje od Hrvatske sada i u budućnosti? Kako će teći proces integracije Hrvatske vojske u NATO, ide li do sada sve glatko?

– NATO od svih svojih članica očekuje isti konstruktivni, aktivni i sinergijski pristup sigurnosti. Također, Savez od svake članice zasebno očekuje da na temelju političke odluke i vlastitih mogućnosti uloži napor u pružanju podrške NATO-ovim operacijama. Vrijeme u kojem živimo vrlo je zahtjevno sa stajališta sigurnosti i takve izazove treba rješavati koristeći sve načine. Zagovarajući osnovno pravilo sveobuhvatnog pristupa, koji mora uključiti različite scenarije kako bi se pronašlo optimalno rješenje, oružane snage trebaju ostvariti ono što se smatra glavnom platformom za izgradnju bilo čega drugog, a to je sigurnost. Ako govorimo o hrvatskoj integraciji u članstvo, prije nekoliko sam se tjedana vratio iz Zagreba i sa sobom donio osjećaje entuzijazma novog članstva pomiješane sa snažnom predanošću i osjećajem odgovornosti hrvatskih vojnih i civilnih dužnosnika. NATO može računati na Hrvatsku s punim povjerenjem.

NACIONAL: Vaša profesionalna biografija povezana je s mornaricom, kako procjenjujete hrvatsku ulogu na Mediteranu kao NATO-ove članice?

– Hrvatsko članstvo u NATO-u donijet će novi snažan osjećaj sigurnosti na tom području. Isto tako, ulazak Hrvatske u NATO primjer je za susjedne zemlje kako je taj cilj moguć i dostižan ako se želi ostvariti. Jadransko more i istočno Mediteransko more je oduvijek bilo i sad je vrlo važna linija za transport i komunikaciju. Isto tako, zbog svoje važnosti Jadransko more može biti na udaru terorizma koji se može povezati s različitim ekstremnim mrežama. To je razlog što obalna država poput Hrvatske može efikasno pridonijeti sigurnosti u tim vodama.

NACIONAL: Nekoliko je NATO-ovih članica donijelo samostalno odluku da povuče svoje vojne snage s Kosova. Što mislite o tome, kakva je budućnost NATO-ove operacije na Kosovu?

– Svaka država članica ima suvereno pravo povući svoje postrojbe kada želi, ali to neće utjecati na NATO-ovu zajedničku predanost regionalnoj sigurnosti i stabilnosti na Balkanu. Ta predanost će ostati snažna. Sve do sada, snage NATO-a u sklopu KFOR-a pod UN-ovim mandatom pomažu održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, te slobodi kretanja za sve na Kosovu, te obavljaju izvrstan posao. KFOR će ostati na Kosovu, te i dalje operativno djelovati na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti 1244. Tako će biti sve dok Vijeće sigurnosti ne odluči drukčije. Savez ostaje potpuno predan podršci stvaranja multietničkih sigurnosnih struktura na Kosovu. Gašenje Kosovskog zaštitnog korpusa i uspostava Kosovskih snaga sigurnosti uz nadzor NATO-a u interesu je svih strana. Očekujemo da sve strane na Kosovu učine daljnji napredak u uspostavi mira i reda. NATO će nastaviti pratiti razvoj situacije u regiji, te na temelju procjena u budućnosti donositi određene odluke. Kada dođe taj trenutak, NATO će početi razmatrati budućnost njegovih snaga u sklopu KFOR-a.

NACIONAL: Kako gledate na strategiju saveznika spram Afganistana? Koji je izlaz za vojne snage na terenu, osposobljavanje afganistanskih vojnika i sigurnosnih snaga s većim doprinosom zemalja članica u slanju instruktorskih timova za uvježbavanje ili nešto treće?

– Na nedavno održanom summitu Saveza NATO-ove članice i partnerske zemlje ponovile su svoju stratešku viziju i donijele akcijske mjere, pokazavši NATO-ovu odlučnost da dugoročno podrži afganistansku sigurnost i stabilnost. NATO ostaje privržen potpori stvaranja demokratskog Afganistana koji neće postati utočište nasilnim ekstremistima s ciljem destabilizacije regije i prijetnje cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Afganistan ostaje ključni prioritet NATO-a. Tamo postoje još uvijek brojni izazovi. Unatoč značajnom poboljšanju situacije na nekim područjima, nesigurnost, te stalna korupcija uz neujednačene odredbe pri upravljanju zemljom zahtijevaju da se pozabavimo time. Kako bismo postigli svoje ciljeve, radit ćemo zajedno s afganistanskom vladom i narodom kroz dugoročno partnerstvo. S većim brojem NATO-ovih timova za osposobljavanje tzv. OMLT-a, možemo pridonijeti povećanju Afganistanske nacionalne vojske s ciljem osposobljavanja 134.000 vojnika. Ako dolazi do povećanja broja afganistanskih vojnika, naš je dio posla da pojačamo osposobljavanje i trening njihovih vojnika. Afganistanski narod će zajedno s međunarodnom zajednicom odlučiti kada su spremni vlastitim snagama osigurati svoju budućnost.

NACIONAL: Još je uvijek velika razlika u doprinosu SAD-a operaciji u Afganistanu u odnosu na većinu europskih članica Saveza. Mogu li zaključci nedavnog summita donijeti konkretne rezultate u većem doprinosu savezničkih snaga za Afganistan?

– To je točno, brojke nam govore o značajnoj razlici u veličini američkog i europskog doprinosa operaciji. Nova američka administracija je donijela odluku da pošalje dodatne vojne snage. Ali takav omjer snaga ne znači manju privrženost europskih saveznika u rješavanju situacije u Afganistanu. Jedan od rezultata nedavno održanog summita jest i to da su neke europske zemlje već odlučile, a druge razmatraju dodatni angažman u Afganistanu na različitim poljima.

NACIONAL: Crna Gora i Bosna i Hercegovina očekuju bliže odnose s NATO-om kroz uključenje u Akcijski plan za članstvo, tzv. MAP. Je li za to ipak prerano, odnosno jesu li spomenute države spremne za to?

– Prema članku 10 Washingtonskog ugovora, NATO-ova vrata ostaju otvorena za sve europske demokracije koje dijele vrijednosti Saveza, koje su voljne i sposobne preuzeti odgovornost i obveze koje proizlaze iz članstva, te čije će uključenje u Savez pridonijeti zajedničkoj sigurnosti i stabilnosti. NATO prati napredak Crne Gore na tom putu i odgovorit će na njezin zahtjev za uključenjem u MAP. Namjera Bosne i Hercegovine da se uključi u program MAP Savez je također prepoznao. Ipak, NATO ostaje duboko zabrinut činjenicom da se nastavlja određena politička retorika i potezi koji ometaju napredak u političkim i institucionalnim reformama.

Komentiraj

Source:Eduard Šoštarić