Članice NATO-a poduprle su u srijedu plan za dva nova vojna stožera kako bi pomogli da se zaštiti Europa u slučaju sukoba s Rusijom, postavljajući temelje za najveće jačanje saveza predvođenog SAD-om u zadnjih nekoliko desetljeća.

Nastojeći ojačati faktor odvraćanja protiv Rusije, ministri obrane NATO-a dogovorili su stvaranje Atlantskog zapovjedništva i logističkog zapovjedništva kako bi omogućili bržu reakciju na ugroze u Europi, rekli su dužnosnici.

“Ovo je ključno za naš transatlantski savez”, rekao je NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare. “Radi se o tome kako pomicati snage preko Atlantika i kako pomicati snage diljem Europe”.

Troškovi neće biti raspravljeni do 2018. ali te dvije nove regionalne baze uživaju široku potporu i pokazuju usredotočenost NATO-a na njegovu tradicionalnu zadaću obrane svojega teritorija nakon pohoda izvan tog područja na Balkanu, u Libiji i Afganistanu zadnjih godina.

Njemačka želi da u njoj bude logističko zapovjedništvo, kažu diplomati, s obzirom na njezin strateški položaj u središnjoj Europi koji omogućuje brzo premještanje opreme i osoblja preko granica u slučaju sukoba.

Pomorske zemlje poput Portugala, Španjolske, Francuske i Sjedinjenih Država mogle bi biti domaćini Atlantskog zapovjedništva, kazali su diplomati, naglašavajući kako odluka tek treba biti donesena.

U postupnoj reakciji na aneksiju ukrajinskog Krima 2014. od strane Rusije NATO je već rasporedio postrojbe koje se rotiraju u baltičke države i Poljsku, ojačao svoju nazočnost na Crnom moru i nastoji modernizirati svoje snage.

Kremlj, koji niječe da ima bilo kakve agresivne namjere prema Europi, osudio je ove poteze kao pokušaj opkoljavanja Rusije.

NATO kaže kako su ruski vojni manevri u rujnu, u kojima su sudjelovali desetci tisuća vojnika na istočnom boku Saveza, još jedan razlog da se bolje pripremi za odvraćanje Moskve.

Rusija je pojačala svoje morske ophodnje na Baltičkom moru, sjevernom Atlantiku i Arktiku i rasporedila podmornice, kažu NATO-ovi dužnosnici, mada je veličina njezine mornarice manja sada nego tijekom Hladnoga rata.

“Želimo povući NATO nazad u Europu i želimo se više usredotočiti na pomorsku ulogu NATO-a”, rekao je norveški ministar obrane Frank Bakke-Jensen.

Novo Atlantsko zapovjedništvo bi nadziralo golemo područje i ima zadaću učiniti sigurnim pomorske putove za američka pojačanja za Europu, a u njoj bi bili stručnjaci za kibernetičko ratovanje kao i za konvencionalna oružja.

Pomorska područja između Grenlanda, Islanda i Britanije su ranjiva za NATO u sukobu i trebaju bolji nadzor u doba mira, rekli su diplomati.

Nije vjerojatno da će ova odluka oživjeti mnogo veće Atlantsko zapovjedništvo iz doba Hladnoga rata koje je rasformirano 2002., ali će značiti jačanje za NATO nakon godina smanjivanja nakon pada Sovjetskog Saveza.

Na vrhuncu Hladnoga rata broj osoblja koje je bilo u tadašnja NATO-ova 33 zapovjedništva dosegnuo je 22.000. Sada postoji samo sedam takvih zapovjedništava s manje od 7.000 ljudi.

Zemlje članice NATO-a isto tako su se dogovorile u srijedu da će osigurati kibernetička oružja najvišim zapovjednicima za uporabu u vojnim operacijama i misijama, rekli su dužnosnici, omogućujući Savezu po prvi put da se suprotstavi računalnim hakerima.

Taj korak uslijedio je nakon prošlogodišnje NATO-ve odluke da kibernetiku prizna kao područje ratovanja zajedno s kopnom, morem i zrakom, mada su do sada zapovjednici bili ograničeni na obrambene zadaće.

Prema dogovoru ministara obrane NATO-a, zapovjednici u savezu sada mogu zatražiti od saveznika poput SAD-a i Britanije da sruši neprijateljski server ili internetsku stranicu, mada se pojedinosti tek trebaju formalizirati.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.