Nakon otkrića Nacionala o seksualnom nasilju na HRT-u: Rada Borić u Saboru traži dodatnu sigurnost za žrtve

“Svakim danom raste broj prijava za seksualno nasilje. Ono što zabrinjava su institucije. Na primjerima koje vidimo kod institucija, kao i kod rektora Borasa, jest da se seksualno zlostavljanje i uznemiravanje prijavljivalo, a da su institucije postale suučesnici i suodgovorni za nasilje, kao što se to vidi na primjeru Hrvatska radio televizije”, rekla je u srijedu, u svom saborskom izlaganju Rada Borić, zastupnica Zeleno-lijevog bloka, uzevši za primjer nedavnu aferu koju je otkrio Nacional.

Borić je istaknula da dodatno zabrinjava činjenica, da se ne čuju zahtjevi žena koje traže sigurno mjesto za žene, povjerenstva koja bi im jamčila sigurnost i anonimnost prilikom prijava seksualnog zlostavljanja.

“Na primjer, na HTV-u, čelni čovjek televizije postavio je čelnog čovjeka toga Povjerenstva. Pa kako mislite da se može čuvati onda anonimnost žena! Žene neće prijavljivati, ukoliko ne postoji alat da to mogu učiniti sigurno i anonimno”, istaknula je Borić.

Skandal na HRT-u

Podsjetimo, Nacional je ekskluzivno donio potresna svjedočanstva novinarki HRT-a o spolnom uznemiravanju koje su pretrpjele od svojih nadređenih. Objavljeni su transkripti sa dva sastanka na kojima se novinarka koja je prijavila Mislava Stipića, ravnatelja jedinice Poslovanje HRT-a, našla s vodećim ljudima HRT-a, a koji su njezin slučaj odbili.

Transkripti, naime, otkrivaju da je vodstvo HRT-a bilo dobro upoznato s njezinim molbama da je se zaštiti od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. No, zaključili su kako je njezina prijava nerazumljiva i neprihvatljiva. Sugerirali su joj da svoje pritužbe riješi sa samim Stipićem u četiri oka.

Zbog cijelog slučaja javno su prozvani glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnatelj Programa HRT-a Renato Kunić i šefica Informativnog medijskog servisa HRT-a Katarina Periša Čakarun. Čakarun je prošli tjedan u izjavi za Nacional navela kako nijedna zaposlenica iz njezina odjela “nije prijavila seksualno uznemiravanje ili bilo kakvu vrstu zlostavljanja na poslu”.

Nadalje, rekla je da je njoj “seksualno uznemiravanje potpuno neprihvatljivo i da o tome misli sve najgore”. Ipak, sazvala je sastanak tako da je pozvala jednu od novinarki koja je optužila Stipića, i samog optuženika, unatoč tome što se žrtva strogo protivila da i on bude prisutan.

Za Perišu Čakarun, moglo bi se zaključiti, to je bio samo privatan sukob dviju strana.

Slučaj iznenada zaključen

Od cijele situacije ogradio se i Renato Kunić je tvrdio kako ne razumije zaprimljene dopise te kako bi akteri sami trebali razriješiti ovaj spor.

“Mislave, stari, ja ovo neću slušat, ovo nema smisla. Vi ako imate takve optužbe znate kome se trebate obratiti, mi vam tu za to nismo”, rekao je na spomenutom sastanku održanom u prosincu 2020. godine.

HRT je zatim službeno priopćio da su “pritužbe pomno istražene te je ustvrđeno da nisu osnovane”.

Novinarka koja je podnijela prijavu nije ni znala, da je njezin slučaj iznenadno zaključen, jer o tome nije nikad dobila očitovanje.

Traže neovisno Povjerenstvo

Podsjetimo, nakon objave o seksualnom uznemiravanju na HRT-u, sindikalna povjerenica Maja Sever i predstavnica Hrvatskog novinarskog društva Sanja Mikleušević prošlog su tjedna od Nadzornog odbora i glavnog ravnatelja zatražile osnivanje neovisnog Povjerenstva, koje bi zaprimalo prijave seksualnog uznemiravanja na HRT-u.

Odgovoreno im je, među ostalim, sljedeće: “Osnivanje neovisnih povjerenstava u slučajevima prijava za uznemiravanje nije zakonski osnovano, s obzirom na to da HRT već niz godina ima na zakonu utemeljene mehanizme postupanja, a to su: Zakon o radu, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Opća pravila o radu i ponašanju, Pravilnih o radu, Pravilnik o postupku i mjerama zaštite dostojanstva zaposlenika/ca HRT-a, Kolektivni ugovor, a sve povodom prijava za uznemiravanje, koji jamče anonimnost i tajnost postupanja svim osobama uključenima u postupak”.

 

EKSKLUZIVNO: Mislav Stipić prozvan zbog seksualnog uznemiravanja, on optužbe demantira, ravnatelj HRT-a mu vjeruje

 

Retraumatizacija za žrtve

Borić je rekla da su lavinu prijava protiv seksualnog zlostavljanja pokrenule žene koje su, ohrabrene istupima drugih žena, progovorile o seksualnom zlostavljanju.

Spomenula je da retraumatizacija nije ništa novo za žrtve i zato za žrtve traže dodatnu sigurnost.

Borić je govorila o nedostatku pravih zakonskih okvira.

“Krajem prošle godine 17 žena, od toga 14 stalnih zaposlenica i tri bivše iz Hrvatske udruge poslodavaca, također su prijavile gospodina Bernarda Jakelića i za seksualno uznemiravanje i za silovanje. Presuda je donesena na način da su prošla tri mjeseca za rok prijave”, rekla je Borić.

Teret dokaza

Naglasila je da postoji u pravu i u Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, nešto što se zove teret dokaza.

“Teret dokaza ne mora biti na ženi. Dokle god ne postoji sigurno mjesto da se žene osjećaju sigurnima prijavljivati, dokle god postoje izjave, kao s HTV-a, da “upravo sad kad je najveća gledanost, da te žene žele smijeniti upravu televizije, nasilje se tolerira. Dakle, kada žene pojedinačno ili organizirano nešto naprave te prijave seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, one onda rade protiv javne televizije, umjesto da javna televizija osigura prostor u kome će se žene osjećati sigurno”, rekla je Borić.

Podsjetila je da taj prostor postoji.

“Ovaj isti Sabor je još 2018. donio Protokol o postupanju u slučajevima seksualnoga nasilja. U Protokolu jasno stoji što se treba osigurati, da se žene osjećaju sigurno. To im moramo pružiti i moramo im pružiti mogućnost za zakonske promjene, kao što je ona o zastari seksualnoga nasilja. Nema zastare za nasilje nad ženama”, zaključila je Borić.

 

 

 

 

Komentiraj