Bivša sovjetska republika Moldavija izašla je u nedjelju na prve predsjedničke izbore od 1990-ih koji predstavljaju borbu između pristaša čvršćih veza s Rusijom i onih koji zagovaraju integraciju s Europskom unijom.

Zemlja pogođena krizom u kojoj živi 3,5 milijuna stanovnika smještena između Ukrajine i Rumunjske najsiromašnija je u Europi i bori se korupcijskim skandalima na najvišoj razini koji bacaju sjenu na izbore.

Predsjednički kandidati predstavljaju dvije dijametralno suprotne vizije  u pogledu budućnosti zemlje: pozivaju na produbljivanje veza  i jačanje trgovine s Moskvom ili su predani putu prema Europi.

Glasanje je počelo u 7 sati ujutro na blizu 2000 izbornih mjesta  širom zemlje.

Moldavija je pogođena prosvjedima i političkim nemirima  nakon što je ustanovljeno da je prošle godine iz triju banaka nestalo milijardu dolara, što je potkopalo  potporu naroda vladajućoj prozapadnoj koaliciji.

Zapadni promatrači koji prate kampanju  rekli su u rujnu da je oslabjelo povjerenje Moldavaca  u državne vlasti nakon bankarskog skandala, što vodi u obustavu pomoći EU i zemlji stoga prijeti još veće siromaštvo.

Već 41 posto stanovnika živi s manje od 5 dolara na dan dok je prosječna mjesečna plaća  240 dolara, prema podacima Svjetske banke.

Moldavija je zadnji put birala predsjednika putem izbora 1996., a nakon toga su članovi parlamenta birali predsjednika države.

Prozapadna koalicija početkom ove godine ponovno uvela javne izbore ali promoskovski nastrojen kandidat Igor Dodon iz Socijalističke stranke koji je vodio na izbornim anketama  obećao je da će ustrajati na tome da se održe novi parlamentarni izbori.