Godina na izmaku ostat će u kulturi upamćena kao turbulentna godina u kojoj je netolerancija nadvladala dijalog, ocjenjuju hrvatski nakladnici, no razloga za optimizam ipak ima, jer i u takvoj je godini objavljeno puno vrijednih i važnih knjiga, nije manjkalo književnih manifestacija i festivala, a okupljanje “Kulturnjaka 2016.” pokazalo je da ljudi iz kulture mogu organizirano djelovati kad smatraju da je to potrebno.

“Godina 2016. bila je jedna od najturbulentnijih godina u hrvatskoj kulturi, godina u kojoj su više nego ikada politika i moć koju ona nosi bile glavni akteri i koja će ostati upamćena prije svega kao ona u kojoj je dijalog zamijenjen bujicama netolerancije, u kojoj su razneseni zameci građanske kulture”, kazao je Hini glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Imenovanje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture u kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, smatra Serdarević, s pravom je izazvalo bunt kulturne i intelektualne javnosti, a ideje tzv. Kulturkampfa i promjene paradigme u kulturi koje je bivši ministar bio nositelj rascijepile su ionako malenu kulturnu zajednicu.

“Umjesto da kultura bude nositelj pozitivnih, istinskih humanističkih vrijednosti, došlo je do daljnjih podjela na ‘naše i njihove’, a diskurs vrijeđanja i govora mržnje postao je svakodnevica”, upozorio je.

Iako je nakladništvo u 2016. “spalo na najniže grane, a broj novoizdanih knjiga na povijesni minimum”, ipak nije sve bilo ni tako crno, smatra.

“PDV na knjigu ostaje na najnižoj stopi od pet posto, broj događanja, festivala i sajmova knjiga od Zagreb Book Festivala, Festivala europske kratke priče, Festivala svjetske književnosti i Interlibera do Sajma knjiga u Puli pokazuje da čitatelja ipak još ima, da pisci i dalje pišu odlične knjige i da postoji solidna baza na kojoj možemo rekultivirati ne samo nakladništvo već i cijelu kulturu, od koje sve počinje i na kojoj sve završava”, poručio je Serdarević.

S njime se slažu i urednici Ljevaka Nada Brnardić i Kristijan Vujičić.

“Smatramo da je veliki uspjeh to što su manifestacije i festivali vezani uz svjetsku i europsku književnost već nekoliko godina organizirani na visokoj razini i, okupljajući značajne autore, privlače veliku pozornost čitatelja”, kazao je Vujičić.

Nije, međutim dobro što se u 2016. nastavilo, te čak i pogoršalo, urušavanje knjižarske mreže koje se događa već godinama, napomenuo je.

“Riječ je o velikome problemu, koji se ne tiče samo izdavača, već utječe na mnoštvo zainteresiranih čimbenika u postojećem lancu: pisce, prevoditelje, pa onda i krajnjega korisnika, kupca, odnosno čitatelja. U novonastaloj situaciji, uslijed financijske krize i pada kupovne moći, narodne knjižnice ostaju poput posljednjega utočišta kulture čitanja”, istaknuo je Vujičić.

Kulturnjaci 2016. – važna i vrijedna inicijativa

Brnardić se posebno osvrnula na važnost okupljanja “Kulturnjaka 2016.”, ocijenivši kako je otvoreni dijalog i zajedničko djelovanje ljudi iz kulture koji su ustali protiv nepravilnosti koje su se događale u resornom ministarstvu prošle Vlade, kao i protiv lošega tretmana kulture općenito, dobar način na koji se može voditi rasprava o bitnim stvarima.

No, iako je pozitivnim ocijenila to što je angažman kulturnih radnika urodio plodom da se odustane od ideje povećanja PDV-a na knjigu, ostaje drugi veliki problem, a to je novi prijedlog za povećanje troška autorskih honorara, upozorila je.

“Ukoliko Vlada ne odustane od drugačijeg, odnosno dodatnoga oporezivanja autorskog rada, nastupit će teška vremena za sve djelatnike kulturne industrije kojima su ti honorari jedini izvor prihoda. Također, to će biti dodatni udar na cijeli knjižni sektor”, upozorila je Brnardić.

Istoga je mišljenja i glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina, koji upozorava da u okolnostima nastavka urušavanja hrvatskih knjižara postoji realna opasnost da sljedeće godine više nećemo imati gdje kupovati knjige, dok se istodobno planiraju novi udari na nakladnike u obliku najavljenog povećanja poreza na honorare.

“Ljudi koji o tome odlučuju očito uopće ne shvaćaju da je cijeli taj sustav pisanja i objavljivanja knjiga već sad na rubu održivosti, pa umjesto da ga poguraju prema gore, guraju ga preko tog ruba”, upozorio je Glamuzina. Ipak, dobro je to što u prošloj godini, usprkos svemu tome, nijedan značajan izdavač nije odustao od svog posla, smatra.

Tužna godina za svijet umjetnosti – otišli brojni velikani

Urednica Profila Ivana Žderić ocijenila je lošim to što je Vlada većinu godine bila paralizirana, što se negativno odrazilo na događanja u kulturi, ali ipak ne bi posve “otpisala” 2016. kao posve neproduktivnu godinu.

“U cijelom je društvu poraslo nasilje, grubost, drastično je opala tolerancija, prihvaćanje drugih i drugačijih. A čini se da i nova vlada misli donijeti neke odredbe koje bi mogle uzrokovati porast cijene knjiga”, kazala je.

Za nju će, što se tiče umjetnosti, 2016. ostati upamćena kao tužna godina, jer su nas u njoj zauvijek napustili brojni velikani i svjetske ali i domaće književnosti: “Redale su se u kratkim razdobljima vijesti o smrti Umberta Eca, Harper Lee, Davida Bowieja, Princea, Leonarda Cohena, Imrea Kertesza, Nives Kavurić-Kurtović, Otta Reisingera, Slobodana Novaka, Ante Stamaća, da spomenem samo neke”, rekla je.

Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen smatra pak da je godinu, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, barem što se književne scene tiče, definitivno obilježila Nobelova nagrada za književnost Bobu Dylanu.

“Ta nagrada podijelila je svjetsku, ali i hrvatsku književnu javnost na one koji odobravaju odluku Švedske akademije i one koji joj se protive. Ona je otvorila pitanje susreta ili pak sukoba takozvane ‘visoke’ i popularne kulture, koja je prisutna u svakom društvu i jeziku, pa tako i u našem”, kazao je Sršen.

Iz generalne perspektive tog vrlo bitnog i vrlo zanimljivog događaja možemo promatrati i razvoj događaja protekle godine u Hrvatskoj vezanih uz kulturu i kulturnu scenu, koja je jasno obilježena ponovnim aktualiziranjem nekih temeljnih pitanja poput slobode izražavanja, slobode medija i slobode pisane riječi, smatra.

“Volio bih vjerovati da je i u svijetu i kod nas pobijedila inkluzivna opcija ta da će nam sljedeća godina donijeti puno pozitivnija iznenađenja i puno odličnih knjiga prvenstveno domaćih autora, kao što su ove godine bili romani mlađih prvaka književne scene Kristijana Novaka ‘Ciganin ali najljepši’ i Olje Savičević Ivančević ‘Pjevač u noći’ koja je upravo dobila nagradu Sajma knjige u Puli ‘Libar za vajk'”, poručio je Sršen.

Treba biti optimističan

Žderić ističe kako ipak godina koja je na izmaku nije bila posve neproduktivna: “Izašlo je ove godine mnogo vrijednih i važnih knjiga, koje su se pokazale kao rijetki spoj vrhunske literature koja privuče medije, marketinški je zanimljiva i sjajno se prodaje, a ove godine ni brojni hrvatski autori nisu šutjeli”, ocijenila je.

Kao jedan od najvažnijih pozitivnih pokazatelja smatra uspješnost sajma Interliber, koji je ponovno oduševio sve izdavače, i privukao velik broj kupaca, a u 2016. nije mirovalo ni kazalište, kao ni film, gdje su hrvatska filmska ostvarenja osvojila vrijedne nagrade na svjetskim festivalima, napominje.

“Stoga bih ipak iskoristila kraj godine da se koncentriram na ono pozitivno kao inspiraciju za sljedeću godinu. Mislim da se, bez obzira na situaciju, s radošću možemo prisjećati nekih umjetničkih dostignuća ove godine, i sigurna sam da ćemo se svi potruditi, puno raditi i uspjeti i sljedeće godine ostvariti neka važna kulturna djela”, poručila je.

Urednica književnosti u Školskoj knjizi Miroslava Vučić pridružuje se optimističnom pristupu: “I 2016. ću zauvijek pamtiti onako kako pamtim i ostale godine koje sam provela uređujući rukopise s područja književnosti i povijesti umjetnosti – po knjigama i autorima, novim članovima moje ‘obitelji'”, kazala je.

I profesionalno i osobno već desetljećima “zaljubljena” u stvaralaštvo Ive Andrića, Vučić kao najvažniji događaj koji je definitivno obilježio hrvatsku kulturu u 2016. kad je riječ o književnosti, izdvaja prvu hrvatsku monografiju o tome nobelovcu iz pera akademika Krešimira Nemeca, “Gospodar priče, Poetika Ive Andrića”. Knjigu je objavila Školska knjiga, a riječ je o prvoj monografiji posvećenoj tom velikom piscu dosad objavljenoj u Hrvatskoj, napomenula je.

Andrićev se opus ne može bez ostatka smjestiti ni u jednu ekskluzivnu nacionalnu, stilsku, književnopovijesnu ili teorijsku “ladicu”, kazala je Vučić. U svojoj monografiji najveći hrvatski andrićolog daje i “snimku stanja” dosadašnjih čitanja djela tog “višepripadnog, interkulturnog pisca”, i novo tumačenje utemeljeno na suvremenim teorijskim spoznajama.

“‘Gospodar priče’ izniman je događaj u hrvatskome nakladništvu, pa tako i u hrvatskoj kulturi. Sve su mrene s naših očiju skinute; Nemec nam je dao ključ za čitanje Andrića koji je danas suvremeniji nego u doba kada su nastajali njegovi romani, njegove novele”, poručila je.

Dok su kulturnu godinu koju upravo ispraćamo na općoj razini obilježila brojna previranja, politička nadmetanja i gubitak dijaloga, što je sve dodatno opteretilo problemima već ionako preopterećen knjižni sektor, kako se ti problemi ne bi i dalje perpetuirali, nakladnici velike nade polažu u novu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek.

“Od nove garniture u Ministarstvu kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek branša, ali i javnost očekuje, a to je i najavljeno, da će se pozabaviti sa svim gorućim problemima”, zaključio je Frakturin Serdarević.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.