NAJVEĆI EUROPSKI DISTRIBUTER: MARIO MATIĆ: ‘U pet godina narasli smo za 600 milijuna kuna’

Generalni direktor Orbica Mario Matić za B&B govori o tome kako je ta najveća tvrtka za distribucija proizvoda u Europi po visini prihoda ostvarenih prošle godine pretekla čak i tržišne gigante poput Ine i postala najveća hrvatska kompanija u hrvatskom vlasništvu

Orbico, najveća tvrtka za distribuciju proizvoda u Europi, postala je i tvrtka s najvećim prihodom u Hrvatskoj. S ostvarenih 18,2 milijarde kuna prihoda u 2020. godini kroz svoje centre u 20 zemalja, pozicionirala se ispred ostalih hrvatskih tržišnih giganata poput INA-e i drugih kompanija prema listi najvećih u Hrvatskoj. Mario Matić, generalni direktor tvrtke Orbico Hrvatska, smatra da će prihod u 2021. biti još i veći: „Ostvareni prihod u prošloj godini svrstava nas kao najveću hrvatsku kompaniju u hrvatskom vlasništvu. Ova godina bit će još bolja. Planski prihodi za ovu godinu iznose oko 20 milijardi kuna te će nam, na nivou Grupe, ovo biti rekordna godina. Kada govorimo o distribuciji isključivo na razini Hrvatske, jer sam prvenstveno zadužen za poslovanje u našoj državi, ova godina bit će najbolja u povijesti kompanije. Završit ćemo je s tri milijarde i 250 milijuna kuna prihoda, što je za 300 milijuna kuna više nego lani. To je i za više od 200 milijuna kuna više nego što smo ostvarili u rekordnoj 2019. godini.“

Za rast prihoda u Hrvatskoj, kako je objasnio Matić, zaslužni su oporavak gospodarstva i turistička sezona koja je bila iznad očekivanja. „Zbog tih faktora možemo reći da su sedmi i osmi mjesec bili najbolji u povijesti kompanije. Sezona se ipak produžila i nije bilo velikog opadanja turista za Veliku Gospu kao što je to bilo prošle godine zbog epidemiološke situacije. Turistička sezona je nama, kao i cijelom Hrvatskom gospodarstvu, jako bitna. Ako gledamo zadnjih pet godina poslovanja u Hrvatskoj, narasli smo za 600 milijuna kuna. Kontinuirano se razvijamo i posebno smo ponosni na svoju logistiku. Odradili smo cijelu sezonu bez dana zaostatka isporuke robe“, rekao je Matić.

Istaknuo je da se u 2021. najviše oporavila industrija neprehrane s naglaskom na kategoriju igračaka i industrija hrane s naglaskom na kategoriju kave. Napominje da su vrlo zadovoljni i rastom kategorije motornih ulja u kojoj im je partner kompanija Shell: „Sve što je vezano uz kućne potrepštine imalo je vrh prije prvog lockdowna jer su ljudi stvarali zalihe. Nakon toga je nastupio period stagnacije, ali je došlo do oporavka. Malo se sporije oporavlja HoReCa kanal u koji spadaju hoteli, kafići i restorani. Još uvijek nema event industrije kao prije pandemije i to se osjeti. Mi imamo veliki beauty biznis premium kozmetike. Zbog toga što nema puno evenata i zbog činjenice da veliki broj ljudi i dalje radi od kuće, možemo reći da se kozmetički proizvodi sporije oporavljaju nego roba široke potrošnje.“

Mario Matić svoju karijeru u Orbicu započeo je prije 20 godina kao student skladištar, da bi danas došao do pozicije generalnog direktora. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U uslužnom sektoru zbog pandemije su se u teškoj situaciji našli hoteli, kafići i restorani. Zbog nemogućnosti normalnog rada uslijed lockdowna došlo je do smanjenja isporuke robe za njih. Međutim, nakon ublažavanja mjera, oni i turistički sektor bilježe oporavak. Trenutne makroekonomske procjene predviđaju rast BDP-a u iduće dvije godine koji bi trebao nadmašiti pretpandemijski gospodarski rast. „Distribucija za hotele, kafiće i restorane se smanjila jer su oni bili primarne žrtve lockdowna. Ali situacija se sada izuzetno dobro popravlja. Turistička sezona 2020. bila je slabija što se tiče turista pa se može reći da su rezultati tu bili lošiji nego 2019. godine. Kada se pogleda kumulativ poslovanja Orbica u Hrvatskoj, 2020. završili smo s tri posto manjim prihodima nego prethodne godine. Rast ove godine debelo je premašio prethodne rezultate. Bilo je puno razgovora o tome kako će pandemija utjecati na ekonomiju. Radile su se razne simulacije kada govorimo o projekcijama rasta i pada BDP-a. Mnogi su procjenjivali da će doći do naglog pada i rasta. Na kraju možemo reći da je za većinu industrija u gospodarskoj aktivnosti, što se može vidjeti i na BDP-u države, pad potrajao nešto dulje nego što se očekivalo. Makroekonomska predviđanja za naredne dvije godine su četiri do pet posto rasta BDP-a godišnje. To je duplo više od stopa rasta koje su bila prije covida tako da se oporavak i rast gospodarstva događaju i idu u pravom smjeru“, objasnio je Matić.

Ove godine će najviše prihoda donijeti Orbicova kompanija iz Rumunjske. Što se tiče Orbica Hrvatska, on je prema prihodima na trećem mjestu. „Mi smo imali Rumunjsku podružnicu Orbica i prije, ali smo 2019. aktirirali njihova najvećeg distributera Interbrands i spojili te dvije kompanije u jednu. Rumunjska će ove godine prema prihodima biti najveća. Ipak je to tržište od 20 milijuna ljudi, gdje između ostalih radimo distribuciju firmi poput P&G-ja i Phillipa Morrisa. Tamo ćemo ove godine ostvarili prihod od 750 milijuna eura. Orbico Bugarska je na drugom mjestu s ostvarenih 450 milijuna eura, dok je Orbico Hrvatska na trećem s ovogodišnjim prihodom od 430 milijuna eura. Nakon toga slijedi Slovenija s 270 milijuna eura prihoda i Poljska s 250 milijuna. U Hrvatskoj imamo jako širok asortiman i zaista pokrivamo gotovo sve kategorije koje su zastupljene u robi široke potrošnje“, istaknuo je Matić.

 

‘Ova godina bit će najbolja u povijesti kompanije. Završit ćemo je s tri milijarde i 250 milijuna kuna prihoda’

 

Orbico Grupa prije pola godine je pustila u rad novi logistički centar u Poljskoj, površine 23 tisuće četvornih metara, koji je automatiziran i robotiziran za dio asortimana. „Fokus robotizacije je na e-commerce tržištu ili opskrbi web shopova jer tu automatizacija najviše dolazi do izražaja. Uskoro se završava novi logistički centar u Bugarskoj, pored Sofije, koji će također imati jedan vid automatizacije s fokusom na kozmetiku i brže obrtajnu komadnu robu. To su neke stvari koje su nužne da bismo bili logistički konkurentni i da bismo mogli i dalje razvijati logistički dio biznisa koji je strateški u planu razvoja. Bitno je napomenuti da imamo 200 tisuća ‘kvadrata’ skladišnog prostora u 20 zemalja u kojima imamo kompanije. Logistički centri neće se do kraja automatizirati jer postoje roba i procesi za koje nema povrata investicije od kompletne robotizacije. Teško je reći sveukupnu vrijednost robe koja prolazi kroz te centre jer različiti tip robe ima različitu vrijednost. U Hrvatskoj u distribuciji imamo cigarete, što automatski diže vrijednost robe koja izlazi iz skladišta. U Poljskoj to nemamo. Ali sigurno je da struktura skladišta i pravi procesi povisuju efikasnost. Automatizacija daje brzinu i dodatnu vrijednost veću nego što daju ljudi. Pogotovo ako govorimo o poslovima koji su repetitivni i u kojima čovjek ne daje dodatnu vrijednost nego gubi vrijeme. To umjesto njega treba odraditi automatizacija. Ljudsku radnu snagu treba staviti na poslove gdje mogu stvoriti dodatnu vrijednost“, rekao je Matić.

Vrijednost investicije u takve automatizirane centre, kako naglašava Matić, ovisi o cijeni zemljišta i o tržištu, ali se kreće od 20 do 30 milijuna eura. „Što se tiče logističkih parkova i logističkih kapaciteta, priča iz Bugarske, Poljske, Rumunjske i Mađarske je da idemo u dugoročni najam. Pronalazimo investitora i sklapamo ugovor s njim na 10 do 15 godina. Skladište je napravljeno prema našim zahtjevima.“

Orbico Grupa sprema i izgradnju djelomično automatiziranog logističkog centra u Hrvatskoj. Taj je projekt u tijeku. „Imali smo više opcija. Razmišljali smo o tome trebamo li uzeti novi prostor ili ići u proširenje svojih prostora. Do kraja godine donijet ćemo odluku. Ono što je poanta priče jest da nam, zbog svih potreba koje imamo i planova za razvoj, treba duplo veći prostor nego što ga sada u Hrvatskoj imamo. Govorimo o dodatnih 40 tisuća kvadrata s mogućnošću na proširenje za još 20 tisuća“, objasnio je Matić i napomenuo da u Hrvatskoj trenutno imaju četiri distribucijska centra, od kojih je glavno centralno skladište u Ivanić-Gradu dok su ostalo pretovarne lokacije ili baza za regionalne logističke usluge za vanjske partnere.

 

‘Ako se pita nas u realnom sektoru, država ne bi trebala biti vlasnik bilo koje kompanije. Čim je država umiješana, netko ima povlaštenu poziciju’

 

Matić kaže da postoje proizvodi koji u Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljeni, a imaju tržišnog potencijala da uspiju. Tu se prvotno radi o inovativnim i nišnim proizvodima iz sektora prehrane. „Riječ je primarno o zdravoj prehrani. To je kategorija koja se sve bolje pozicionira u trgovinama. Ali treba nekako ‘okrupniti’ cijelu tu priču. Kada gledate sve te naše startupove koji pojedinačno dolaze do nas, jako ih je teško pojedinačno progurati na tržište. Treba doći do okrupnjavanja kako bi se zaokružila cijela ta priča. Bitno je napomenuti, kada se radi o digitalizaciji, automatizaciji i logistici, business to business platforme koje mi razvijamo. U Poljskoj i Mađarskoj već smo podigli digitalne business to business platforme. Takve projekte trenutno razvijamo u Bugarskoj i Rumunjskoj, a iduće godine na red dolaze Hrvatska i Slovenija. Te platforme kupcima služe za naručivanje robe iz našeg asortimana. Određeni startupovi ili kompanije kojima je Orbico potreban za proboj na tržište, moći će se preko tih platformi personalizirati kako bi ostvarili bolji pristup kupcima“, rekao je Matić.

Ponosan je na to što kompanija izgrađuje svoje ljude od njihova početka rada, odnosno od najnižih pozicija. Tako je i on započeo svoju karijeru u Orbicu prije 20 godina kao student skladištar da bi danas došao do pozicije generalnog direktora. „Volimo reći da su ljudi naša najveća vrijednost. Cijeli koncept Orbica nastao je na energiji i lojalnosti jer zaista imamo malu fluktuaciju. Mi smo firma koja odiše jednostavnošću i ljudi to prepoznaju. Na većini ključnih pozicija su ljudi koji su izgrađeni kroz naš sustav. Ja sam ovdje započeo kao student u skladištu prije 20 godina. Ova me firma, kroz svoje programe razvoja, dovela do pozicije generalnog direktora. Mi smo jedna zdrava i sposobna okolina kad smo sposobni graditi svoje kadrove. Sve se svodi na to da smo im dali puno znanja i puno prilika. Zaposlenici onda tako nastupaju i prema svojim mlađim kolegama. S druge strane, nismo kompanija koja ima stroge hijerarhije. Kod nas su ideje ispred hijerarhije. Vrlo često slušamo savjete ljudi koji su na prvoj crti u skladištu ili na terenu kako bismo unaprijedili svoje procese. Većina ljudi koji vode kompaniju izrasla je odozdo. Razumije se da ljudi koji govore ispod njih, govore iz vlastitog iskustva i uglavnom su njihovi prijedlozi jako zanimljivi. Mi ih u principu i uvažavamo. Kao što vlasnik Orbica Branko Roglić voli reći: ‘Mi smo velika multinacionalna kompanija, ali mi smo i obiteljska firma sa svojim vrijednostima i ljudi to prepoznaju i daju dodatnu vrijednost.’ Roglić je čovjek nemjerljiva iskustva i pun pametnih i pragmatičnih savjeta. Jako je jednostavan čovjek i takva je i kompanija“, ustvrdio je Matić.

‘Planski prihodi za ovu godinu iznose oko 20 milijardi kuna te će nam, na nivou Grupe, ovo biti rekordna godina’, kaže Matić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Hrvatska bi 2023. godine trebala uvesti euro kao valutu. Matić smatra da svi gospodarstvenici gledaju na uvođenje eura kao na pozitivnu stvar: „Ipak je tu utjecaj fluktuacije tečajnih razlika dok imamo kunu. HNB brani tečaj kune prema euru i uspijeva održati stabilnost. Na drugim tržištima, gdje je fluktuacija puno veća, ako uvozite ili kupujete robu u euru i prebacujete u lokalnu valutu i ako je valuta oslabila prema euru, automatski vam to zadire u maržu i profitabilnost ako to ne korigirate cijenama. Ako moramo korigirati kroz cijene, pitanje je koliko smo konkurentni na tržištu. Za naš posao uvođenje eura je dobra stvar. Neće biti tih valutnih klauzula ni rizika tečaja. Priča će biti puno jednostavnija, kao kad smo ušli u EU. Svi su se procesi ubrzali i nama su se otvorile mnoge mogućnost da skladištimo u jednoj zemlji, a prodajemo u dvije. Euro nije pozitivna stvar samo za Orbico, nego i generalno za gospodarstvo. Ali vidjet ćemo što će se dogoditi s potrošačkim cijenama. Inflacija je znatno jača nego prije. Dijelom zbog oporavka gospodarstva, a dijelom zbog nedostatka robe i resursa u ljudskim potencijalima. Znam da će država i mediji prilikom uvođenja eura jako paziti na cijene, što je dobro. Ono što možemo očekivati jest neko povećanje cijena određenih servisa i usluga. To su iskustva zemalja koje su uvela euro prije. Sveukupno mislim da je to pozitivna priča za poslovanje.“

Prema Matićevu mišljenju, najveće prepreke stranim investicijama u Hrvatskoj su preveliki porezi i prirezi, kao i veliki komunalni doprinosi. „Kada govorimo o nekakvim infrastrukturnim projektima poput skladišta ili tvornica, postoje veliki komunalni doprinosi. U Hrvatskoj nedostaje i gospodarskih zona. To je povratna informacija investitora s kojima smo razgovarali. Zemljište isto nije jeftino. Sami porezi nisu toliko veliki problem koliko su visine naknada i raznih parafiskalni nameta. Također, trošak rada je dosta veći nego u zemljama u okruženju. Tu ne govorim o neto plaći koju radnik dobije, nego o total trošku plaće sa svim davanjima koja poslodavac ima. Ovdje su napravljeni pomaci zadnjih godina kroz porezne reforme, ali potrebno je još pomaka“, uvjeren je Matić.

 

‘Kod nas su ideje ispred hijerarhije. Često slušamo savjete ljudi koji su na prvoj crti u skladištu ili na terenu kako bismo unaprijedili procese’

 

Što se tiče količine proizvodnje u Hrvatskoj, Matić smatra da je nedostaje, ali da nema smisla uvoditi masovnu proizvodnju. Umjesto toga, fokus treba biti na srednjem poduzetništvu. „Ovisi kako gledamo. Ako gledamo kakva je proizvodnja bila nekada, onda sigurno nedostaje. S druge strane, rađa se nova proizvodnja koja je sofisticiranija. Govorim prvenstveno o IT industriji. Hrvatska bi se, po pitanju proizvodnje, trebala orijentirati na srednje poduzetništvo, a ne na masovnu proizvodnju. Činjenica je da vjerojatno ne možemo konkurirati volumenom i cijenom. Stoga moramo konkurirati inovativnošću i kvalitetom. Mislim da ta masovna proizvodnja ovdje nema neku budućnost. Bitnije je pronaći neku vlastitu nišu i fokusirati se na kvalitetu“, rekao je Matić.

Osvrnuo se i na državnu kontrolu strateških, energetskih resursa poput INA-e. Kaže da razumije potrebu za kontrolom strateških resursa, ali da država generalno ne bi trebala biti vlasnik kompanija. „Mislim da su to političke i strateške pozicije i tu nema jednostavnog odgovora. Činjenica je da bi za državu možda bilo dobro da neke strateške stvari kao što je energija drži za sebe. S druge strane, ne znam kakve planove ima država po tom pitanju jer ima udjele u raznim firmama koje nisu od strateškog značaja, od proizvodnje hrane pa nadalje. Ako se pita nas koji radimo u realnom sektoru i koji stvaramo dodatnu vrijednost, mi u pravilu smatramo da država ne bi trebala biti vlasnik bilo koje kompanije. To je možda preradikalno, ali to je tržište. Čim je država umiješana u nešto, netko ima povlaštenu poziciju. I automatski ima konkurentsku prednost pred drugima koji su u prepušteni isključivo tržištu“, zaključio je Matić.

Komentiraj