‘Najvažniji poziv u životu’: Ljudi zovu nepoznate Ruse kako bi im rekli istinu o ratu

Autor:

Pixabay

“Zovem da vam kažem vrlo važnu poruku. Ne znam znate li puno o tome što se zapravo događa u Ukrajini. Prava istina je da je to užasna invazija”, govori u telefonsku slušalicu Marija Stontye. Svakodnevno ona i suprug iz svog doma u Litvi boraju brojeve nepoznatih ljudi u Rusiji u sklopu volonterske inicijative čiji je cilj probijanje kroz takozvanu rusku digitalnu željeznu zavjesu, piše CNN.

U tijeku ruskog napada na Ukrajinu, gradovi su bombardirani, civili ubijeni, a više od 4 milijuna napustilo je zemlju. No, malo je onih u Rusiji koji znaju što se stvarno događa. Rusija je, naime, državnim medijima zabranila da ‘specijalnu vojnu operaciju’ Vladimira Putina nazivaju ‘ratom’ ili ‘invazijom’. Zahvaljujući novom zakonu, oni koji kritiziraju Putinovu akciju mogli bi biti suočeni s teškim kaznama.

Moskovski sud zabranio je Facebook i Instagram zbog objavljivanja ‘ekstremističke aktivnosti’, a novi zakon o cenzuri propisuje da je objavljivanje ‘lažnih’ informacija o invaziji kažnjivo i do 15 godina zatvora. Zbog ovog pritiska nezavisne novinske kuće odlučile su ili povući se ili ugasiti se. A za njima ostaje praznina koju državni mediji popunjavanju propagandom i dezinformacijama.

Ljudi diljem svijeta pokušavaju na kreativne načine povezivati se s Rusima. Online aktivisti Anonymous tvrde da su hakirali ruske TV kanale kako bi emitirali snimke iz Ukrajine. Drugi, poput supružnika Stonyte, pokušavaju s individualnijim pristupom.

Zovu ili šalju poruke strancima u Rusiji, nadajući se da će njihove osobne molbe poremetiti propagandu Kremlja – i potencijalno – čak pomoći da se zaustavi smrtonosni rat.

‘Najvažniji telefonski poziv u životu’

Kada je Rusija 24. veljače započela invaziju na Ukrajinu, redateljica dokumentarnih filmova Stonyte i njezin suprug Mantas Kazlauskas gledali su vijesti iz svog doma u litavskom lučkom gradu Klaipedi.

Tridesetogodišnja Marija Stonyte odrasla e u Litvi nakon što je baltička država proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza. Iako se ne sjeća ruske okupacije, poručuje da ruska prijetnja zapravo nikada nije prestala. Kad je Rusija napala Ukrajinu, Stonyte je rekla da je osjećala očaj i bespomoćnost.

Bračni je par isprva nazivao tvrtke, muzeje i restorane u Moskvi i Sankt Peterburgu, nadajući se da će im prenijeti što se zapravo događa. Nekoliko dana kasnije naišli su na CallRussia.org, inicijativu pokrenutu 8. ožujka s sloganom: “Uputi najvažniji poziv u svom životu”.

Inicijativa želi uputiti 40 milijuna poziva diljem Rusije. Tim je prikupio javno dostupne telefonske brojeve u Rusiji i stvorio platformu koja nasumično generira telefonski broj s popisa. Korisnik se može odlučiti za poziv putem telefona, Telegrama ili WhatsAppa, a na kraju poziva skočni prozor na web-mjestu pita korisnika jesu li uspjeli, i ako jesu, je li poziv prošao dobro.

Ideja se temelji na uvjerenju suosnivača inicijative Paulisa Senūta, da ruski narod ima moć prekinuti rat ako ima pristup besplatnim informacijama i razumije ljudsku patnju u Ukrajini.

On je za CNN rekao da za ovaj rat postoji velika podrška u Rusiji. “Ali ono što je smiješno u tome je što ne znaju o ovom ratu. Ne znaju da su ubijene tisuće ljudi, da su bačene bombe, da su djeca ubijena, žene koje rađaju u metrou – ne znaju ništa o tome.”

Uz pomoć psihologa, Senūtin tim od tridesetakak ljudi sastavio je skriptu za usmjeravanje poziva. Nisu željeli ulaziti u konfontaciju – umjesto toga cilj je ‘prenijeti ljudsku tragediju i činjenicu da za nju ne znaju’. U samo tjedan dana nakon lansiranja CallRussia, tisuće volontera obavilo je 84.000 telefonskih poziva.

Prema riječima Marije Stonyte, malo ljudi im sklapa slušalicu. Umjesto toga, većina spada u jednu od dvije kategorije – oni koji uzvraćaju svađu i oni koji slušaju.

‘Oni postoje u drugoj stvarnosti’

No, ne pokušavaju doći samo do stranaca. Nekoliko dana nakon što je počeo rat, ukrajinski ugostitelj Miša Katsurin pitao se zašto njegov otac, koji živi u Rusiji, nije nazvao da ga provjeri. Ali, kad je sam nazvao oca, Katsurin je otkrio nešto uznemirujuće: njegov otac jednostavno nije vjerovao da je rat.

“Oni postoje u drugoj stvarnosti. Želi mi vjerovati, ali ne može”, rekao je. Katsurinov otac konzumira ruske državne medije, koji iznose sasvim drugačiji narativ o tome kako se rat odvija. Na dan kad su u napadu na Karkiv bombardirane škole i bolnica, na ruskoj se televiziji moglo čuti da je oslobođeno 40 ukrajinskih graodva i sela.

Čak se ni učinci zapadnih sankcija — koje sada osjećaju obični ljudi u Rusiji — ne spominju u ruskim dnevnim vijestima. Katsurin je zato pokrenuo web stranicu pod nazivom Papa Believe koja nudi savjete o tome kako razgovarati s prijateljima i obitelji o ratu u Ukrajini.

‘Dolaze neke promjene’

Serge Kharytonau, Bjelolurus koji sada živi u SAD-u, gdje radi kao medijski stručnjak u Međunarodnoj mreži strateškog djelovanja za sigurnost, kaže da je uputio oko 120 poziva Rusiji od početka ožujka u sklopu inicijative CallRussia.

No, do sada, kaže, nije imao utjecaj kojem se nadao. Manje od nekoliko poziva koje je uputio bilo je uspješno. U većini slučajeva ispitanik postaje agresivan ili brzo prekida razgovor. Kharytonau kaže da je ono što je bilo najviše iznenađujuće to što Rusi s kojima je razgovarao ne odbacuju samo alternativne informacije – već poriču činjenicu da one uopće postoje. On kaže da, iako su Rusi žrtve propagande koja im je nametnuta, bila bi “velika pogreška” misliti da ne snose odgovornost.

“S jedne strane, oni su žrtve propagande. Ali s druge strane, njihova je odluka da vjeruju propagandi i da negiraju čak i ne samo alternativnu informaciju, nego čak i činjenicu da alternativne informacije postoje”, rekao je.

Više od 14.763 prosvjednika privedeno je u 151 ruskom gradu od početka ruske invazije, prema OVD-Info, neovisnoj skupini za praćenje prosvjeda za ljudska prava.

Marija Stonyte kaže da se nada da će Rusi u četiri oka pronijeti istinu o tome što se događa, da bi na kraju mogli prosvjedovati protiv Putinova režima. “Trenutno je problem što je samo relativno mali postotak ljudi protiv rata. Vlada ih može lako ušutkati i uhititi. Ne bi mogli uhititi cijelu naciju (da su Rusi ujedinjeni)”, rekla je.

OZNAKE: Rusija, Ukrajina

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.