Najdepresivniji dan u godini! Nastao je kao marketinški trik, ali idealan je za razgovore o mentalnom zdravlju

Treći ponedjeljak u siječnju posljednjih se 16 godina proglašava ‘najdepresivnijim danom u godini’, popularno nazvanim ‘Blue Monday’ ili ‘plavi (odnosno tužni) ponedjeljak’.

Autor koncepta ‘Blue Monday’ britanski je psiholog Cliff Arnall. Njega je 2005. godine turistička agencija ‘Sky Travel’ zadužila da procijeni koji je najbolji dan za rezerviranje ljetnog odmora kako bi promovirali svoju ponudu odmora i putovanja. Arnall je držao brojne radionice o stresu i sreći, pa je iskustva polaznika nekako sažeo u svoju formulu, koja je sugerirala da je baš treći ponedjeljak u siječnju ‘posebno depresivan’.

Ubrojio je tako Arnall razne čimbenike – vremenske prilike (ili neprilike), razinu financijskih dugova, visinu plaće, kraj božićnih blagdana, odustajanje od novogodišnjih odluka, slabu motiviranost, stres. Primijenio je formulu – [W + (D-d)] x Tq ÷ [M x Na]. U njoj, dakle, W predstavlja vremenske prilike, D dug, d mjesečnu zaradu, T vrijeme nakon Božića, Q vrijeme nakon propalih novogodišnjih odluka, M nizak nivo motivacije, a Na potrebu za poduzimanjem akcije

No, i sam autor termina Cliff Arnall 2018. godine za britanski Independent se ispričao, poručivši da mu nikad nije bila namjera da taj dan zvuči negativno, nego da inspirira ljude na aktivnost i donošenje važnih odluka. Iako je već ranije pozvao ljude da ignoriraju taj dan, to nije spriječilo marketinške tvrtke da manipuliraju tim konceptom i koriste ga kao odličnu mogućnost za prodaju svega i svačeg.

Iako se u SAD-u ‘primaju’ raznorazni praznici, a često tamo i nastaju – ovaj je ostao u sjeni. Na isti se dan, trećeg ponedjeljka u siječnju, obilježava Dan Martina Luthera Kinga Jr.

S druge strane, Arnall je izračunao i kada je najsretniji dan u godini. Primjerice, 2005. to je bio 24. lipnja, zatim 23. lipnja 2006. pa 20. lipnja 2007 itd. Pada otprilike između 21. i 24. lipnja, oko kalendarskog početka ljeta.

“‘Blue Monday’ je hrpa smeća”

Do danas termin ‘Blue Monday’ prihvaćen je kao najdepresivniji dan u godini. No, računica Arnalla ne bazira se na znanosti, pa tako osobe koje pate od napada panike i tjeskobe poručuju da etiketiranje jednog dana u godini kao ‘najdepresivnijeg’ može štetiti ljudima koji se suočavaju s mentalnim problemima.

“Osobno, mislim da je ‘Blue Monday’ hrpa smeća. Riječ je samo o etiketi za jedan najobičniji dan, ali on stvara veliki pritisak na ljude koji pokušavaju prevladati mentalnu bolest”, kazala je 24-godišnja Britanka Sophie Edwards koja se od svoje sedme godine bori s napadajima panike i tjeskobe. Voli, kaže, planirati unaprijed, pa ako na kalendaru vidi da je neki dan označen kao najdepresivniji u godini odmah se javlja zabrinutost i raste pritisak da se tog dana mora osjećati sretno. No, s druge strane, Sophie vjeruje da bi taj dan mogao potaknuti razgovor o mentalnom zdravlju.

PHOTO: Unsplash

 

S tim se složio i Philip Clarke, profesor psihologije sa Sveučilišta Derby. On je počeo kritizirati koncept ‘Blue Monday’ čim je primijetio da ga razne tvrtke pokušavaju iskoristiti kao izgovor za prodaju proizvoda. Profesor Clarke razumije da se ljudi u siječnju osjećaju loše – Božić je završio, stanje na bankovnom računu sve je ‘tanje’, a pogledate li kroz prozor dani su sve kraći.

Ovaj liječnik podsjeća na ključnu stvar – ‘Blue Monday’ nije znanstveno dokazan. “Nema čak ni dokaza da se u siječnju bilježi porast posjeta liječnicima zbog mentalnog zdravlja, iako se možda tako čini”, kaže Clarke i dodaje da ‘Blue Monday’ ima i jednu pozitivnu stvar – upravo onu koju je spomenula Sophie. On potiče ljude da vode inače teške razgovore o depresiji, anksioznosti i onome što zapravo možete napraviti u vezi toga.

I direktorica Fondacije za mentalno zdravlje iz Londona Isabella Goldi navodi kako je ‘Blue Monday’ samo PR pojam čiji je cilj prodati turističke usluge. Ona smatra kako je važno razlikovati osjećaj tuge tijekom jednog dana od stvarne mentalne bolesti, odnosno depresije. Ona kaže da je moguće osjećati se malo lošije nakon što su praznici završili, ali pojam najdepresivnijega dana nije moguć. “Ne možete formulom izračunati depresiju, to je jednostavno krivo”, poručila je.

Kako do boljeg mentalnog zdravlja

Profesor Clarke ističe da je važno da se ne brkaju pojmovi depresije i lošeg raspoloženja, pa je tako naveo nekoliko savjeta koje, za bolje mentalno zdravlje, mogu koristiti svi.

Prvi na popisu savjeta je vježbanje. Clarke kaže da je vježba fantastična stvar jer oslobađa sretne endorfine i kemikalije. Vježbati se ne mora u teretani (na primjeru Hrvatske ovo je i neizvedivo, jer su teretane zatvorene u sklopu epidemioloških mjera u borbi protiv koronavirusa). Trik je, navodi ovaj psiholog, samo u povećanju tjelesne aktivnosti.

Tradicija je u novu godinu ući s popisom novogodišnjih odluka. No, već negdje oko trećeg tjedna taj popis može postati nevažeći. Niste uspjeli? Nema veze, analizirajte zašto je došlo do neuspjeha i iskoristite ga kao iskustvo i priliku za učenje. To ljudima daje nadu da i dalje mogu raditi na postizanju ciljeva, bez grižnje savjesti i osjećaja da su podbacili.

Centralno skladište Crvenog križa u Petrinji gdje se dostavljaju paketi i donacije u hrani i robi iz cijele Hrvatske. Volonteri Crvenog križa i pripadnici HV sortiraju pristiglu robu u pakete, koje onda dostavljaju svim ljudima koji su stradali u potresu. PHOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

 

Clark kao još jedan savjet navodi – volontiranje. Mi smo ga u prvim danima nove godine vidjeli na svakom koraku, na potresom pogođenom području Banije. Clarke kaže da je pomaganje ljudima vrlo važno. Volonteri se osjećaju korisno, ali i ispunjeno donacijom svog vremena ili materijala za kojeg znamo da je ljudima potrebno, ili pak novčanom donacijom – nekoj od pouzdanih organizacija.

Ostali stručnjaci poručuju da je najbolje koncentrirati se na one stvari koje se mogu promijeniti, poput odricanja od pušenja, alkohola, nezdrave hrane ili izbjegavanja toksičnih osoba u našoj blizini. Pomažu i šetnje u prirodi, opuštanje uz omiljenu knjigu, film, seriju ili okupiranje misli nekom drugom aktivnosti koja nas ispunjava i veseli.

Britansko istraživanje jedne dobrotvorne organizacije govori da su tri tehnike kojima se može podići raspoloženje – pomaganje nekome u nevolji, dobivanje nenadanoga komplimenta i slušanje zvukova mora.

Ne libite se potražiti pomoć

Ako ništa ne pomaže – psiholozi i socijalni radnici pozivaju sve da se ne libe zatražiti psihosocijalnu pomoć. Ostavimo li postrani faktore iz jednadžbe Arnalla, od prošle godine u Hrvatskoj dva su nova faktora – pandemija koronavirusa i potresi. Željka Koprivnjak, predsjednica Društva psihologa Sisačko-moslavačke županije, ističe da je uloga psihologa da normaliziraju te reakcije i potaknu osobe da se vlastitim snagama nose s teškoćama i da zajedno s njima izrađuju plan djelovanja.

Potres je, dodaje, traumatski događaj ‘izvan granica uobičajenog iskustva i posebno negativan za sve’, čak i kad osoba nije imala direktnu materijalnu štetu. Također, ljudski ‘psihološki kapaciteti’ već su oslabljeni tijekom dugotrajnog stresnog razdoblja pandemije. “Zovite podršku, ako ništa, možemo pričati o vremenu. Nazovite bližnje ili prijatelje, niste sami”, poručio je Sven Novosel, socijalni radnik tima za psihosocijalnu podršku Crvenog križa.

PHOTO: Pixabay

 

Otvorene su i linije za psihološku pomoć. Podršku, osim Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, pružaju Crveni križ i drugi. Brojevi su dostupni OVDJE.

Zaključno – gospodin Arnall iskonstruirao je treći ponedjeljak u siječnju kao najdepresivniji dan u godini. U ovom svijetu konzumerizma, potpuno je logično bilo da tu konstrukciju razne tvrtke iskoriste za PR i mamac za potrošače. No, protekla je godina, pogotovo u Hrvatskoj, bila i više nego izazovna. Cijeli svijet bori se s pandemijom koronavirusa, a nas su pogodila i dva ružna potresa. Pokušajmo se stoga okrenuti nekim pozitivnijim stvarima i tom ‘plavom ponedjeljku’ dodati malo žute boje – neka ispadne – ‘zeleni ponedjeljak’.

Djelomice sunčano, hladno i vjetrovito

A kakvo nam vrijeme nosi ‘plavi ponedjeljak’ (ili naš ‘zeleni ponedjeljak’)?

Prema prognozi DHMZ-a, prevladavat će djelomice sunčano, na Jadranu pretežno sunčano vrijeme. U drugom dijelu dana, pak, prolazno će biti više oblaka, pogotovo u unutrašnjosti zemlje.

Na Jadranu će jaka bura, lokalno s olujnim udarima, oslabjeti i okrenuti na sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Gledajući temperature zraka, jutarnja najniža temperatura spustit će se do čak 12 stupnjeva ispod ništice do šest ispod ništice. Na Jadranu nešto ‘toplije’ od -2 do 2 stupnja (u plusu). Najviša dnevna temperatura između -1 i 3 na kopnu te od 3 do 8 °C u unutrašnjosti Dalmacije, duž obale i na otocima.

PHOTO: Unsplash

Komentiraj