Primirje se u srijedu poštuje između Azerbajdžana i Armenije, nakon četiri dana sukoba u kojemu je na obje strane poginulo ukupno 45 vojnika, no lokalno stanovništvo strahuje od obnove borbi za pokrajinu Nagorno Karabah oko koje dvije zemlje ratuju povremeno od početka 1990-ih.

Mir je zavladao u srijedu u selu Tališu, epicentru četverodnevnog sukoba koji je u utorak završio dogovorom o prekidu vatre u čemu je Rusija odigrala ključnu ulogu.

Šezdesetogodišnja Armenka Bagirjan tuguje za troje ubijenih stanovnika Tališa i otkriva agenciji Reuters: “Strahujemo da će se opet pucati”.

Nagorno Karabah je pokrajina smještena u Azerbajdžanu, a u vrijeme Sovjetskog Saveza bila je uglavnom naseljena Armencima. Počekom 90-tih armenski separatisti uspjeli su preuzeti kontrolu nad tim područjem u ratu u kojem je poginulo 30.000 ljudi. Rat je završen primirjem 1994. i od tada je bilo povremenih razmjena vatre no nikada takvog intenziteta kao proteklog vikenda.

Sukobi izbili u petak pobudili su strah od novog velikog rata za pokrajinu kojom prolaze plinovodi i naftovodi prema svjetskim tržištima.

Po Armencima, u petak navečer akciju je počeo Azerbajdžan na granici Nagorno Karabaha koristeći se tenkovima, topništvom i helikopterima. Azerbajdžan međutim tvrdi da je samo odgovorio na napad s armenske strane.

Ministarstva obrane obiju zemlja tvrde u srijedu da poštuju prekid vatre, a protivničku stranu optužuju za kršenje.

Glasnogovornik armenskih oružanih snaga navodi da je 29 njihovih vojnika ubijeno, a 101 je ranjen, dok se 28 osoba vodi nestalima.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da je 16 njihovih vojnika ubijeno u 48 sati prije proglašenja prekida vatre.

Dužnosnici obiju zemalja rekli su da je primirje dogovoreno na sastanku u Moskvi. Kremlj je objavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski razgovarao s čelnicima Azerbajdžana i Armenije i pritisnuo ih da proglase primirje.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebali bi idućih dana doputovati u Baku, glavni grad Azerbajdžana.

Rusija nema izravne interese u Nagorno Karabahu kao što ih ima u sukobima u nekim drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza. U Gruziji i Ukrajini Rusija pruža izravnu potporu separatistima. Međutim, aktivna ruska diplomacija u Nagorno Karabahu zadnjih dana pokazuje da Kremlj želi učvrstiti svoju zonu utjecaja, napose u dijelovima u kojima Sjedinjene Države žele imati odlučniju ulogu.

Čak i ako se primirje održi, Nagorno Karabah je i dalje potencijalna zona sukoba. Ljutnja i ogorčenost rastu u Azerbajdžanu jer godine pregovora nisu vratile Nagorno Karabah pod azerbajdžansku kontrolu. Zemlja se koristila prihodom od izvoza sirove nafte za naoružanje i Azeri vjeruju da će, ako izbije novi rat, oni u njemu pobijediti.