Najveći problem hrvatskog pravosuđa odnosno sudbene vlasti je dugotrajnost postupka, no brzina rješavanja postupaka nije garancija da neće biti korupcije, istaknuto je u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Sudac Vrhovnog suda i predsjednik GRECO-a, središnjeg europskog antikorupcijskog tijela, Marin Mrčela naveo je da svake godine ima 1,25 milijuna predmeta te da je u posljednjih pet godina ukupan broj predmeta smanjen za 37 posto.

Mrčela: Postupak u Hrvatskoj u prosjeku traje 330 dana 

“Prosječno trajanje postupka u Hrvatskoj je svake godine sve manji i manji i sad je oko 330 dana. Najveći problem hrvatskog pravosuđa, odnosno sudbene vlasti je dugotrajnost postupka, s tim da brzina rješavanja postupka nije garancija da neće biti korupcije”, rekao je Mrčela na sjednici vijeća na temu “Reforma pravosuđa s naglaskom na ubrzanje sudskih postupaka i ujednačavanje sudske prakse”.

Što se tiče ubrzanja postupaka, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Davor Kontrec rekao je da postoje modaliteti u zakonu kako održati postupak, “no, treba uvijek voditi računa da sam sudski postupak ima određene vremenske sljedove i trajanje i nije moguće taj postupak ubrzati do granice da možemo reći da će svaki postupak završiti u par dana”.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj istaknuo je da im je strateški cilj bio fokusirati se na najstarije predmete, starije od deset godina te je izrazio uvjerenje da će, ukoliko to riješe, vratiti povjerenje u pravosuđe.

Rezultati u prvoj godini su, po njemu, impresivni, s obzirom da je količina spisa smanjena za 22 posto. Krenuli su, naveo je, sa 16.000 spisa, a na kraju godine imali su 11.800.

Turkalj je dodao da im je uz to, fokus i na modernizaciji pravosuđa odnosno uvođenje modernih tehnologija u pravosudni sustav  i unapređenju infrastrukturnih uvjeta za rad.

GONG: Zabrinjava što veliki korupcijski slučajevi traju godinama

“Zabrinjava nas što se veliki korupcijski slučajevi u kojima su optuženi visoki dužnosnici kao što su bivši premijer, ministri, gradonačelnik i dalje vuku godinama. Svi ti slučajevi ruše povjerenje u hrvatsko pravosuđe”, naglasila je stručna suradnica GONG-a Oriana Ivković Novokmet.

Dodala je kako je među građanima snažan dojam da pravosuđe ne tretira jednako politički moćne kao sve druge građane.

“Svjedoci smo da se optužnice podignu tek kada političari padnu s vlasti, onda se suđenja razvlače godinama, a presude se ruše na višim instancama”, rekla je Ivković Novokmet.

“Nije mi jedino jasno zbog čega se ‘a priori’ ili uopće povezuje političko imenovanje i rad državnog odvjetništva jer samo imenovanje na rad državnog odvjetništva nema nikakve veze. Šoviše, zakon koji je stupio na snagu jasno propisuje da je glavni državni odvjetnik na čelu državnog odvjetništva, a ne svih ostalih državnih odvjetništava u Hrvatskoj”, kazao je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić.

Propisani su i instrumenti koji omogućuju glavnom državnom odvjetniku da u pojedinim predmetima ili uopće utječe na rad održavnoodvjetničke organizacije, ali su ti instrumenti vrlo jasni i govore o isključivo pisanim instrumentima s obrazloženjima, dodao je.

Komentiraj