Dok se u Zagrebu na gradskoj razini očekuje potpisivanje novog koalicijskog sporazuma između Možemo! i SDP-a, u Saboru se paralelno priprema prijedlog zajedničkog financijskog paketa zakona SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka za spašavanje korisnika toksičnih kredita u švicarskim francima, ali i za zakonsko reguliranje djelovanja agencija za naplatu dugova. Oporba tako najavljuje zakonsku regulaciju poslovanja utjerivača dugova kao što su B2 Kapital i EOS Matrix, najveće takve financijske agencije u Hrvatskoj, što je za Nacional potvrdila i Sandra Benčić, saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka, najavljujući i skorašnju javnu prezentaciju tog oporbenog projekta. Unatoč uvođenju eura i ulasku u Schengen, Hrvatska je još uvijek eldorado za financijske špekulante, koji nastavljaju mešetariti na tržištu dugova ostvarujući ogromne ekstraprofite.

Sudeći po ovoj najavi Sandre Benčić, hrvatska oporba počela se ozbiljno pripremati za sljedeće parlamentarne izbore, održali se oni ove godine kao prijevremeni ili kao redoviti izbori 2024. godine. Financijske agencije B2 Kapital i EOS Matrix – s centralama u inozemstvu, kao uostalom i sve slične agencije koje se bave preprodajom dugova – već godinama ovrhama bacaju u očaj korisnike čije su im kredite banke preprodale. Prema ocjeni Benčić, koja je prošloga petka imala i važan sastanak s upućenom sudskom vještakinjom i revizoricom za poslovanje banaka i korporacija, u tom biznisu trgovanja dugovima građana trenutno se obrće više od pet milijardi eura. Odnosno, kako je posve precizno rekla Benčić, prije uvođenja eura radilo se kumulativno o 40 milijardi kuna, prema izračunu Marka Rakara, IT stručnjaka, poslovnog savjetnika, svojedobno i ozbiljnog kandidata za zamjenika predstojnika ureda bivšeg predsjednika Ive Josipovića.

Oporba najavljuje zakonsku regulaciju poslovanja utjerivača dugova, što je za Nacional potvrdila i Sandra Benčić, saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka, najavljujući i skorašnju javnu prezentaciju tog oporbenog projekta. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Zbog prodanih dugova banaka trenutačno te agencije provode ovrhe nad više od 270.000 građana, među kojima je i 40.000 umirovljenika, a kada umirovljenici prestanu primati mirovinu naprosto zbog ograničena ljudskog vijeka, sjedaju im na svu njihovu imovinu, odnosno, ostavštinu nasljednicima, potvrdio je za Nacional Marko Rakar.

Evo što je o budućem prijedlogu tog zajedničkog paketa zakona rekla za Nacional Sandra Benčić: „S klubom SDP-a pripremamo financijski paket zbog zaštite građana od eksploatacije financijskih predatora, banaka i agencija za naplatu potraživanja. Ako se osvrnemo samo na 125.000 ugovora o kreditima u švicarskim francima pa to pomnožimo s troje članova obitelji, ispada da je oko 400.000 Hrvata bilo ugroženo tim toksičnim bankarskim proizvodima, što je više od 10 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Kao Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka već smo šest puta u Saboru pokušali unijeti izmjene u nekoliko zakona: zakon o potrošačima, zakon o stambenom kreditiranju i zakon o kreditnim institucijama. Davali smo prijedloge kako zaštiti građane s potrošačkim ugovorima, a ti građani imaju posebnu zakonsku zaštitu bilo da se radi o stambenim potrošačkim kreditima ili drugim potrošačkim kreditima prodanim agencijama za naplatu potraživanja.“

Dakle, SDP i Zeleno-lijevi blok tražit će da takva potrošačka dugovanja banke prestanu prodavati agencijama. Drugim riječima, da ti dugovi ne izlaze iz samih kreditnih institucija, najčešće banaka. „Agencije za naplatu potraživanja nisu kreditne institucije i u tome jest problem. Zakonom je financijsko područje u kojem posluju banke i kreditne institucije strogo regulirano, a agencije za naplatu dugova nisu u toj kategoriji. U bankama i kreditnim institucijama građani ipak imaju neku razinu zaštite. Međutim, kada se ugovor o kreditu građana proda agencijama za naplatu potraživanja, a one su obična trgovačka društva koja se osnivaju s 20.000 kuna početnog kapitala i slabije su regulirane i od frizerskih salona i pekarnica, tada građanin iz jednog reguliranog i relativno sigurnog okruženja prelazi u potpuno nesigurno i neregulirano okruženje u kojem je izložen strahovitim pritiscima zbog naplate dugova, a koja nije u stanju podmiriti“, naglasila je Benčić.

Sugovornica prošlotjednog sastanka sa Sandrom Benčić odlučila je ovoga puta zaštititi svoj identitet. Kaže, preveliki je novac u igri pa strahuje i za vlastitu sigurnost. Za Nacional je istaknula: „Dugo sam radila u bankarskom sektoru, a to područje trgovine dugovima nije ni na koji način regulirano. Kad se ti dugovi prodaju – moram naglasiti, uz suglasnost HNB-a – prestaje bilo kakav nadzor nad tim transakcijama. Ne zna se što se prodalo i po kojoj cijeni, kako se to prikazuje u poslovnim knjigama novih vjerovnika, agencija za naplatu dugova. Ne zna se ni kako se prikazuju prihodi i dobit, koliki su ekstraprofiti ili kako se od toga stječe velika imovinska korist. Postoji tu i psihološki element. Kad odlazite u banku po novac, odlazite u dobroj vjeri da vas banka neće prevariti, a onda se nađete u toj sivoj zoni gdje banke prodaju vaše dugove agencijama. Nikome, pa ni meni, nije jednostavno o tome govoriti jer se radi o velikom novcu. Milijarde eura su u pitanju, a tada je opasno ulaziti u područje interesa zapravo crnog tržišta dugovima. To nikome nije jednostavno jer ti su ljudi u tom sektoru opasni.“

Na buduću suradnju SDP-a s Možemo! osvrnuo se i Boris Lalovac, SDP-ov ministar financija iz Milanovićeve vlade. „Sa Zeleno-lijevim blokom započeli smo pripremu određenih zakonskih izmjena, a među njima su i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju te izmjene Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kako bismo regulirali rad agencija za naplatu potraživanja. Odnosno, regulirali preprodaju potrošačkih kredita. Naime, već dulje vrijeme upozoravamo na određene propuste vladajuće većine da regulira to izuzetno osjetljivo područje u kojem su brojni građani nezaštićeni kada se njihovi potrošački dugovi nađu na crnom tržištu bez ikakva nadzora i regulacije. Prema nekim projekcijama, preko milijardu eura je tržište duga u Republici Hrvatskoj. Iako se veći dio iznosa odnosi na potraživanja prema trgovačkim društvima, vrlo veliki dio odnosi se na građane, a oni su u vrijeme vrlo visoke inflacije posebno pogođeni i nezaštićeni“, rekao je za Nacional Lalovac.

Osvrnuvši se na prošlotjedni sastanak sa sudskom vještakinjom, Sandra Benčić objasnila je i model poslovanja financijskih agencija za naplatu dugova: „Ne postoje pravila knjiženja u tim agencijama. Ne zna se kako se knjiži vrijednost koja je ušla u agenciju za naplatu potraživanja. Agencije dug vrijednosti, recimo, od 100 eura, kupuju za vrijednost između 20 i 25 eura, a katkad i za manji iznos. Prosječna cijena prodaje tih dugova je između 20 i 25 posto njihove nominalne vrijednosti, a banke tako čiste svoje bilance. Agencije opet u svojim bilancama knjiže vrijednost 20 ili 25 eura, a naplaćuju od dužnika 100 eura, vrijednost nominalno cijelog duga, ali to onda ne bilježe u svojim bilancama pa za to najčešće i ne plaćaju odgovarajući porez“, rekla je Benčić.

‘Započeli smo pripremu određenih zakonskih izmjena, a među njima su i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju te izmjene Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju’, otkrio je Boris Lalovac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prema njenim riječima, ono što agencije najviše zanima jest otkup hipotekarnih kredita, koji u zalogu imaju atraktivne nekretnine kao sredstvo osiguranja. „Zato im je često i cilj da građanin ne otplati kredit kako bi došli do određenih nekretnina, koje onda prodaju za puno veću cijenu. Imali smo jedan zanimljiv slučaj o kojem je pisao i Ilko Ćimić. Jedan visokopozicionirani dužnosnik HNB-a tako je za bagatelu kupio vrijednu kuću. Pet puta je bila veća vrijednost te nekretnine od cijene po kojoj ju je on kupio. I cijena po kojoj ju je dobila ta agencija također je bila nekoliko puta niža od njene realne vrijednosti. Tu se stvara ogroman ekstraprofit. Sve se radi legalno, kapital onda odlazi u matične države tih agencija, a njihova sjedišta mogu biti i u poreznim oazama. Tada se na to ne plaća normalan porez. Neki i plate taj porez na dobit jer su njihove zarade enormne pa im onda to i nije veliki problem“, zaključila je Sandra Benčić.

Benčić je posebno opasnom situacijom ocijenila curenje osobnih podataka građana u tim transakcijama. Tako su iscurila imena i prezimena, adrese i OIB-i 77.000 hrvatskih građana iz jedne od najvećih financijskih agencija B2 Kapitala, koja nije imala čak ni osnovni sustav zaštite osobnih podataka što je obveza koja proizilazi iz europske uredbe o GDPR-u. „Upozoravali smo da će se to dogoditi i upravo se to dogodilo. Danas najveću cijenu na globalnom tržištu imaju naši osobni podaci. Na globalnom tržištu vrijednost i cijena osobnih podataka veće su od cijene nafte ili bilo kojeg energenta. Najveće svjetske kompanije poput Googlea, Facebooka, Twittera, Amazona, žive od trgovine osobnim podacima. Sada imamo situaciju da naši građani koji su potpisali ugovor s bankom, dolaze u poziciju da njihove osobne podatke dobiva neka treća, četvrta, peta osoba s kojom nikad nisu sklopili ikakav ugovor. Oni nisu dali pristanak da se ti podaci daju trećim pravnim osobama kao što su agencije za naplatu potraživanja. Te agencije mogu to dalje prodavati na globalnom tržištu“, rekla je Sandra Benčić.

Poslovanje tih financijskih agencija nije zakonski regulirano, a građane se često maltretira telefonskim pozivima, prisiljavanjem na plaćanje’, izjavila je saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić

Osim što se izvlače podaci hrvatskih građana, izvlači se, kako je dodala, i ogroman novac iz Hrvatske putem profita tih kompanija registriranih negdje vani, vrlo često i u poreznim oazama. „Poslovanje tih financijskih agencija nije zakonski regulirano, a građane se često maltretira telefonskim pozivima, prisiljavanjem na plaćanje. O čemu se tu radi, vidjeli smo i u slučaju Škugor i njegove mame Rade, ali oni su u tome bili dobitnici. Dok je Škugor nanio štetu Ini od milijardu kuna, te agencije služe i za pranje novca i prikrivanje transakcija između pravnih i fizičkih osoba“, istaknula je Sandra Benčić.

Pogledajmo i trenutačnu situaciju s dugovima hrvatskih građana. Prema podacima Fine, na kraju 2022. godine u Hrvatskoj je 228.722 građana imalo blokirane račune s ukupnom glavnicom duga od 18 milijardi kuna, kao i 14.237 poslovnih subjekata čija je glavnica duga bila višestruko manja te je iznosila 3,9 milijardi kuna. Zbog neizvršenih obveza s osnova za plaćanje 31. prosinca 2022. u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana su bila, dakle, 228.722 potrošača, a glavnica njihova duga bila je 18 milijardi kuna. Kada se tome pridoda i dug po osnovi kamata od 6,5 milijardi kuna, ukupan dug građana s blokiranim računima krajem prosinca prošle godine iznosio je 24,5 milijardi kuna, dakle, više od tri milijarde eura, a to je sada prostor koji financijskim paketom zakona pokušava urediti SDP u suradnji s Klubom zeleno-lijevog bloka.