Engleski književnik, novinar, pisac kratkih priča, pjesnik i romanopisac Joseph Rudyard Kipling rođen je u Bombaju 30. prosinca 1865., a umro je u Londonu 18. siječnja 1936.
U djetinjstvu je Kipling naučio hindu jezik, pohađao je vojnu školu, a 1933. vratio se u Indiju i radio kao novinar. Putovao je u Japan, Ameriku i Južnu Afriku. Njegove knjige za djecu su klasici dječje književnosti, a jedan je kritičar opisao Kiplingov rad kao predstavu „svestranog i sjajnog narativnog dara.“ S jednakim žarom djelovao je u književnom i političkom životu Britanije. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s osobitim smislom za svijet djece i životinja.
Kipling je bio jedan od najpopularnijih pisaca u Ujedinjenom Kraljevstvu, kako proze tako i stihova, krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Henry James je rekao: „Od svih ljudi koje sam ikada upoznao, Kipling se meni osobno čini kao najpotpuniji genije, kao netko tko se razlikuje od običnih intelektualaca.“ Godine 1907., kada je imao 42 godine, dobio je Nobelovu nagradu za književnost, što ga je učinilo prvim piscem na engleskom jeziku koji je dobio tu nagradu, kao i najmlađim dobitnikom do danas. U nekoliko navrata bio je predložen za britanskog pjesničkog laureata, kao i za viteza, što je on odbio.
S jednakim žarom djelovao je i u političkom životu Britanije. Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao otjelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Njegova reputacija mijenjala se u skladu s političkom i socijalnom klimom tog doba, a suprostavljeni stavovi o njemu kao rezultat toga nastavljali su se kroz veći dio 20. stoljeća. George Orwell je držao Kiplinga za „džingo imperijalistu“ objašnjavajući da je „moralno neosjetljiv i estetski odvratan”.
Komentari