Prošle nedjelje turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan održao je središnji predizborni skup za tursku dijasporu u olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu, uoči izvanrednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će se održati u Turskoj 24. lipnja.

Razlog za prijevremene izbore, gotovo godinu i pol dana prije redovnih, predsjednik Erdoğan objasnio je potrebom da se, što je prije moguće, prevlada politička nesigurnost, djelomično izazvana stanjem u Siriji i Iraku, kao i problemi na ekonomskom planu zbog kojih je potrebno donositi važne odluke.

Bit će to prvi izbori nakon povijesne promjene ustava prošle godine, kada je parlamentarna demokracija u Turskoj zamijenjena predsjedničkim sustavom, što će omogućiti Erdoğanu da ostane na vlasti barem do 2023. Ukupno 18 izmjena ustava Erdoğanu daju ovlasti da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dvaput za predsjednika i ponovo preuzme vodstvo nad svojom strankom Pravo i pravda (AKP). O tim promjenama odlučivalo se na referendumu jer one lani nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu. Mnogi europski mediji i pripadnici turske opozicije nazivaju Erdoğana novim turskim sultanom koji je dobio apsolutne ovlasti, jednake kao i otac moderne turske sekularne države, Mustafa Kemal Atatürk. Najava prijevremenih izbora zatekla je opoziciju nespremnu pa će Erdoğan vjerojatno lako dobiti još jedan mandat. Od neuspjelog državnog udara 15. srpnja 2016. koji su vlasti pripisale propovjedniku, bivšem imamu i islamskom političkom vođi Fethullahu Gülenu, nastanjenom u SAD-u, uvedeno je izvanredno stanje koje je još uvijek na snazi, a zbog kojeg je Turska izložena brojnim kritikama Europske unije i UN-a.

Predizborne skupove zabranile su Njemačka, Austrija i Nizozemska, gdje je turska dijaspora daleko brojnija, pa je BiH bila najzapadnija zemlja u Europi u kojoj je dopušten takav skup. Na njemu su se okupile tisuće turskih građana iz europskih zemalja, a brojni politički analitičari procijenili su i da je to vrlo jasna potpora predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću uoči parlamentarnih izbora koji se u BiH trebaju održati u jesen. Je li time turski predsjednik doprinio još većoj nacionalnoj podjeli unutar susjedne države, kakvi su odnosi s Hrvatskom i Europskom unijom, kako komentira kritike na ozbiljna kršenja ljudskih prava u Turskoj i kako se njegova zemlja nosi s preko 3 milijuna izbjeglica koje je zbrinula, razgovarali smo s novim turskim veleposlanikom u Hrvatskoj Mustafom Babürom Hızlanom koji je predao vjerodajnice predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u listopadu prošle godine.

Veleposlanik Mustafa Babür Hızlan karijerni je diplomat s diplomom Fakulteta političkih, ekonomskih i administrativnih znanosti sa Sveučilišta u Boğaziçi. Pridružio se turskom Ministarstvu vanjskih poslova 1984. i tijekom sljedećeg desetljeća obnašao različite dužnosti. Iza njega su mandati u turskim veleposlanstvima i konzulatima u SAD-u, Nigeriji, pri Stalnoj misiji Turske u UN-u u New Yorku, Sofiji, Münchenu i Islamabadu u Pakistanu. Budući da je od 2001. do 2003. bio na čelu Odjela za Balkan, a na mjesto veleposlanika u Hrvatskoj došao je s pozicije generalnog direktora Direktorata za Balkan i centralnu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Turske, može se zaključiti da izuzetno dobro poznaje ovu regiju i sve zemlje u okruženju.

NACIONAL: Održan je još jedan Turski tjedan u Zagrebu, što se sve nudilo zagrebačkoj publici i koliko Hrvatska i Turska surađuju na kulturnom planu?

Prošloga tjedna uspješno smo organizirali sedmo izdanje Turskog tjedna u Zagrebu. Taj tjedan pruža važnu priliku hrvatskoj publici za bolje razumijevanje turskih društvenih vrijednosti i svakodnevnog života. Svake godine trudimo se ponuditi širok spektar filmova kako bismo osigurali da bude ponešto za svakoga. Prilično smo zadovoljni interesom koji zagrebačka publika pokazuje za ovaj filmski tjedan koji je već postao tradicija. Suradnja na planu kulture raste. Pod okriljem Veleposlanstva prije dvije godine otvorili smo turski kulturni centar Yunus Emre, u kojem se organiziraju različiti kulturni događaji, poput izložbi, konferencija i filmskih projekcija. Centar također nudi i besplatne tečajeve turskog jezika. Budući da je 2018. proglašena „Godinom Troje“ u Turskoj, trenutačno se u Centru ostvaruju zajednički projekti i događaji u suradnji s različitim hrvatskim institucijama kako bismo obilježili ovu godinu.

NACIONAL: Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Tursku početkom godine, a glavna tema razgovora s predsjednikom Erdoğanom bio je novi izborni zakon u BiH. Predsjednik Erdoğan tada je rekao da je pitanje Hrvata u BiH riješeno Daytonskim sporazumom i da se nitko izvana ne smije miješati unutarnju politiku te zemlje. Je li ostao pri tom stavu?

Posjet predsjednice Grabar-Kitarović Turskoj bio je prilično opsežan, u smislu tema o kojima se raspravljalo: bilateralnim odnosima, EU-u, situaciji na Bliskom istoku i tako dalje, dok je BiH bila tek jedna od njih. Tijekom konferencije za medije, predsjednik Erdoğan naglasio je da se trenutačni status BiH održava u skladu s Daytonskim sporazumom. To je činjenično stanje. Mi podržavamo isključivo konstruktivni dijalog među bosansko-hercegovačkim liderima o svim spornim pitanjima.

NACIONAL: Prošlog vikenda predsjednik Erdoğan održao je europski predizborni skup upravo u BiH, a neki politički analitičari to su protumačili kao podršku samo jednom narodu – onom bošnjačkom, kao i poticaj dodatnim nacionalnim podjelama. Kako to komentirate?

Što se tiče posljednjeg radnog posjeta predsjednika Erdoğana Bosni i Hercegovini, on nema ništa s unutarnjom politikom zemlje. Službeni razgovori održali su se kao i obično o različitim pitanjima i potpisano je pismo namjere o projektu izgradnje autoceste Beograd-Sarajevo. Članovi predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić također su bili prisutni prilikom službenih razgovora. Predsjednik Erdoğan sudjelovao je na 6. Općoj skupštini Unije europsko-turskih demokrata i obratio se publici koja je stigla iz različitih europskih zemalja.

NACIONAL: Predsjednik Erdoğan uputio je i oštru kritiku zemljama EU-a u kojima nije mogao održati svoj skup i optužio ih za nedostatak demokracije. Koliko turskih građana živi unutar EU-a i kakve će posljedice po njemačko-turske odnose imati zabrana održavanja takvog skupa?

Gotovo 6 milijuna turskih građana i ljudi porijeklom iz Turske žive diljem Europe. Mnogi od njih imaju dvojno državljanstvo i imaju pravo glasovati na turskim izborima. Što se tiče pitanja zabrane skupova, očekujemo od europskih zemalja da se ponašaju demokratski. Slobodne i poštene predizborne kampanje su jednako toliko demokratsko pravo kao i pravo na slobodno glasovanje. Turska nije prva zemlja koja održava predizborne skupove u nekoj drugoj državi. I Hrvatska ima veliku dijasporu. Zamislite samo da hrvatskim političarima nije dopušteno održavati predizborne skupove u drugim zemljama. Kakve bi bile reakcije hrvatskih vlasti?

NACIONAL: Erdoğan je posjetio Hrvatsku 2016. s izaslanstvom od 120 gospodarstvenika. Je li nakon tog posjeta došlo do pomaka u gospodarskim odnosima između Hrvatske i Turske?

Posjet predsjednika Erdoğana Hrvatskoj s velikim gospodarskim izaslanstvom imao je snažan utjecaj na porast svijesti o potrebi međusobnog poslovanja između poslovnih zajednica dviju zemalja. Nakon tog posjeta svjedočili smo vrlo pozitivnom trendu na planu ekonomije i trgovine. Tijekom 2017. naša trgovinska razmjena porasla je 29% i premašila pola milijarde američkih dolara, a taj trend nastavlja se i u 2018. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je porast 22% u međusobnoj trgovinskoj razmjeni. Broj turskih investitora na hrvatskom tržištu također raste, a investicije su postale diversificirane. No naravno, još uvijek postoji veliki potencijal koji bi trebalo aktivirati.

NACIONAL: Turski investitori prisutni su u Hrvatskoj, osobito u turizmu. Kako je turska strana primila raskidanje predugovora za koncesiju terminala u Gružu koji je imala turska grupa Global Ports Holding i medijsku hajku zbog dobivanja koncesije za Luku Gaženica, s tvrtkom koja je osnovana u Hrvatskoj?

Turski Global Ports Holding u suradnji s francuskim partnerom osnovao je konzorcij za koncesiju nad putničkim terminalom Gruž. Planirana vrijednost investicija iznosila je oko 100 milijuna eura. Kao najveći operater kruzera, Global Ports Holding želio je donijeti svoju ekspertizu u Dubrovnik. Vjerujemo da bi pozitivan rezultat bio u interesu Dubrovnika i Hrvatske. No nemojmo se zadržavati u prošlosti. Po prirodi sam optimist. Nastavit ćemo raditi za prosperitetniju budućnost i Hrvatske i Turske. Što se tiče koncesije za Luku Gaženica, Global Ports Holding odlučio je da je optimalan način rada do uspješne finalizacije projekta preko hrvatske podružnice Holdinga. Osnivanje tvrtke u Hrvatskoj pokazalo je istinsku želju Holdinga da poveća dugoročna ulaganja u vašoj zemlji. Nadamo se da će nužna procedura oko dobivanja koncesije biti uskoro završena.

NACIONAL: Nakon neuspjelog državnog udara 2016., kada je uhićeno tisuće ljudi u javnim službama, pozatvarano mnogo medija i uhićeno preko 150 novinara, prema izvješću UN-a za 2017., zbog produljenog izvanrednog stanja došlo je do ozbiljnog kršenja ljudskih prava stotina tisuća osoba u Turskoj. Kako to komentirate i ima li naznaka da će izvanredno stanje biti ukinuto?

Doista, 15. srpnja 2016. teroristička organizacija FETO pokušala je izvesti državni udar kako bi zbacila demokratski izabranu vladu u Turskoj. S tim pokušajem državnog udara postalo je vidljivo da je FETO slijedio strategiju infiltracije u sve državne strukture. Oni su to radili pod krinkom vođenja škola, kulturnih centara, organizacija civilnog društva i slično. Morali smo proglasiti izvanredno stanje u skladu s našim ustavom, kako bismo eliminirali daljnje prijetnje. Izvanredno stanje je pravo koje je osigurano državama međunarodnim zakonima. U okviru izvanrednog stanja sve se mjere poduzimaju na potpuno transparentan način i poštuju se naše međunarodne obveze. Učinkoviti domaći pravni lijekovi također su na raspolaganju za reviziju mjera. Kada se zadovolje potrebni sigurnosni uvjeti, izvanredno stanje bit će ukinuto.

NACIONAL: Zbog toga su održavane i masovne demonstracije u Turskoj, a mnogi demonstranti bili su uhićeni. Ne govori li to o ozbiljnom manjku demokracije u vašoj zemlji

U Turskoj ničija temeljna prava i slobode nisu ograničena, uz iznimku terorista. Naš prioritet je osigurati ravnotežu između javnog reda i sigurnosti i zaštite slobode govora. Demonstracije su indikator funkcioniranja demokratskog sustava.

NACIONAL: Predsjedniku Erdoğanu prigovara se i da je novim ustavom dobio prevelike ovlasti, kao i da Turska prestaje biti sekularna država. Kako komentirate takve optužbe?

Ustavne promjene u Turskoj ostvarene su demokratski, preko referenduma na kojem je odaziv bio preko 85%. Rezultat odražava volju turskog naroda. Izmjene su također donijele neke provjere i ravnoteže u pogledu izvršne vlasti. Međutim, te izmjene ne mijenjaju ustavni poredak Turske ili temeljne postavke demokratske Republike. Turska jest i nastavit će biti sekularna država.

NACIONAL: Tursku je zbog toga oštro kritizirala i Europska unija. Kako biste ocijenili odnos Turske i EU-a, u kojoj su fazi pregovori i ima li Turska uopće više interesa za punopravno članstvo jer se ono desetljećima odgađa?

Turska i Europska unija imaju povijest uspona i padova posljednjih 60 godina. Uspostavili smo različite dijaloge i mehanizme suradnje na različitim područjima, od energije do borbe protiv terorizma. Međutim, ti mehanizmi ne mogu biti alternativa punopravnom članstvu. Bez obzira na trenutačno stanje odnosa s Europskom unijom, punopravno članstvo nastavlja biti turski strateški cilj. Razočarani smo posljednjim izvješćem o napretku Turske koje je daleko od toga da je objektivno. Tvrdnja da se Turska sve više udaljava od EU-a je neosnovana. Naprotiv, s umjetnim i političkim preprekama proces turskog pristupanja nastavljaju opstruirati neke zemlje članice. Već smo umorni od tog stalnog odbijanja. Nismo sretni zbog takve situacije, ali smo odlučni u našoj namjeri da postanemo punopravna članica Europske unije.

NACIONAL: Prema izvješću Reportera bez granica, Turska je pala na 150. mjesto ljestvice prema slobodi medija, između ostalog i zbog uhićenja Denisa Yücela, dopisnika njemačkog Die Welta. Što je danas s tim novinarom i koliko je taj slučaj dodatno opteretio odnose Njemačke i Turske?

Kao prvo, želio bih jasno naglasiti da istrage protiv onih koji se nazivaju „novinarima u zatvoru“ nisu u vezi s njihovim novinarskim radom, nego u vezi s njihovim aktivnostima kojima su podržavali ili bili u vezi s terorističkim organizacijama. Što se tiče slučaja Deniza Yücela, on je doveden pred sud zbog optužbi za „širenje terorističke propagande“ i infiltracije s neprijateljima. Činjenica da je on novinar nema ništa s tim slučajem. Yücel je oslobođen u veljači, a prvo suđenje bit će održano u lipnju. Budući da se radi o pravosudnom procesu, vjerujemo da to neće opteretiti naše odnose s Njemačkom.

NACIONAL: Turska je primila preko 3 milijuna izbjeglica i čuva europske granice od novog izbjegličkog vala. Je li EU ispoštovao svoje financijske obveze prema Turskoj?

Turska provodi uspješnu politiku upravljanja migracijom i primila je najveći broj izbjeglica na svijetu. Broj sirijskih izbjeglica premašio je 3,5 milijuna, što je više nego broj stanovnika mnogih europskih zemalja. Gotovo milijun izbjeglica su u školskoj dobi i 65% njih nastavlja svoje obrazovanje u Turskoj. Oni također koriste naš zdravstveni sustav potpuno besplatno. Turska je dosad potrošila preko 21 milijarde dolara za potrebe izbjeglica. Tako da je pomoć sirijskim izbjeglicama u iznosu od 6 milijardi eura na koje se obvezala Europska unija zapravo tek mali dio iznosa koji je Turska već potrošila. Problem s tim europskim fondom jest da se novac prelijeva vrlo sporo. Dosad je iskorištena tek 2,1 milijarda eura.

NACIONAL: Kako komentirate optužbe da Turska ne koristi sav taj novac za zbrinjavanje izbjeglica koji žive u dosta lošim uvjetima?

Tko god da je iznio takve optužbe ili je loše informiran ili ima loše namjere. Kao prvo, pomoć iz Europske unije ne ide u turski budžet. Taj novac je ugovorima usmjeren direktno iz EU-a prema sirijskim izbjeglicama u Turskoj. Kao drugo, izbjeglički kampovi u Turskoj su u vrlo dobrom stanju, kao što je istaknuo sadašnji Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, nekada Visoki povjerenik za izbjeglice, prilikom posjeta Turskoj. On je tada rekao kako je „standard pomoći koju Turska pruža Sirijcima izvanredan primjer zaštite izbjeglica“. Kada ste istjerani iz svoje zemlje kao izbjeglica i prisiljeni pobjeći u inozemstvo zbog režima, to je tragedija. Međutim, turski izbjeglički kampovi su najbolji koje je dosad osigurala bilo koja zemlja na svijetu.

NACIONAL: Kakav je stav Turske prema odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD izađe iz nuklearnog sporazuma s Iranom? Što mislite o sankcijama prema Iranu koje će biti nametnute?

Razočarani smo odlukom SAD-a da se povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Budući da su sva periodična izvješća Agencije za atomsku energiju potvrdila da se Iran pridržava dogovora, povlačenje je vrlo nesretan korak. Godinama je Turska patila zbog posljedica sankcija nametnutih njoj susjednim zemljama. Međutim, mora se praviti jasna razlika između sankcija koje provodi UN, od onih koje je nametnula samo jedna zemlja. Mi smo protiv bilo kakvih unilateralnih sankcija na tuđim teritorijima. Vjerujemo da su diplomacija i pregovori jedini način da se riješi problem iranskog nuklearnog programa. U tom smislu, podupiremo napore čiji je cilj zaštita akcijskog plana koji je ključan za regionalni mir i stabilnost.

NACIONAL: Status kurdske manjine u Turskoj jedan je od tinjajućih problema, a Turska je početkom godine napala pokrajinu Afrin koja je pod kurdskom kontrolom u Siriji i podržava je SAD. Kako je to pitanje namjerava riješiti predsjednik Erdoğan?

Najveći gorući problem turskih građana kurdskih korijena jest terorizam Kurdistanske radničke stranke (PKK). Afrin je predan u ruke snagama Kurdistanske radničke stranke bez jednog ispaljenog metka. Prije toga Afrin je bio domovina Arapa, Kurda, Turkmenistanaca i drugih. Međutim, uslijed terora PKK, lokalno stanovništvo, uključujući Kurde, moralo je napustiti svoje domove. Izvješće Amnesty Internationala o „prisilnom raseljavanju i razaranjima u Sjevernoj Siriji“ jasno je ukazalo na te činjenice. Operacija „Maslinova grana“ nije usmjerena protiv Kurda, već protiv PKK/PYD–YPG terorističkih elemenata koji su raspoređeni u Afrinu. Jedan od glavnih ciljeva operacije bio je osigurati našu graničnu sigurnost. Povećana je prijetnja terorističkih elemenata razmještenih u Afrinu životima i imovini turskih građana koji žive u blizini graničnog područja. Drugi glavni cilj ove operacije bio je spasiti bratske Sirijce od ugnjetavanja i okrutnosti terorista. Prva faza ove operacije već je uspješno završena. U cilju omogućavanja sigurnog povratka stanovništva u svoje domove, turska vojska čisti područje od mina i bombi te još uvijek traži preostale terorističke elemente. U drugoj fazi operacije naš je cilj uspostaviti regionalnu stabilnost i sigurnost uz pomoć istog modela koji smo već implementirali na području gdje je vođena operacija “Štit Eufrata”. Afrin će biti vraćen svom izvornom stanovništvu.

NACIONAL: Zašto je Turska pozdravila zračne napade savezničkih snaga na snage Bašara al-Asada zbog upotrebe kemijskog oružja?

Kemijski napadi koji su se dogodili 7. travnja uzrokovali su smrt mnogih civila u Dumi. Napadi oružjem za masovno uništenje koji su usmjereni prema civilima predstavljaju zločin protiv humanosti. A sirijski režim ima dokazanu listu zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Operaciju smatramo odgovarajućim odgovorom. Važno je da takvi zločini ne ostanu nekažnjeni. Također ističemo i okrutnost počinjenu konvencionalnim oružjem. Stotine tisuća sirijskih civila masakrirano je konvencionalnim oružjem sirijskog režima. I to ne bi smjelo ostati nekažnjeno.

NACIONAL: Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u Siriji. Je li rat pred krajem?

Sirijski režim nastavlja kršiti ljudska prava. Postoje i različite terorističke grupe koje ugrožavaju teritorijalni integritet Sirije. Nakon protuterorističkih operacija, Islamska država i PKK / PYD–YPG izgubili su teren, ali još uvijek su prijetnja. Rat u Siriji bit će gotov samo ako se postigne političko rješenje na stolu.

NACIONAL: Iako je Turska članica NATO-a, dojam je da se sve više okreće drugim partnerima, poput Rusije? Je li to nova perspektiva turske vanjske politike?

Turska je čvrsta članica NATO-a. Nema sumnje o tome. Nema drugih misli. S druge strane, Rusija je važan regionalni čimbenik, dobavljač energije i jedan od jamaca režima za primirje u Siriji. Upravo zato mi također pridajemo važnost našoj suradnji s Rusijom, kao što to rade i mnoge druge europske zemlje. Kao što sam rekao, Turska vidi svoju budućnost u Europskoj uniji. Desetljećima smo bili sigurni unutar NATO-a. Mi se ne okrećemo na drugu stranu. Umjesto da Turska želi izaći iz Saveza, sada se suočavamo sa situacijom u kojoj neki krugovi pokušavaju gurnuti Tursku daleko. Nećemo to dopustiti.

NACIONAL: Turska je kao odredište sve atraktivnija hrvatskim turistima. Kako Turci gledaju na Hrvatsku? Treba li uložiti više u promociju na turskom tržištu?

Hrvatska je u jednom trenutku bila vrlo popularno odredište za turske turiste zbog kulturnih veza, klime i lijepe obale. Međutim, s članstvom Hrvatske u EU-u uveden je vizni režim za turske građane, što je negativno utjecalo na broj turskih turista koji posjećuju Hrvatsku. No usprkos tome, broj turskih turista koji su posjetili Hrvatsku porastao je 13% u 2017.