Obrazovanje treba biti stalna tema naših razgovara, a oni se trebaju temeljiti na zdravu razumu, odgovornosti i mjerljivim rezultatima kako bismo, učeći, napredovali malim koracima i tako ostvarili kvalitetnije obrazovanje, izjavila je u utorak potpredsjednica Hrvatske narodne stranke- liberalnih demokrata (HNS) Anka Mrak-Taritaš na okruglom stolu “Obrazovanje i znanost – razvoj”.

Okrugli stol “Obrazovanje i znanost – razvoj”, održan je u hotelu Dubrovniku u organizaciiji Političke akademije HNS-a i u suradnji s nestranačkim stručnjacima.

Stajalištem da o obrazovanju treba stalno govoriti osvrnula se na riječi bivšega voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića, koji je sudjelovao na okruglome stolu, a na početku svoga izlaganja rekao je kako je sam sebi obećao da više neće govoriti o kurikularnoj reformi. Ipak, sažeo je neke ciljeve koje je ona trebala ostvariti, kao što su novi oblici vrednovanja učenika, usavršavanje učitelja, te namjera i želja da kurikuli svih predmeta budu takvi da učenici mogu samostalno rješavati probleme, donositi zaključke, biti kreativni i inovativni te da znaju učiti.

Za HNS obrazovanje je od osnutka na prvome mjestu

Voditelj Političke akademije HNS-a Boris Blažeković istaknuo je da je tema obrazovanja za HNS na prvome mjestu od osnutka stranke. Dodao je kako to potvrđuje i činjenica da HNS jedina stranka koja ima svoju Političku akademiju u kojoj se u 12 godina postojanja, obrazovalo više od 25.000 članova HNS-a, ali i onih koji nisu članovi.

“Organizirali smo okrugli stol zato da bismo dodatno naglasili da su obrazovanje i znanost u svakom trenutku puno važnija tema i od otvaranja arhiva, i od vojnog roka, i od energetike, i svih drugih koje se trenutno javljaju kao top teme u društvu”, poručio je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Vrdoljak.

“Kao što nisu svi političari isti, tako ni svi znanstvenici nisu isti. Za mene nisu isti Đikić i Barišić, za mene nisu isti Jokić i Glunčić. Nisu isti jer, ako ništa drugo, njihovi profesionalni standardi, kao ni njihovi rezultati nisu”, rekao je Vrdoljak.

Pametna specijalizacija, internacionalizacija znanosti i obrazovanja

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin govorio je o pametnoj specijalizaciji i osposobljavanju istraživačkih organizacija za provedbu strategije pametne specijalizacije. Istaknuo je kako treba osvijestiti našu sadašnju poziciju te ono što trebamo činiti kako bismo unaprijedlili kvalitetu obrazovanja. Jer, smatra, naš opstanak i boljitak mogu osigurati samo dobro obrazovani ljudi, zajednica i društvena mreža koja vrlo jasno prepoznaje nacionalne interese.

“Svaki projekt ima svoju cijenu i troškove, pa tako i projekt obrazovanja. Kod nas bi on iznosio 20 do 30 milijarda eura za narednih deset godina. Tim novcem se mogu postići odlični rezultati, a ako želimo preživjeti kao zajednica, onda ih moramo i pronaći“, poručio je Lučin.

Prorektorica za studije i studente riječkoga Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija u svojoj je prezentaciji o internacionalizaciji znanosti i visokoga obrazovanja argumentirala zašto internacionalizacija nema alternativu, bez obzira na činjenicu što su neki prigovori protiv internacionalizacije utemeljeni, kao što je onaj da EU politike u tome području nisu jednako otvorene prema svim članovima. Ipak, ustvrdila je, alternativa interancionalizaciji je izolacija i samomarginaliziranje unutar EU-a.

Predsjednik Velikoga vijeća Sindikata znanosti i obrazovanja Vilim Ribić ustvrdio je kako je “obrazovanje zadnja rupa na svirali politike, posebno u programima vladajućega HDZ-a. Imamo kvalitetne ljude koji ne mogu sav svoj potencijal razviti u vlastitoj zemlji i nije pitanje odlaze li ljudi iz zemlje, nego koliko ih odlazi da se nikada ne vrate, a koliko da bi napredovali”, rekao je Ribić. Smatra da trebamo stvoriti uvjete za kreaciju u svojoj zemlji a politika, ocijenio je, “o tome uopće ne govori, previše je problema, slika je jeziva, stanje u akademskoj zajednici je loše, porasla je erozija morala i na nama je da to svi zajedno promijenimo”.

Na okruglom stolu sudjelavo je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dean Ajduković koji je govorio o nastojanjima te zaklade da, bez obzira na mala izdvajanja za znanost, kroz posebne programe nastoji zadržati mlade znanstvenike da ostanu u Hrvatskoj.