Može li internet spasiti koronom načeti hrvatski teatar

Zbog pandemije koronavirusa sva su hrvatska kazališta zatvorena, ali socijalni kontakt s publikom ipak su zadržala – novi trend koji preuzima većina teatara je program putem interneta. Neka kazališta predstave izvode uživo, neka ‘puštaju’ provjerene hitove a neka emitiraju koncerte ili čitanja

Ako ne može čovjek u kazalište, onda će kazalište u kuću. Tako bi se mogli sažeti napori hrvatskih kazališta da, unatoč tome što cijeli kolektivni društveni život pati zbog koronavirusa pa su tako i kazališta zatvorena, sačuvaju kontakt sa svojom publikom i prilagode se kriznim okolnostima. Zbog toga su neka od hrvatskih kazališta odlučila ponuditi predstave i druge sadržaje putem različitih kanala kako bi publika neke od kazališnih uspješnica koje nije stigla pogledati u kazalištu, mogla gledati putem interneta, kao da je riječ o nekoj vrsti filmske snimke. Prvo se pročulo da se za takvu opciju odlučilo privatno kazalište Mala scena, a Nacional je osim Buge Marije Šimić, umjetničke voditeljice Male scene, kontaktirao i intendanticu HNK Dubravku Vrgoč, ravnatelja Gavelle Dražena Ferenčinu, ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović Milković, intendanta HNK Rijeka Marina Blaževića i višu stručnu suradnicu u kazalištu KNAP Kristinu Krtanjek.

Buga Marija Šimić, umjetnička ravnateljica privatnog kazališta Mala scena, objasnila je da je na tu ideju došla njezina majka Vitomira Lončar, direktorica tog kazališta. Zahvaljujući kontaktima koje ima u Kini, Vitomira Lončar je, objasnila je naša sugovornica, uvidjela da su se kazališta u toj zemlji već prilagodila novim uvjetima i da tako rade. Iako se tada u Hrvatskoj to još nije spominjalo i na snazi nisu bile stroge mjere koje uključuju i zatvaranje kazališta, znala je da će do toga neizbježno doći.

“Krenuli smo s online čitanjem priča suvremenih hrvatskih autora koji su voljni tako biti indirektno uključeni u naš program. Naš je sadržaj besplatan, čitanje priča i javljanje uživo idu preko našeg Facebooka i Instagrama, a predstave se puštaju preko jedne platforme. Svi linkovi su na našim stranicama. Predstave idu uživo i za simboličnu cijenu od 35 kuna cijela obitelj može gledati predstavu. Već smo imali ‘Priču o oblaku’, ‘Huligana’ i ‘Iglicu’. Pokušavamo omogućiti kvalitetan sadržaj svim dobnim skupinama. Što se tiče toga kako to izgleda u praksi, dajemo upute glumcima da se obraćaju publici direktno u kameru, da se zna da to nije snimka nego da predstava ide uživo. To na ekranu s druge strane izgleda kao film iako, nažalost, kvaliteta nije tako dobra. Kada se predstava snima za DVD, glumci se prave da kamera ne postoji.”

Kako su uskladili predstave uživo s pravilima Stožera za civilnu zaštitu?

“Poštujemo pravila i pazimo da u dvorani nikada nije više od pet osoba. Na glumu u novim uvjetima nikoga se ne tjera, to je stvar izbora svakog glumca. Većina naših glumaca ima doma malu djecu, vjerujemo da su odgovorni, ne žele ni oni riskirati, svjesni su situacije. Mi na repertoaru imamo 17 predstava, za sada puštamo predstave dvaput tjedno. Razmišljamo i da stavimo neke predstave koje više ne igramo jer imamo kvalitetne snimke. Svatko bi ih mogao pogledati kada želi. Naš program koji ide uživo ne može biti potpuno besplatan jer smo, za razliku od drugih kazališta, privatno kazalište i ovisimo financijski o prihodima od predstava više od drugih. Ovako pokušavamo preživjeti ovo razdoblje, zahvalni smo svojoj publici koja nam i u tome pomaže. Trudimo se s cijelom nezavisnom scenom koja se okupila pronaći način da se sačuva što više radnih mjesta i da umjetnici prežive ovu krizu. Budući da su neke od naših predstava i predstave za djecu, tek što smo se oporavili od štrajka profesora, nastupila je ova kriza.”

‘Radimo ‘Retro ZKM’, a to znači da nudimo predstave online koje nisu na repertoaru ZKM-a, a aktivni smo i na društvenim mrežama’, kaže Snježana Abramović Milković

Na inicijativu Male scene reagirali su i neki učitelji pa nam je tako učiteljica razredne nastave u zagrebačkoj Osnovnoj školi Nikole Tesle Romana Ana Reščić objasnila kako će to iskoristiti u vlastitoj nastavi:

“U trenucima krize oko koronavirusa, roditelji ponekad ne znaju kako zadržati djecu doma, a da im taj boravak u kući bude koliko-toliko zanimljiv. Gledajući na inicijativu Male scene iz perspektive roditelja, mogu reći da je to svakako pohvalno i bit će od koristi. Mi u nastavnom planu imamo u svakom polugodištu gledanje jedne kazališne predstave, tako da mi se činilo najprihvatljivijim omogućiti djeci da i sada odgledaju predstavu putem interneta, u nedostatku pravog kazališnog doživljaja. Iako to nije obavezno za učenike, zadala sam im da ako žele izaberu jednu predstavu koju nudi Mala scena i da nakon toga zapišu nešto o tome u bilježnicu koja meni služi za evidenciju o lektirama, a zapravo je bilježnica iz medijske kulture, u što spada i kazalište. Prvašićima je zadano da ovisno o dojmu koji je na njih ostavila predstava, nacrtaju nešto s tim povezano.”

Intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč otkrila je što je HNK napravio u želji da ne prekine komunikaciju s gledateljima.

“Ostvarili smo suradnju s dnevnim listom 24 sata. Preko njihova kanala na YouTubeu, Facebooka i web stranice, kao i preko Facebook stranice HNK, emitiraju se i emitirat će se naše predstave. Riječ je o predstavama koje smo snimali posljednjih pet sezona, i to na visokoj profesionalnoj razini. Snimao ih je Croatia film. Prikazivat ćemo svakoga dana jednu predstavu 40 dana. To se odnosi kako na Dramu, tako i na Operu i Balet te Filozofski teatar. Sav sadržaj bit će besplatan i to je naš poklon gledateljima u želji da premostimo ovo vrijeme u kojem ne možemo izvoditi predstave. To je naš mali doprinos borbi protiv koronavirusa. Ipak se nadamo da epidemija neće trajati do lipnja, ne razmišljamo tako katastrofično. Zaustavili smo sve do 17. travnja, ako treba pauza će, naravno, trajati i duže. Ne mogu imati nikakva predviđanja, živimo od dana do dana. Za sada imamo odlične reakcije gledatelja koji su se javili, mislimo da ćemo na neki način ne samo održati kontakt sa svojom publikom, nego možda i dobiti novu publiku”, istaknula je Dubravka Vrgoč.

Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković objasnila je kako se ZKM snašao u krizi:

“Želimo ostati u kontaktu s publikom i pratiteljima na društvenim mrežama, na kojima smo vrlo aktivni. Nudimo im određeni sadržaj da ne zaborave kazalište i da, u krajnjoj liniji, pomognemo ljudima da vode koliko-toliko normalne živote, imajući u vidu da će ovo trajati barem 30 dana. Radimo program ‘Retro ZKM’, a to znači da nudimo predstave online koje su dobro snimljene, ali nisu trenutno na repertoaru ZKM-a. Publici nudimo slobodan pristup sadržaju, a mogu vidjeti i dosta nagrađivanih predstava koje su punile dvorane te se podsjetiti što je sve ZKM radio proteklih godina. Sljedeći korak je program ‘Historijat ZKM-a’, a to je prilika da nauče ili osvježe znanje o tome što je sve ZKM i čime se bavio kroz povijest. Uskoro treba izaći monografija, iako je sada i to na čekanju zbog ove krize, o Zagrebačkom kazalištu mladih. Autor je Hrvoje Ivanković, a obrađuje se tema 70 godina postojanja ZKM-a.”

Na isto pitanje odgovorio je i ravnatelj GK Gavella Dražen Ferenčina:

“Dogovorili smo se s Jutarnjim listom da preko njihove stranice puštamo postojeće predstave. U našim predstavama uglavnom igra veliki broj glumaca pa ne smijemo glumiti u kazalištu i puštati direktni prijenos predstave, moramo poštovati uputstva. Zbog toga ćemo gledateljima omogućiti da vide predstave koje su već bile na našem repertoaru, sve one za koje postoje snimke. Nećemo puštati aktualne predstave. Kojom dinamikom ćemo gledateljima puštati predstave, ovisi o daljnjem razvoju događaja, a i o našoj suradnji s Jutarnjim listom. Ako će trebati, naći ćemo i sami način, neovisno o njima, da puštamo predstave. Publici ćemo najvjerojatnije dati da odabere što želi gledati i to će biti besplatno. U trenutnoj situaciji to je najviše što možemo, a da ljude ne dovodimo u opasnost i probleme.”

‘Naše predstave idu uživo za cijenu od 35 kuna. Dajemo upute glumcima da se obraćaju publici u kameru, da se zna da to nije snimka’, kaže Buga Marija Šimić iz Male scene

Kristina Krtanjek, viša stručna suradnica kazališta KNAP, objasnila je da će i oni svoje profesionalne predstave koje su igrali u proteklih deset godina, građanima učiniti dostupnima putem interneta. Budući da je otkazana i Smotra kazališnih amatera Zagreba, odlučili su da će na kanal stavljati i sve predstave koje su bile na prošlogodišnjem SKAZ-u. Hoće li uspjeti preživjeti u doba krize?

“Mi smo u stagnaciji što se tiče financija jer ne naplaćujemo predstave i ostale programe što ih imamo u KNAP-u, koji je centar za kulturu. Mi jesmo gradski centar, ali velikim se dijelom financiramo od prodanih ulaznica i drugog sadržaja koji nudimo. Nadamo se da ovo neće dugo potrajati, da će nam se vratiti polaznici raznih radionica i publika u kazalište. Što se tiče zaposlenih, nema nas puno, nemamo viškove. Radimo puno kvalitetnih programa i nadam se da će se očuvati radna mjesta. Najnovije predstave nećemo staviti na internet jer nemamo najkvalitetnije snimke novih predstava. Uz to, želimo ove tri predstave s kojima smo zarađivali do ove krize sačuvati kako bi ih publika mogla gledati u kazalištu kada ovo prođe. Nudit ćemo gledateljima i dosta sadržaja koje smo radili za razvoj publike, dokumentirali smo stvaranje predstava odnosno imali intervjue s glumcima, kostimografima i drugim kazališnim djelatnicima pa ćemo i te sadržaje urediti i dignuti na naše društvene mreže. Spremamo i neke tekstove sa studentima dramaturgije koje bi trebali čitati naši glumci, o tome ćemo obavijestiti na vrijeme pratitelje na društvenim mrežama”, najavila je Kristina Krtanjek.

Ona smatra da će ljudi sada vidjeti kako izgleda svijet bez mnogih sadržaja, pa tako i kazališta, i da će ljudima manjkati socijalni kontakt te će im biti dosta svakodnevnog virtualnog života. Slično misli i Marin Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca koji je rekao da bi se moglo dogoditi da, nakon početnog straha, interes za kazalište i glazbu bude i veći nego što je bio. Još smo pod šokom, dodao je, zbog koronavirusa, ali ljudi će brzo postati svjesni koliko im nedostaje nešto što su doživljavali kao normalno i uobičajeno. Kako riječki HNK nastoji prebroditi ovu krizu?

“Zaposlenici kazališta poštuju uvjete, odnosno pokušavamo organizirati rad tako da u istoj prostoriji nikada nije više od pet osoba i da se poštuje udaljenost od dva metra između dvije osobe. U narednim danima namjeravamo snimiti programe koje ćemo emitirati putem svoje internetske stranice, Facebooka i ostalih online platformi. Riječ je o programima koji se u ovakvim uvjetima jedino i mogu snimati, o baletnim solo točkama, opernim arijama, čitanjima dječjih priča za laku noć i o formatu koji smo nazvali ‘Jutarnja selfie poezija’. Glumci i glumice iz našeg ansambla snimili su uz pomoć telefona i kamera čitanje poezije koje ćemo svakoga jutra u osam sati puštati za dobro jutro na svom profilu na Facebooku, YouTubeu i na internetskoj stranici. Nastojali smo, dakle, proizvesti novi sadržaj iako ćemo u jednom trenutku sigurno i mi puštati snimke svojih predstava i produkcija. Mislim da bi se trebalo strpjeti koliko god možemo i čekati trenutak kada će publika opet moći ići u kazalište.”

Kazalište je velika šarena kutija iz koje iskaču iznenađenja. Ništa ne može zamijeniti potpuni doživljaj kazališne dvorane, ali u ovim je trenucima bolje da postoji nekakav način gledanja predstava nego nikakav. Ne samo zbog ljudi i njihova uživanja u kulturnim sadržajima, nego i zbog očuvanja krhkih radnih mjesta u kulturi, posebice kada je riječ o nezavisnoj sceni. Kada se stvar oko koronavirusa napokon slegne, možda će, baš kao što neki Nacionalovi sugovornici smatraju, ljudi shvatiti da su puno toga uzimali zdravo za gotovo i da je privilegija moći slobodno otići u kazalište, kino ili muzej. Ne kaže se uzalud: u svakom zlu neko dobro.

Komentiraj