MIRSAD PURIVATRA: ‘Sarajevo će ovih dana opet biti centar filmske umjetnosti’

Direktor Sarajevo Film Festivala uoči ovogodišnjeg svečanog otvorenja govori o programu 27. najveće regionalne smotre filmova, od 13. do 20. kolovoza u glavnom gradu BiH, te o posljedicama pandemije na kvalitetu festivala, ali i na cjelokupnu filmsku industriju

Nakon prošlogodišnjeg online izdanja, 27. Sarajevo Film Festival održat će se uživo od 13. do 20. kolovoza, uz mnoge popratne programe. Za nagrade Srce Sarajeva u četiri natjecateljske kategorije – igrani, dokumentarni, kratki i studentski film – natjecat će se 47 filmova iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske. Selekcijski tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice SFF-a, pogledao je 683 filma – 135 dugometražnih igranih, 153 dokumentarna, 125 kratkih i 150 studentskih. Elma Talagrić, selektorica natjecateljskog programa igranog filma, uvrstila je deset filmova, a odabrala je i deset kratkih filmova, dok je Rada Šešić, selektorica natjecateljskog programa dokumentarnog filma, odabrala 16 filmova, a Asja Krsmanović 12 studentskih.

Pod pokroviteljstvom Kraljevine Nizozemske, održat će se i 13. izdanje Dana ljudskih prava, u utorak 17. kolovoza 2021., i to projekcijom filma „Kolektiv“ u režiji Alexandera Nanaua, koja će poslužiti kao osnova za panel-diskusiju. Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu predsjednica žirija natjecateljskog programa dugometražnog igranog filma je proslavljena glumica Jasna Đuričić, dobitnica brojnih nagrada, među kojima je posljednja za ulogu Aide u filmu „Quo Vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić, nominiranom za Oscara.

U programu velikog kina na otvorenom bit će prikazano osam filmova, a festival će zatvoriti svjetska premijera dokumentarca „Toma“ o poznatom pjevaču Tomi Zdravkoviću, u režiji Dragana Bjelogrlića. Novitet festivala je i nagrada Srce Sarajeva za najbolju regionalnu TV seriju, s ciljem unapređenja audiovizualne produkcije. U konkurenciji je 16 serija u nekoliko kategorija, a od hrvatskih serija nominirane su „Novine“, „Crno-bijeli svijet“, „Dnevnik velikog Perice“ i „Tajkun“. Ovogodišnji dobitnik Počasnog srca Sarajeva je Wim Wenders, dok će u sklopu programa Posvećeno (Tribute to) biti prikazana retrospektiva njegovih odabranih filmova. Ceremoniju otvaranja vodit će glumac Dino Bajrović, a festival će otvoriti bosanskohercegovačka i svjetska premijera filma Danisa Tanovića „Deset u pola“.

 

‘Kako bismo mi u Sarajevu podnijeli pandemiju da nemamo iskustvo rata, kakvi bismo danas bili da nismo proživjeli rat, pitanja su na koja nikada nećemo znati odgovor’

 

Uoči svečanog otvorenja 27. Sarajevo Film Festivala tjednik Nacional razgovarao je s direktorom festivala Mirsadom Purivatrom, koji je i začetnik ovog zahtjevnog projekta nastalog kao znak duhovnog i kulturnog otpora u opkoljenom Sarajevu. Prvi Sarajevo Film Festival održan je 5. studenog 1995., a usprkos opasnosti od granatiranja i snajperskih hitaca festival je posjetilo oko 15 tisuća ljudi. U opkoljeni grad došli su i svjetski renomirani režiseri Alfonso Cuarón i Leos Carax, a iz Hrvatske Zrinko Ogresta. Otada do danas Sarajevo Film Festival izrastao je u najveću i najznačajniju platformu za promociju i razvoj regionalnih kinematografija, mjesto za otkrivanje novih filmskih talenata i za reafirmaciju već priznatih regionalnih filmskih stvaralaca.

NACIONAL: Prošle je godine održavanje Sarajevo Film Festivala uživo otkazano u posljednji trenutak i sve se održalo online. Koliko je to naštetilo kontinuitetu festivala i tradiciji? Jeste li se pribojavali sličnog scenarija i ove godine?

Online izdanje nije naštetilo ni tradiciji ni reputaciji Sarajevo Film Festivala, upravo suprotno – pokazali smo kako se u kratkom vremenu možemo prilagoditi, kako možemo reagirati na iznenadnu situaciju koja je zahvatila cijeli svijet, i to kreativnim rješenjima. Otkrili smo neke nove prostore za svoj rad i tako unaprijedili budući format festivala. U danim okolnostima razvili smo sistem prikazivanja filmova koji je bio izuzetno efikasan. Poslije toga smo imali Mrežu festivala jadranske regije – još jedan online program, regionalnog karaktera – gdje smo se povezali s festivalima iz Beograda (Festival autorskog filma), Zagreba (Zagreb Film Festival) i Herceg Novog (Filmski festival Herceg Novi), online izdanje programa Suočavanje s prošlošću. Tako da se online izdanje festivala nije toliko odrazilo na sam festival. Ispunili smo programske ciljeve, industrijske – CineLink Industry Days, obrazovne – kroz Talents Sarajevo, medijski smo realizirali online intervjue, a one koje je bilo moguće čak i na licu mjesta. Ne bih rekao ni da smo se pribojavali kako će ovogodišnji festival izgledati – sve je ovisilo o  covid-brojevima, o stanju s covidom u regiji i Europi, a to je nešto na što ne možemo utjecati. Uvijek se nadamo najboljem. Sretni smo što ćemo imati publiku i goste – najviše iz regije, ali imat ćemo i još neke goste iz svijeta, a sretni smo što je ponovo s nama i Wim Wenders, ovogodišnji dobitnik Počasnog srca Sarajeva. A pribojavanje… Prošli smo i gore stvari, pa onda u tom smislu lakše podnosimo i ovakve situacije.

NACIONAL: Epidemiološka situacija se opet pogoršava – hoće li to utjecati na šušur oko otvorenja, kao i na popratne događaje i atmosferu? 

Sigurno će broj gostiju biti manji, ali ako govorimo o atmosferi i popratnim događajima, nje neće izostati, bez obzira na manje brojeve. Kapaciteti kina jesu smanjeni, ali imamo sve programe festivala, dolaze gosti, a publika je željna zajedničkog gledanja filmova te stoga mislim da će atmosfera biti prava festivalska. Ove godine nam dolazi i prošlogodišnja generacija sudionika programa Talents Sarajevo, tako da ćemo ove godine imati još veću povezanost s mladim profesionalcima.

NACIONAL: Festival otvaraju dva filma iz BiH produkcije, „Deset u pola” Danisa Tanovića i omnibus „Pisma s krajeva svijeta” filmskog kolektiva Bistrik7, međunarodne grupe redatelja prve generacije na sarajevskoj film.factory kultnog redatelja Béle Tarra, koji se bave pandemijom i njenim utjecajem na društvo. Znači li to da su ratne teme prestale dominirati?

Teme kojima se autori bave su različite i nikad nije bio jednostavan odgovor koje su to teme koje dominiraju. Pitanje je, na koje možda nikad nećemo znati odgovor, kako bismo podnijeli pandemiju da nemamo iskustvo rata, kakvi bismo danas bili da nismo proživjeli rat. Istina je da se neki filmovi ne bave direktno ratom, ali rat je ovdje napravio tolike promjene u ljudima da će ga netko prepoznati čak i tamo gdje ga nema. Oba filma pokazuju, na određen način, život u pandemiji, ali pandemija je samo osnova za radnju. Ljubav i život teme su koje obrađene na pravi način uvijek stvaraju dobru umjetnost.

 

‘Film ‘Murina’ Antonete Alamat Kusijanović najbolje je kompenzirao nešto manju produkciju hrvatskog filma u zadnjih godinu dana. Antoneta je napravila divan film’

 

NACIONAL: Wim Wenders dobiva Srce Sarajeva. Kakva je njegova veza sa Sarajevo Film Festivalom i zašto ga baš on nagradu zaslužio ove godine? 

Wim Wenders je autor s kojim smo odrastali i jedan od onih zbog kojih smo se opredijelili da naši životi budu vezani za filmsku umjetnost.  Nagrada ide istinskom autoru, velikom umjetniku. U Sarajevu je bio prije 10 godina – 2011. godine predstavio je svoje fantastično 3D filmsko ostvarenje „Pina“, dugometražni dokumentarni hommage legendarnoj koreografkinji Pini Bausch (1940.-2009.), nominiran za Oscara. Iste godine je na 17. Sarajevo Film Festivalu održao predavanja sudionicima programa Talents Sarajevo, edukativnog programa koji Sarajevo Film Festival organizira u suradnji s Berlinale Talentsom i Međunarodnim filmskim festivalom u Berlinu. Njegova veza sa Sarajevom nikad nije prestala i ponosni smo na to.

NACIONAL: Koliko je općenito pandemija covida-19 utjecala na filmsku produkciju i je li otežala selekciju?   

Teško je još uvijek govoriti o tome koliko je pandemija utjecala na filmsku produkciju. Neke produkcije su bile prekinute, u određenom postotku jest bilo manje prijava, ali su prijavljeni filmovi na neki način dojmljiviji. Istina je da su mnogi autori odustali od svojih projekata, ali su s druge strane oni koji su imali snimljen materijal prije krize dobili jako puno vremena za razmišljanje, pregled materijala, doradu… Posljedice pandemije na filmsku industriju generalno su ogromne. Budžeti za kinematografiju se drastično smanjuju: u BiH je s planiranog iznosa od četiri milijuna KM (oko dva milijuna eura) u 2020. godini Fondacija za kinematografiju dobila 1,7 milijun KM (oko 850.000 eura), a ove godine je odobren budžet od samo 1,26 milijuna KM (oko 630.000 eura). Posjet kinima i na blagajnama u BiH je u 2020. Manji za više od 70 posto u odnosu na godinu ranije. Planirana otvaranja kino sala se prolongiraju, a neka kina je pandemija potpuno zatvorila. Što se tiče selekcije – mi smo uvijek znali što želimo i kakav program želimo i pandemija neće utjecati na koncept festivala. Misija Sarajevo Film Festivala je ista: zajednička platforma za filmski biznis cijele regije i visoki standardi u festivalskoj organizaciji, filmskoj promociji i prezentaciji kvalitetnih filmova i autora iz jugoistočne Europe.

NACIONAL: Što možete reći o dugometražnim igranim filmovima u natjecateljskom programu? Koliko ih je, koliko je među njima svjetskih premijera? 

U konkurenciji je deset igranih filmova: dvije su svjetske premijere, osam regionalnih. Od njih deset, osam je debitantskih, a dva filma su drugi igrani filmovi svojih autora. Osam filmova su režirale žene, a dva muškarci. Natjecateljski program 2021. predstavlja jednu novu generaciju redateljica i redatelja koji će nas odvesti u nove svjetove, s uzbudljivim likovima koji su često autsajderi u svojim sredinama, ali oni autsajderi koji dižu glas i snažno se bore za svoje mjesto pod suncem.

‘Sarajevo Film Festival je pravi inkubator za nove autore’, kaže direktor Mirsad Purivatra. PHOTO: Sarajevo film festival

NACIONAL: Kako je s hrvatskim filmovima? Osim „Murine“ i dokumentarnog filma „Tvornice radnicima“, što je još ušlo u selekciju? Naime, hrvatski filmaši se žale da je prošla godina bila vrlo sušna, između ostalog i zbog zastoja u HAVC-u…

Izuzeci potvrđuju pravila. Tako je i film „Murina” Antonete Alamat Kusijanović na najbolji način kompenzirao nešto manju produkciju hrvatskog filma u zadnjih godinu dana. Antoneta je napravila divan film koji je zaslužio sve pozitivne kritike i pažnju publike, a vrhunac je, naravno, nagrada za najbolji debitantski film u Cannesu. Siguran sam da se hrvatski film vraća s još boljim filmovima idućih godina.

NACIONAL: Novitet ove godine je i Srce Sarajeva za najbolje regionalne TV serije. Kako je došlo do takve odluke?

Novitet su nagrade Srca Sarajeva za TV serije, ali serije nisu novost za festival. Sarajevo Film Festival regionalne TV serije prati od same ideje, kada su tek bile projekt na jednoj ili dvije stranice teksta, pa do premijernog prikazivanja. Novim nagradama za TV serije Sarajevo Film Festival odaje priznanje radu i dostignućima autora, producenata, glumica i glumaca televizijskih serija te potvrđuje opredjeljenje Festivala da bude mjesto otkrića, razvoja i promocije kvalitetnih audiovizualnih sadržaja. Želimo kroz podršku i promociju high end TV serija dodatno istaknuti važnost filmskog jezika te kvalitetnih priča kojima, nema dileme, ova regija obiluje. Cilj Festivala je, istovremeno, pomoći većoj vidljivosti i proboju/prodaji regionalnih serija na međunarodno tržište, povezati producente s agentima za međunarodni plasman, kako bi se regionalni sadržaj našao i na globalnim platformama ili na programu televizijskih mreža širom svijeta. Festival će kroz program Pretpremijere Serije nastaviti biti mjesto promocije novih regionalnih serija, a uspostavljanjem godišnjih nagrada postaje mjesto potvrđivanja njihove kvalitete od strane struke iz cijele regije.

NACIONAL: Što biste izdvojili iz regionalnog programa U fokusu? Jesu li politički prijepori između naših zemalja utjecali na suradnju i koprodukcije, za koje je SFF itekako zaslužan? 

U fokusu je program koji donosi presjek najboljih filmova regije od Venecije 2020. pa sve do Sarajeva 2021. Dakle, kvaliteta programa ovisi o kvaliteti regionalnih filmova, a ove godine kvaliteta je bila natprosječna. Nije se dogodio niti jedan festival A kategorije a da na njemu nisu premijerno prikazani regionalni filmovi, koji su često odnosili i glavne nagrade. Upravo tako je bilo s filmom „Quo Vadis, Aida?“ najnagrađivanije bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić, koji je svoju svjetsku premijeru imao u glavnom programu filmskog festivala u Veneciji. Nakon premijere film je prikazan na brojnim filmskim festivalima, izuzetno zapaženo, uz nagrade i sjajne ocjene i publike i kritike, da bi svoj trijumf imao kao nominiran za najbolji međunarodni film za nagradu Oscar Američke akademije. „Zlosretna ševa ili otkačeni pornić“ sada već kultnog rumunjskog redatelja Radua Judea je film koji je osvojio Zlatnog medvjeda za najbolji film na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu. Kosovski film „Košnica“ Blerte Basholli osvojio je nagradu na Sundanceu… Dakle, to nisu samo filmovi regije već i svijeta.

 

‘Wim Wenders je autor s kojim smo odrastali i jedan od onih zbog kojih smo se opredijelili za živote vezane uz film. Nagrada Srce Sarajeva ide velikom umjetniku’

 

NACIONAL: Predsjednica žirija je Jasna Đuričić, dobitnica brojnih nagrada, među kojima je posljednja za ulogu Aide u filmu “Quo Vadis, Aida?” Jasmile Žbanić, nominiranom za Oscara. Po mnogima je taj film bio moralni pobjednik u međunarodnoj konkurenciji, iako nije dobio Oscara. Je li svijet toliko godina kasnije postao svjestan genocida u Srebrenici koji, usput, ne priznaju ni neki u BiH?

Sigurno je da je film Jasmile Žbanić skrenuo pažnju javnosti na genocid u Srebrenici. Genocid u Srebrenici je velika tema, neizbrisiva historijska činjenica koja upozorava na zlo koje se dešava do današnjih dana, a film Jasmile Žbanić je moćan film koji su struka, publika i kritika prepoznale.

NACIONAL: Mislite li da će SFF dati još jednog kandidata za Oscara? 

Festival je pravi inkubator za nove autore i siguran sam da dolazi nova generacija regije koja će svojim filmovima osvajati srce publike, kritike i same struke. Spomenut ću samo neke od autora koji toliko obećavaju da bi bilo čudo da neko od njih ne dođe bar do nominacije s nekim od svojih sljedećih filmova: Hana Jušić, Maja Miloš, Ena Sendijarević, Marko Đorđević itd.

NACIONAL: Hoće li Sarajevo i ove godine okupiti zvijezde i filmaše iz regije, ali i iz svijeta, ili će zbog pandemije sve ipak biti skromnije?

Sarajevo će opet biti centar onih koji vole film i koji se bave filmom, sigurno u manjoj mjeri nego za 25. Sarajevo Film Festival 2019., koji su gotovo svi gosti ocijenili kao najbolje izdanje ikad. Sigurno je da će festival i ove godine donijeti posebnu atmosferu i slaviti filmsku umjetnost, filmske autore te jedinstveno iskustvo zajedničkog gledanja filmova. Prilika da sretnete velikane filmske umjetnosti kao što su Wim Wenders ili Michel Franco te desetke regionalnih zvijezda je dovoljan razlog da Sarajevo i ovog ljeta bude centar filmske umjetnosti u regiji, naravno u mjeri koju nam dopušta pandemija covida-19.

Komentiraj