MIRON HAUSER: ‘Živimo u milijunskoj europskoj metropoli bez ijednog jazz kluba’

Miron Hauser, umjetnički voditelj Jazz orkestra HRT-a, privukao je pažnju iznimnim aranžmanima i glazbenim suradnjama. Tako je ugostio Toma Pasaneca i njegov projekt PEZNT, a radio je aranžmane za nastupe s Darkom Rundekom, TBF-om, Davorom Gopcem i Matijom Dedićem

Nakon što je u rujnu 2019. preuzeo funkciju umjetničkog voditelja Jazz orkestra HRT-a, trombonist, skladatelj i aranžer Miron Hauser uspio je podići popularnost tog sve hvaljenijeg jazz orkestra, ali i privući pažnju svojim iznimnim aranžmanima i brojnim glazbenim suradnjama.

Miron Hauser rođen je i odrastao u Puli, u obitelji zahvaljujući kojoj je upoznao i zavolio glazbu te joj se posvetio, kao i njegov brat Stjepan Hauser koji je sa svjetski uspješnim projektom 2CELLOS obišao svijet. Diplomirao je jazz-trombon na Sveučilištu za glazbu i primijenjene umjetnosti u Grazu 2011. nakon čega je 2015. magistrirao na Konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu. Tijekom školovanja svirao je i nastupao s brojnim svjetskim jazz glazbenicima kao što su Deborah Carter, Juan Garcia-Herreros, Andreas Haderer, Donny McCaslin, Kokan Dimuševski, Karolina Strassmayer, Toshiko Akiyoshi, Sherisse Rogers, Renée Manning, Joseph Bowie itd. Od 2011. godine stalni je član Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije te je suosnivač pulskog jazz orkestra Jazzistra. Od 2011. do 2016. bio je stalni član grupe Jinx, a surađivao je s brojnim hrvatskim pop glazbenicima među kojima su se našli i Oliver Dragojević, Nina Badrić, Natali Dizdar, Jacques Houdek, Darko Rundek, Marko Tolja, Tony Cetinski, Gibonni itd. S obzirom na zanimanje za glazbu latino izričaja, Miron Hauser član je slovensko-hrvatsko-kubanskog sastava FiloSofia, povremeni gost hrvatskog latino sastava Cubismo te član i voditelj sastava Salsa Sanduga. S grupom B’s Funstallation snimio je 2015. godine studijski album koji je bio nominiran za nagradu Porin u kategoriji najboljeg jazz albuma te godine. Dobitnik je nagrade „Status“ Hrvatske glazbene unije za najboljeg jazz-trombonista 2015., 2018. i 2019. godine. Funkciju umjetničkog voditelja Jazz orkestra HRT-a preuzeo je u rujnu 2019. godine. U posljednje vrijeme sve se češće spominje kao vrhunski aranžer nakon što je s Jazz orkestrom HRT-a ugostio DJ-a i producenta elektroničke glazbe Toma Pasaneca i njegov svjetski uspješan projekt PEZNT, ali i potpisao aranžmane za nastupe s Darkom Rundekom, grupom TBF, Davorom Gopcem, Matijom Dedićem itd.

NACIONAL: Mnogi su ostali u čudu kada su čuli da Jazz orkestar HRT-a svira house muziku, i to zahvaljujući vašim aranžmanima, odnosno, suradnji s Tomom Pasanecom i njegovim projektom PEZNT. Kako ste se kao jazz glazbenik i skladatelj snašli s elektroničkom glazbom?

Istina, mnogi su ostali u čudu. No nisu svi bili „začuđeni“ u pozitivnom smislu. Mnogi komentari koji su dospjeli do mene bili su negativne prirode.

NACIONAL: Kako to komentirate?

Nažalost, sredina u kojoj živimo još uvijek nije dovoljno napredna da se riješi nekih predrasuda, koje definitivno u ovo tisućljeće ne spadaju. Zato se na komentare nisam pretjerano obazirao. Imao sam viziju i vjerovao u nju. Mislim da je to najvažnije, kao i činjenica da su nakon koncerta s PEZNT-o svi komentari bili pozitivni.

NACIONAL: Je li bilo teško stvoriti aranžmane koji bi odgovarali plesnim house ritmovima, a zadržati u izvedbama i jazz i house?

Zapravo, mnogo lakše nego neke druge dosad ostvarene suradnje. House u sebi ima jako puno funk, soul, r’n’b elemenata. Mnogo je teže bilo napraviti suradnju s Darkom Rundekom, Psihomodo popom i TBF-om iako su, po mom mišljenju, sve ispale vrlo uspješne.

‘Naša sredina nije dovoljno napredna da se riješi predrasuda koje definitivno ne spadaju u ovo tisućljeće. Zato se nisam obazirao na negativne komentare zbog housea u jazz orkestru’

NACIONAL: Možda ste još veće čuđenje izazvali nedavno u Puli kada ste s orkestrom Jazzistra izveli seriju pjesama KUD Idijota u jazz aranžmanima i uz vokal Barbare Munjas. To zvuči kao još veći izazov, punk pretvoriti u jazz, ali po reakcijama publike čini se da vam je uspjelo. Je li bilo teško pretvoriti punk u jazz?

Mislim da je to pitanje postavljeno s krive točke gledišta.

NACIONAL: Zašto?

Jazz nije glazbeni žanr. Mislim da to proizlazi iz ljudske želje da svemu damo etiketu, sve stavimo u neku ladicu. U samom jazzu, od njegove pojave do danas, imamo ogroman broj žanrova. Jazz je način na koji netko interpretira glazbu. Mi koji se aktivno bavimo time akademski smo obrazovani muzičari koji su odabrali da će upravo jazz biti način na koji to radimo.

NACIONAL: A koliko su Kud Idijoti na vas utjecali, pogotovo s obzirom na to da ste također iz Pule?

Definitivno su dio mog identiteta, kao i sve uz što sam odrastao. Na studiju, svi jazz velikani koji bi nam držali razne seminare imali su jednu zajedničku temu: “Sad se obrazujete, učite pravila, svirate bebop, swing, blues itd, ali na kraju morate ‘doći doma’ i otkriti svoj zvuk. Ono što vi jeste.” Po meni, većina nas je to krivo shvatila.

NACIONAL: Zašto to mislite?

Kao da to na što je mislio, to što mi jesmo, jest folklor. Hrvatski folklor nije dio mog identiteta. Baka mi je pjevala sevdalinke, tata je puštao Stonese, Blood, sweat and tears, Billyja Cobhama, Arethu Franklin, majka je puštala klasičnu glazbu i vodila crkveni zbor. Ja sam imao punk fazu pa je došla rave scena u Pulu taman kad sam krenuo izlaziti. Sve to zajedno upravo i jest moj „folklor“. Zato sam se i odlučio na takve pothvate sada kad sam profesionalni glazbenik i umjetnički voditelj Jazz orkestra HRT-a.

‘Bilo je teško izići iz Jazz orkestra HRT-a i stati na njegovo čelo bez obzira na to tko je bio prije na toj poziciji. Kao i uvijek u životu, ako si dio neke grupe, nije lako postati njen vođa’

NACIONAL: Jedan ste od osnivača Jazzistra orkestra. S kojim ciljem ste uopće pokrenuli taj projekt i koliko mu zapravo vremena uspijete posvetiti?

Idejni začetnik je zapravo Branko Sterpin. Moj najdugovječniji kolega i prijatelj. Ja sam u tome uz njega od samog početka. Dao sam maksimum svog vremena i znanja u projekt, ali ne mogu uzeti zasluge za osnivanje. Nastao je iz entuzijazma i želje da se u Istri stvori profesionalni ansambl. Entuzijazam i želja su jedino što ga i drži na životu, jer nažalost, razumijevanja za važnost jednog takvog proizvoda nije bilo. Tako da se cijela priča svodi na to da napravimo projekt jednom godišnje, kad većina nas ima neku rupu u rasporedu.

NACIONAL: Na čelo Jazz orkestra HRT-a kao umjetnički voditelj i ravnatelj došli ste 2019. godine, i to nakon dosta turbulentnog odlaska prethodnog ravnatelja Andreasa Marinella koji je optužio HRT da mu nije produžio ugovor iz njemu nepoznatih razloga. Koliko je bilo teško preuzeti njegovu poziciju nakon tog događaja?

Bilo je teško izaći iz orkestra i stati na njegovo čelo bez obzira na to tko je bio prije na toj poziciji. Kao i uvijek u životu, ako si dio neke grupe, nije lako postati njen vođa. Čovjek se susretne sa svakakvim podmetanjima i stvarima koje se nisu činile takvima. To je, na neki način, dio odrastanja. Da sam htio da me svi vole, prodavao bih sladoled.

NACIONAL: Marinello je pokrenuo niz suradnji Jazz orkestra HRT-a s brojnim glazbenicima, što ste vi nastavili još većim intenzitetom. Tako su uz Jazz orkestar već nastupili Darko Rundek, Mangroove, Lana Janjanin, Matija Dedić, TBF, Davor Gobac, Marko Tolja i brojni drugi glazbenici. Koliko vam je izazovno raditi nove aranžmane na temelju njihovih skladbi?

Jazz orkestar je imao suradnje s brojnim glazbenicima puno prije nego što smo se Marinello i ja rodili. To je jednostavno tako. Orkestar koji je eklektičan kao jazz orkestar, koji je u ovom slučaju kućni orkestar HRT-a, primoran je svirati u svakakvim mogućim kombinacijama. Ja sam samo uvidio da je to jako važno. Publika na spomen jazza odmah ima neki otpor i postala je nedovoljno brojna na našim koncertima. Raznorazne suradnje pomogle su da je održimo i stvorimo novu bez da ugrožavamo integritet i kvalitetu.

NACIONAL: HRT je dugo imao vlastitu diskografsku kuću Orfej, koja je 1997. godine prešla u posjed Miroslava Škore čime je glazbena izdavačka djelatnost HRT-a gotovo potpuno prestala. Kakve su šanse, po vama, da HRT ponovo pokrene vlastitu diskografsku kuću?

Stvarno ne znam kako da odgovorim na to pitanje. Koketira s politikom, a to je definitivno nešto o čemu ja nemam blage veze.

NACIONAL: Biste li voljeli biti na čelu jedne takve diskografske kuće, s takvom medijskom pozadinom i utjecajem, i tako promovirati jazz?

Ja sam umjetnik i nadam se to biti dok sam živ. Tako ću dati sve od sebe da promoviram našu glazbu. Blagoslovljen sam činjenicom da trenutno vodim orkestar u kojem su najbolji glazbenici koje poznajem. Diskografiju ću prepustiti ljudima koji su u tome profesionalci.

Miron Hauser je u rujnu 2019. preuzeo funkciju umjetničkog voditelja Jazz orkestra HRT-a. FOTO: Marija Stilinovic/HRT

NACIONAL: Jazz u Hrvatskoj posljednjih godina doživljava neku svoju novu mladost. Kako biste ocijenili trenutno stanje na hrvatskoj jazz sceni?

Mislim da je to vječita borba s vjetrenjačama. Živimo u milijunskoj europskoj metropoli bez ijednog jazz kluba. Usprkos tome što muzičara ima sve više i prividu nekog kulturološkog razvoja, ne bih se složio s tim da jazz doživljava novu mladost. Ta mladost su glazbenici koji studiraju u obližnjim gradovima koji imaju jazz akademije. Oni će uskoro diplomirati i onda „trbuhom za kruhom“. Hrvatska ne nudi previše opcija za povratak takvog kadra.

NACIONAL: Pulska publika bila je oduševljena vašom autorskom večeri i izvedbom koncerta „Tu Fragancia“ pa se postavlja pitanje koliko vam zapravo, uz sve obaveze koje imate, ostaje vremena za autorska djela i samostalne nastupe?

Nažalost, nemam vremena previše se baviti sviranjem trombona, ali moje umjetničke potrebe su zadovoljene jer svaki aranžman koji napravim, smatram svojim autorskim djelom.

NACIONAL: Vaš brat Stjepan Hauser obišao je svijet i ostvario globalni uspjeh kao dio tandema 2CELLOS. Jeste li i vi pomišljali proširiti svoje djelovanje izvan Hrvatske i možda zakoračiti na globalnu scenu?

Rado bih putovao i svirao svuda po svijetu. Mislim da nemam pretjeranu ambiciju graditi karijeru tako da podilazim publici obradama raznoraznih hitova. 2CELLOS su cover bend. Moguće najuspješniji na svijetu. Mene dosad nije zanimalo nešto takvo. Kažem dosad, jer tko zna kako ću razmišljati sutra.

NACIONAL: Kako biste se najradije predstavili u svijetu? Svojim autorskim skladbama ili prije svojim doista impresivnim aranžmanima?

Vjerujem da sam već na neki način odgovorio na to. U svaki aranžman koji radim stavim maksimum onoga što jesam, tako da je za mene to sve autorska glazba.

‘Publika na spomen jazza ima neki otpor i postala je nedovoljno brojna na našim koncertima. Suradnje su pomogle da je održimo i stvorimo novu bez da ugrožavamo kvalitetu’

NACIONAL: Zasvirate li kada s bratom? Jeste li razmišljali o tome da skladate neke pjesme za njega?

Na svom prvom autorskom koncertu napisao sam jednu pjesmu za njega i jedan duet za nas dvojicu. Nažalost, ne vidimo se dovoljno često ni da bismo popričali, a kamoli razmišljali o nekoj suradnji. Ali svakako mi je to velika želja.

NACIONAL: Za kraj prosinca spremate s Jazz orkestrom HRT-a jedan poseban božićni koncert u Laubi. O kakvom je koncertu riječ?

Riječ je o koncertu koji spaja tri ansambla HRT-a: Zbor, Simfonijski orkestar i Jazz orkestar. Izvodit ćemo božićne pjesme iz cijele Europe. U svakom slučaju, nešto što me jako veseli. Obožavam velike ansamble.

NACIONAL: Što Jazz orkestar HRT-a sprema za 2023. godinu?

Do kraja koncertne sezone 2023. bit će još pet koncerata, od kojih će tri biti hrvatski autori i muzika proizvedena upravo u MSU-u. Radi se u Šimunu Matišiću, Luki Žužiću i Thani Alexi. Svakako nešto što vrijedi poslušati.

NACIONAL: Čemu biste se najviše voljeli posvetiti u 2023. godini?

Najviše bih volio da imam čarobni štapić i posvetim se tome da akademski glazbenici koji rade u ansamblima HRT-a imaju plaće zbog kojih neće htjeti otići iz Hrvatske. Ne veseli me činjenica da od početka 2023. imamo euro kao valutu i da će stvari postati toliko transparentne da će biti nemoguće ne obraćati pozornost na takve „sitnice“.

Komentiraj