Konstrukcijska obnova zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ), oštećene po drugi put potresom u njezinoj gotovo stoljeće i pol dugoj povijesti, napreduje dobro kao jedan od 150 projekata vrijednosti 3,5 milijarde kuna, rečeno je u utorak novinarima nakon obilaska gradilišta HGZ-a.

Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo tijekom konstrukcijske obnove i kazala da je projekt u prvoj fazi vrijedan 58 milijuna kuna te da se u cijelosti financira sredstvima Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija.

Planira se da će ova faza biti gotovo do proljeća, a izrađen je i projekt cjelovite obnove za koji je također Ministarstvo osiguralo sredstva, kazala je.

Dodala je da je preko Ministarstva u vezi s prvim zagrebačkim potresom odobreno više 150 projekata vrijednih 3,5 milijarde kuna, od kojih više od polovice u samom gradu.

To se odnosi i na javne, državne institucije, ustanove kojima je osnivač država, sakralne objekte, ali kako bismo ubrzali obnovu, mi smo uzeli i ustanove kojima je osnivač Grad Zagreb, kazala je i dodala da su svi projekti više-manje u tijeku te da očekuje da će se do proljeća najveći dio njih realizirati.

To je opseg poslova koji nadilazi uobičajene kapacitete i za građevinske tvrtke i projektante u Hrvatskoj, te su na njemu angažirana ogromna sredstva iz više izvora, kazala je.

Nakon što se konstrukcijski dio HGZ-a završi, cjelovita obnova potrajat će godinu i pol do dvije, ali dobit ćemo zaista jednu od kvalitetnijih i suvremenijih prostora kulture u Zagrebu, kazala je.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je dobru suradnja grada i Ministarstva na projektima obnove kulturne baštine, te kazao da se osim HGZ-a još radi Prirodoslovni muzej, kazalište Gavella je pred završetkom, a počinje obnova Umjetničkog paviljona, Muzeja za umjetnost i obrt te drugih kulturnih ustanova.

Nadam se da ćemo do lipnja iduće godine uspjeti povući što više sredstava Fonda solidarnosti koji se tiču konstrukcijske obnove, rekao je Korlaet i napomenuo da je zgrada HGZ-a kao zaštićeno kulturno dobro posebno zahtjevna za obnovu.

Na njoj se moraju pomiriti kontradiktorni zahtjevi: ojačati konstrukcija na razinu tri, kako bi mogla izdržati i najjači potres, a da po izgledu ostane što sličnija staroj zgradi HGZ-a, kazao je i pohvalio sve sudionike u obnovi.

Osim konstrukcijski, zgrada će biti obnovljena energetski, instalacijski i dobiti novu opremu, a ima i nadogradnju, što su inženjerski zahtjevi par excellence u Zagrebu, zaključio je.

Predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković zahvalila je svima na podršci i sudjelovanju te kazala da se kroz obnovu zgrade spajaju prošlost i vizija HGZ-a, kao i njegov doprinos hrvatskoj umjetnosti.

Radovi na obnovi počeli su travnju 2022. godine. Prethodno su knjižnica i arhiv preseljeni u Državni arhiv RH, orgulje rastavljene i bit će trajno pohranjene u Glazbenoj školi u Karlovcu, deponirani su kipovi iz Velike dvorane i neke druge umjetnine.

Trenutačno se izvode radovi ojačanja temeljnih konstrukcija: podbetoniranje temelja, ojačanje podzemnih zidova torkret betonom i tzv. FRCM sustavima, kao i izvedba betonskih seizmičkih ukrutnih jezgri. Usporedo se izvode radovi na ojačanju nadzemnih zidova kao i podnih ploča svih etaža. U zadnjoj fazi konstruktivne obnove izvodit će se spregnuta čelično-betonska podna ploča potkrovlja i novo čelično krovište.

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe 1827. i prema izjavama iz HGZ-a, to je najstarija hrvatska i jedna od najstarijih svjetskih “živućih” udruga građana.

Zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u gradu sagrađena je 1876. donacijama građana Zagreba i preživjela je dva katastrofalna potresa: 1880. i 2020. godine. U potresu 1880. u zgradi HGZ-a je došlo do oštećenja stubišta koje vodi u koncertnu dvoranu, a njegov popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je glasoviti arhitekt Herman Bollé. Godine

Godine 1989. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture, a od 2002. kao kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, priopćeno je iz HGZ-a.