‘Ministrica kulture je predložila neustavan Zakon o autorskom pravu čiji je cilj pogodovanje jednoj udruzi’

Hrvatski diskografi ogorčeni su novim prijedlogom Zakona o autorskom pravu jer će udruga izvođača HUZIP ocjenjivati valjanost ugovora između izvođača i diskografa, a istovremeno bi preko nje išle i sve isplate izvođačima u slučaju da se ti ugovori proglase nevažećima

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i njeno Ministarstvo kulture i medija novim su promjenama prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima izazvali oštre reakcije diskografa koji tvrde da su promjene uvrštene u Zakon između dva čitanja u Hrvatskom saboru neustavne te da su napravljene tako da se pogoduje isključivo jednoj udruzi, u ovom slučaju Hrvatskoj udruzi za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Osim toga, ministricu se optužuje za namjerno pogodovanje ovoj udruzi zbog bliskih odnosa s dugogodišnjim potpredsjednikom HUZIP-a Paolom Sfecijem. Naime, promjenama prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima HUZIP-u je dodijeljena uloga kakvu vrlo vjerojatno nema niti jedna druga nevladina udruga u Hrvatskoj jer bi prema prijedlogu ta udruga trebala ocjenjivati valjanost ugovora između izvođača i diskografa, a istovremeno bi preko nje išle i sve isplate izvođačima u slučaju da se ti ugovori proglase nevažećima kada su u pitanju autorska prava ostvarena na digitalnim platformama poput Deezera, Spotifya ili Tidala.

Sve to događa se između dvaju čitanja Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Saboru, nakon što u prvom čitanju zastupnici u Saboru nisu imali većih primjedbi. Međutim, Ministarstvo kulture i medija je bez prethodne najave i bez javne rasprave odlučilo uvrstiti promjene u prijedlog Zakona koje su, kako tvrde izdavači, nepotrebne, ali su prije svega protuustavne. Naime, kako bi uredilo odnos izvođača i diskografa kada su u pitanju prava izvođača za njihova djela koja se reproduciraju na digitalnim platformama, Ministarstvo je promijenilo nekoliko članaka predloženog Zakona i to tako da se u njima zadire u već potpisane ugovore između diskografa i izvođača, što predstavnici diskografa smatraju nedopustivim i protuustavnim.

 

Dio diskografa optužuje ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek da pogoduje HUZIP-u zbog dugogodišnjih prijateljskih veza s potpredsjednikom te udruge Paolom Sfecijem

 

Naime, novim Zakonom implementira se Direktiva Europske unije o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je stupila na snagu 7. lipnja 2019. godine. Države članice imale su rok od dvije godine da Direktivu implementiraju u nacionalna zakonodavstva, što je Hrvatska propustila učiniti, iako je bila među prvim zemljama koja je krenula s implementacijom. Cilj Direktive je stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, a novim Zakonom bi se, ako bude pravilno harmoniziran s Direktivom, uspostavili jednaki uvjeti koji bi osigurali pošteno natjecanje među digitalnim platformama (npr. Spotify, YouTube i Facebook), a korisnicima i ljubiteljima glazbe nastavak onoga u čemu uživaju – pristupu glazbi kad i gdje oni to požele i, što je iznimno važno, da kreatori glazbenog sadržaja, odnosno autori, izvođači i izdavači budu pošteno plaćeni za svoj rad.

Predstavnici izdavača, odnosno diskografa napominju da su prije samog izglasavanja na Vladi u studenome 2020. dodatno u prvi nacrt Zakona ubačene i odredbe o sklapanju kolektivnih sporazuma između organizacija izvođača i proizvođača fonograma što Direktiva ne zahtijeva, a zatim su u konačnom prijedlogu Zakona te odredbe u potpunosti brisane bez utemeljenja i obrazloženja i bez dostavljene procjene učinka te su zamijenjene s novim, spornim odredbama.

Najspornije su odredbe koje se odnose na već potpisane ugovore između izvođača i diskografa. Naime, novim nacrtom Zakona detaljno se ulazi u ugovore zaključene između diskografa i izvođača jer se Zakonom sada određuje kako su točno u ugovoru trebale biti sastavljene odredbe o prijenosu prava za digitalne servise da bi se smatralo da su prava prenesena, a kriteriji se razlikuju ovisno o tome jesu li ugovori sastavljeni prije 30. listopada 2003. ili nakon tog datuma. Ako odredbe o prijenosu prava nisu sastavljene točno tako kako je propisano u Zakonu smatra se da pravo nije preneseno, bez obzira na volju ugovornih stranaka.

Po spornom nacrtu zakona veliku ulogu u odlučivanju oko načina naplate prava s digitalnih servisa imala bi udruga HUZIP, gdje je potpredsjednik Paolo Sfeci. PHOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Drugim riječima, Ministarstvo kulture i ministrica Nina Obuljen-Koržinek uzeli su za pravo da retroaktivno određuju je li neki ugovor valjan ili ne, iako su svi ti ugovori potpisani sukladno tada važećem Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Baš to izdavači smatraju protuustavnim jer je retroaktivna primjena zakona dopuštena samo u iznimnim situacijama, kada je to u općem interesu, a ovdje se radi o privatnopravnim odnosima između izvođača i diskografa. Oni tvrde i da se stečena prava vlasništva ne mogu umanjivati jer bi to bilo protivno 3. i 48. članku Ustava, a o tome postoje i odluke Europskog suda za ljudska prava kao što su odluka Klauz protiv Hrvatske, radi čega je Hrvatska već snosila posljedice zbog umanjivanja prava vlasništva.

No, još je zanimljiviji način na koji su ministrica i njeni suradnici u Ministarstvu kulture i medija odlučili riješiti problem ugovora koji su sklopili izvođači i diskografi. Naime, procjenu je li ugovorom preneseno pravo za digitalne servise s glazbenih izdavača na izvođače obavljao bi HUZIP, čiji je primarni cilj zaštita prava izvođača te je teško očekivati da u tom poslu može biti objektivan. No to nije jedini problem. Postavlja se pitanje kako je moguće da jedna nevladina udruga može ocjenjivati jesu li neki ugovori zakoniti ili ne i čemu onda služi pravosudni sustav ako će se ovakve stvari početi prebacivati na nevladine organizacije. Zanimljivo je i da bi prema prijedlogu zakona HUZIP ocjenjivao jesu li prava za digitalne servise prenesena ili ne, a ako se procijeni da nisu ta prava će izvođači obavezno ostvarivati kolektivno i to isključivo preko HUZIP-a.

Isto tako, sporni nacrt Zakona priznaje samo one ugovore koji su sastavljeni u pisanom obliku i propisuje da će se za sve one izvođače koji nisu potpisali ugovore prava ostvarivati isključivo preko HUZIP-a. Još jedan sporni detalj je i da bi se visina naknade određivala proporcionalno udjelu ili doprinosu izvođača djelu, a u omjeru bi se određivao prema pravilima o raspodjeli ponovno HUZIP-a.

Ministarstvo je promijenilo nekoliko članaka predloženog Zakona i to tako da se u njima zadire u već potpisane ugovore između diskografa i izvođača, što predstavnici diskografa smatraju protuustavnim

 

Zbog svih ovih, po njima spornih dijelova Zakona, iz Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonografskih prava (ZAPRAF) uputili su pismo ministrici u kojem tvrde da do promjena u Zakonu nije trebalo ni doći jer je već u prvom čitanju bio usklađen s EU Direktivom i prihvaćen od struke te su dodali:

“Ministrica Obuljen Koržinek je sada, nakon gotovo pet mjeseci od prvog čitanja, iznenada i samovoljno odlučila da zakon ipak treba mijenjati bez navođenja jasnih i pravno utemeljenih argumenata. Prijedlog zakona očigledno je prilagođen ili njezinim skrivenim interesima ili interesima određenih uskih skupina pojedinaca. Prema novom prijedlogu zakona, ministrica je izravno ovlastila isključivo Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) da preispituje valjanost postojećih i budućih ugovora između izvođača i glazbenih izdavača. Time im de facto daje ulogu suda koji bi mogao pristrano i nepotrebno procjenjivati i ocjenjivati prava izvođačima i izdavačima, i time ukinuti slobodu izbora i ugovaranja. No, ni to nije sve: kod ugovora za koje HUZIP odluči da nisu valjano sastavljeni ministrica mu je osigurala monopolno pravo da prikuplja novce od digitalnih servisa za izvođače, iako je dosad izvođač prema slobodnom izboru mogao odlučiti hoće li svoje naknade prikupljati samostalno ili preko HUZIP-a. Čini se kao da je novi prijedloga zakona pisao odvjetnički tim HUZIP-a”.

Predstavnici hrvatske diskografske udruge na čijem je čelu Želimir Babogredac uputilo je pismo u kojem se od ministrice traži da povuče predložene promjene zakona. PHOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

HUZIP je inače udruga izvođača koja prikuplja naknade od emitiranja, kafića, hotela za izvođače i jednom godišnje ih raspodjeljuje izvođačima, jednako ako što to ZAMP čini za autore. Pritom HUZIP zadržava trošak ostvarivanja prava od 30%, što iznosi više od 12 milijuna kuna. Prema izvješću revizije HUZIP-a za 2019., ova udruga ima u vlasništvu imovinu u vrijednosti preko 120 milijuna kuna, odnosno na samom računu zadržanih preko 60 milijuna kuna. Ta je brojka navedena u izvješću revizije za 2019. zaključno s posljednjim danom te godine. Očito da je riječ o udruzi koja barata s iznimno velikom količinom novca, a prođe li prijedlog novog zakona ta bi se količina mogla još više povećati. Nacional je od ministrice Nine Obuljen-Koržinek i Ministarstva kulture i medija pokušao doznati zašto se pristupilo ovim izmjenama prijedloga novog zakona između dva čitanja u Saboru, ali iz tog nam je Ministarstva stigao samo načelan odgovor iz kojeg nije potpuno jasno zašto se odlučilo ovako detaljno regulirati samo privatnopravne odnose izvođača i glazbenih izdavača, dok je kod svih ostalih nositelja prava, primjerice, autora scenarija i filmskog producenta, novinara i novinskog izdavača izričito zauzet stav da se ne može miješati u privatnopravne odnose niti detaljno to regulirati, već da Zakon treba stvoriti samo pravni okvir. Isto tako iz Ministarstva kulture nisu odgovorili niti na jedno pitanje zašto je u privilegiran položaj stavljena udruga izvođača HUZIP niti smatraju li u ministarstvu Nine Obuljen-Koržinek da su predložene izmjene Zakona protuustavne jer retroaktivno ulaze u pravne odnose izvođača i izdavača. Odgovor na devet preciznih pitanja o novoj verziji zakona, koji je stigao iz Ministarstva kulture i medija donosimo u cijelosti:

“Skrećemo Vam pozornost da je riječ o nacrtu Zakona koji je iznimno kompleksan propis jer uređuje odnose između različitih dionika koji su međusobno upućeni jedni na druge i jedni bez drugih ne mogu. Pitanje je pronalaska najboljeg kompromisa između njih, da oni kao cjelina – u digitalnom vremenu kad su svi u riziku da ne ostvaruju prihode zbog interesa velikih digitalnih platformi – osiguraju što više sredstava za hrvatsku kulturnu i kreativnu industriju i onda između sebe pravično podijele naknade. Dakle naglasak je na potrebi osiguranja „pravične naknade“ jer će Zakon biti uspješan ako osigura pravo na pravičnu naknadu svim nositeljima prava. Očito je da postoje prijepori između diskografa i izvođača koji su upućeni jedni na druge i jedni bez drugih ne postoje. Na saborskom odboru pokazan je smjer u kojem treba ići, a to je da se unaprijedi tekst Zakona u smjeru osiguranja pravične naknade, odnosno osiguravanja odgovarajućeg okvira za funkcioniranje na digitalnom tržištu, da se čuvaju postojeći ugovori za sve one koji imaju ugovore, a da se osigura model kolektivne zaštite za one koji nemaju ugovore.”

 

‘Naglasak zakona je na potrebi osiguranja ‘pravične naknade’ jer će Zakon biti uspješan ako osigura pravo na pravičnu naknadu svim nositeljima prava’, napisali su u odgovoru za Nacional iz Ministarstva kulture

 

No, iz Ministarstva su detaljno odgovorili na naše upite o nakladniku Ocean More koji je u proteklih nekoliko godina otkako je ministarsku funkciju preuzela Nina Obuljen-Koržinek dobio nekoliko puta veće iznose od Ministarstva nego što je to dobio u razdoblju prije mandata aktualne ministrice. Ono po čemu je izdavač Ocean More zanimljiv je činjenica da je njegova vlasnica Gordana Farkaš Sfeci, supruga potpredsjednika HUZIP-a Paola Sfecija.

Naklada OceanMore d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću za izdavaštvo i usluge je osnovano 2002. godine, a početni temeljni kapital je bio 20 tisuća kuna koji je 2013. povećan na 105 tisuća. Osnivačica i osoba za zastupanje je Gordana Farkaš Sfeci. Priča oko tvrtke u vlasništvu supruge Paola Sfecija postaje zanimljiva kada se pogledaju podaci o isplatama iz Ministarstva kulture. Naime, u razdoblju od 2016. do 2021., što je mandat ministrice Nine Obuljen-Koržinek, Ministarstvo kulture isplatilo im je preko 2,7 milijuna kuna, dok je u razdoblju prije, točnije od 2010. do 2015. isplaćeno oko 850 tisuća kuna, odnosno gotovo dva milijuna kuna manje. Iz Ministarstva kulture i medija ovako su objasnili ovakav rast isplata tvrtki Ocean More: “Nakladnik Ocean More d.o.o. prijavljuje se na nekoliko natječaja Ministarstva kulture i medija (potpora izdavanju knjiga, otkup knjiga, poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, međunarodna kulturna suradnja, potpora stranoj knjizi). Svi rezultati kao i kriteriji svih ovih natječaja dostupni su na web stranicama Ministarstva kulture i medija. Iznos sredstava koje je kroz različite natječaje ostvario nakladnik Ocean More sukladan je isplatama prema ostalim nakladnicima slične veličine, kvalitete i broja naslova. Usporedba s prethodnim razdobljem nije moguća jer su se promijenili kriteriji i način financiranja (posebno za potporu izdavanju knjiga), ponovno je otvoren natječaj za poduzetništvo u kulturi te su povećana ukupna proračunska sredstva namijenjena financiranju nakladnika. Jedino što je moguće uspoređivati jest portfelj ovog nakladnika kao i sukladnost javno objavljenim kriterijima.”

Iako u Ministarstvu tvrde da u tim isplatama nema ništa sporno jer su izdvajanja za nakladnike rasla u proteklih pet godina, očigledno je kako bračni par Sfeci u posljednjih nekoliko godina ima iznimno uspješnu suradnju s Ministarstvom kulture, a ako se usvoji konačni prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ta bi suradnja u idućih nekoliko godina mogla biti još uspješnija.

Protiv posljednjih promjena u prijedlogu Zakona o autorskom pravu javno je progovorio i Tonči Huljić. PHOTO: Borna Filic/PIXSELL

Komentiraj