Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su u ponedjeljak u Bruxellesu o akcijskom planu za borbu protiv dezinformiranja, što s obzirom na predstojeće europske zbore predstavlja jedan od većih izazova, a hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je da se i u Hrvatskoj putem putem lažnih vijesti neki pokušavaju domoći mjesta u Europskom parlamentu.

“U kontekstu ovih priprema za borbu protiv dezinformiranja, a vezano za skore europske izbore, očigledno je da je kod nas ta kampanja krenula i to upravo od onih koji se tim sredstvima misle boriti i doći do mjesta u Europskom parlamentu. Jasno je da su na tom tragu i ove scene koje smo prošli tjedan vidjeli u Saboru”, rekla je ministrica Pejčinović Burić novinarima odgovarajući na upit gdje vlada najviše vidi aktivnosti dezinformiranja.
Ministrica je rekla da se sastanku Vijeća za vanjske poslove u pogledu borbe protiv dezinformacija prvenstveno govorilo o utjecaju trećih zemalja na zemlje istočne i jugoistočne Europe te na južne susjede EU-a, ali te treće zemlje imaju utjecaja i na članice EU-a.
Ministri su razgovorali o akcijskom planu koji je 5. prosinca predstavila Europska komsiija, a koji, između ostaloga uključuje uspostavu “sustava za rano uzbinjivanje” i nacionalnih kontaktnih točaka za razmjenu informacija u realnom vremenu.
“Do ožujka će se uspostaviti nacionalne kontaktne točke kroz koje će se razmjenjavati bitne informacije te sustav za rano uzbunjivanje kada je lažnim informacijama zahvaćeno više zemalja”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da tek treba dogovoriti kako će to izgledati u praksi.
“Srednjoročno i dugoročno vrlo je važno podizati svijest da postoji dezinformiranje, podizati medijsku kulturu, način čitanja i provjeravanja vijesti”, rekla je ministrica.
Istaknula je da se u borbi protiv lažnih vijesti treba uključiti što širi krug. “Samo svi zajedno možemo se suprotstaviti nečemu što je uzelo puno maha i ima potencijala izravno djelovati i urušiti demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava i same temelje na kojima počivaju suvremena zapadna društva…  Najvažnije je osvijesititi da problem postoji, da se informacije ne uzimaju zdravo za gotovo, a to se posebno odnosi na online komunikaciju jer tradicionalni mediji nisu toliko podložni lažnim vijestima koliko je to izraženo na društvenim mrežema i internetskim platformama”, rekla je ministrica.