Planirana slovensko-mađarska plinska interkonekcija nema utjecaja na realizaciju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku ni na očekivani zakup njegovih kapaciteta iz Hrvatskoj susjednih država, ističu za Hinu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

“Projekti od zajedničkoga interesa Europske unije su projekti koji prvenstveno povezuju energetsku infrastrukturu država članica Europske unije. Interkonekcija između Slovenije i Mađarske znači povezivanje plinske infrastrukture te dvije države članice Europske unije te nema direktne veze s razvojem LNG terminala na otoku Krku i plinom koji će se dobavljati s LNG terminala na otoku Krku”, rekli su u Ministarstvu zamoljeni za komentar najave slovensko-mađarske plinske interkonekcije koja se među ostalim objašnjava neizvjesnošću u realizaciji hrvatskoga LNG terminala.

“Planirana slovensko-mađarska interkonekcija bit će realizirana u svakom slučaju nakon što LNG terminal postane operativan te nema utjecaja na samu realizaciju terminala, kao niti očekivani zakup u idućem razdoblju od strane susjednih država”, kažu u Ministarstvu.

Podsjećaju i da je na spojnom plinovodu između Hrvatske i Slovenije, na interkonekcijskoj točki Rogatec, osim dosadašnjega stalnoga fizičkoga kapaciteta za transport plina u smjeru iz Slovenije u Hrvatsku, omogućen transport iz Hrvatske u Sloveniju.

Szijjártó: Hrvatski terminal neizvjestan, cijena previsoka

Mađarska i Slovenija podnijele su zajednički zahtjev Europskoj uniji za financiranjem poveznice između plinskih mreža te dvije zemlje, što bi Mađarskoj omogućilo da uvozi ukapljeni prirodni plin iz Italije, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó za mađarsku novinsku agenciju MTI.

S obzirom na aktualnu neizvjesnost u pogledu izgradnje LNG terminala u Hrvatskoj, činjenicu da je hrvatska ponuđena cijena osjetno iznad tržišne te neizvjesnost oko toga kada će američke i austrijske plinske kompanije moći početi crpiti plin iz rumunjskih plinskih polja koja se nalaze pod morem, Mađarska mora uspostaviti nove izvore plinske opskrbe, rekao je Szijjártó.

Jedan takav scenarij, po riječima ministra, uvoz je ukapljenog prirodnog plina preko talijanskih luka. No, mađarski ministar je dodao kako infrastruktura koja bi Mađarskoj omogućavala izravnu kupnju ukapljenog prirodnog plina od Italije još nije uspostavljena. To je razlog zbog kojeg je Mađarska potpisala sporazum sa Slovenijom, pojasnio je Szijjártó, napominjući da će povezivanje plinskih mreža dvije zemlje omogućiti Mađarskoj uvoz plina iz Italije.

Mađarski ministar vanjskih poslova izvijestio je i da su u tijeku razgovori o potrebnim kapacitetima interkonektora koji bi povezao plinske mreže dvije zemlje.

Odluka Europskog vijeća o tom pitanju očekuje se na proljeće, dodao je Szijjarto.

Hrvatska vlada prošli tjedan je donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Prema Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terninala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska za dospjela plaćanja u 2019. godini.

Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

Vladinu odluku o financiranju izgradnje terminala iz državnog proračuna pozdravio je krajem prošlog tjedna veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj W. Robert Kohorst.

“Taj projekt je investicija koja maksimizira hrvatske opcije opskrbe plinom i predstavlja velik doprinos diverzifikaciji i sigurnosti regionalne opskrbe. Terminal će omogućiti uvoz ukapljenog prirodnog plina od široke lepeze dobavljača, a njihova će konkurencija osigurati najbolje cijene plina. Drago mi je što naš strateški partner i saveznik preuzima tako pozitivnu lidersku ulogu”, kaže se u Kohorstovoj izjavi.