Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak se oglasilo o Hrvatima uhićenima u Zambiji. Naglasili su da će se u utorak u zambijskom gradu Ndola održati prvo sudsko ročište za osmero hrvatskih državljana uhićenih pod sumnjom u nelegalno posvajanje djece.

Priopćenje Ministarstva prenosimo u cijelosti:

“Sukladno dobivenim informacijama, sutra će se na nadležnom sudu u zambijskom gradu Ndola održati prvo sudsko ročište za osmero hrvatskih državljana, koji su u Republici Zambiji uhićeni i pritvoreni zbog sumnje u vjerodostojnost dokumenata korištenih u postupku posvajanja četvero maloljetne djece iz DR Konga.

Službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji zadužen za konzularne poslove, postupajući u okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ponovno je posjetio hrvatske državljane u pritvoru, a sutra će biti prisutan i na sudskom ročištu.

Ponavljamo, Veleposlanstvo se ne može uplitati u pravne postupke koje vodi druga država, no putem nadležnih tijela Republike Zambije i branitelja dodijeljenog po službenoj dužnosti ponovno je zamoljeno da se prema pritvorenim hrvatskim državljanima postupa čovječno, da se poštuje njihovo dostojanstvo, da im se u slučaju potrebe osigura liječnička pomoć, da ih se ispituje na jeziku koji razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela za koje se sumnjiče ne predmnijeva njihova krivnja.

Tijekom svog boravka u Republici Zambiji, službenik Veleposlanstva pokušao je posjetiti djecu koju su preuzele službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio onemogućen. Prema informacijama dobivenim od zambijskih vlasti, djeca su na sigurnom te nisu ni na koji način ugrožena.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja diplomatskim putem u suradnji s nadležnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima”, stoji u priopćenju.

Preporuke Vrhovnog suda

Vrhovni sud danas je izdao preporuke za buduća posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije. Prema objavljenom dokumentu, čini se da su dosad za takva posvajanja sudovi praktički automatski potvrđivali presude sudova iz Konga i to bez prethodne provjere jesu li dokumenti krivotvoreni i jesu li osobe koje su podnosile molbu za posvajanje uopće bile upisane u Registar potencijalnih posvojitelja.

U nastavku prenosimo priopćenje i upute Vrhovnog suda.

1. Da provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave RH.

2. Prilikom primitka prijedloga za priznanje preporučuje se sudu da primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi te da ostavi Ministarstvu rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Obrazloženje

U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo) uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva.

Naime, kada je riječ o primjeni spomenute Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).

Međutim, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojemu se ne primjenjuje spomenuta Haška konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.

S obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti putem međunarodne pravne pomoći autentičnost podnijetih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju. Isto tako, potrebno je da Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnijetom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja. Naime, “Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja” – članak 207. Obiteljskog zakona INN 103/15, 98/19, 47/20/.

Na ovaj način će se onemogućiti i smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja. Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke potrebno je istu odluku dostaviti na znanje ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi vođenja evidencije o priznatim stranim sudskim odlukama o posvojenju (Ministarstvo) i radi osiguranja potrebne savjetodavne pomoći i potpore obitelji (Hrvatski zavod za socijalni rad).

Ova preporuka nije obvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u opisanom području međudržavnog posvojenja.