PIXSELL

MINISTARSTVO NE ZNA TKO RADI SAJAM U LEIPZIGU

Sajam knjiga u Leipzigu, koji se ove godine održava od 15. do 18. ožujka, drugi je najveći sajam knjiga u Njemačkoj, nakon onoga u Frankfurtu, te se iz godine u godinu povećava broj izlagača i posjetitelja sajma. Ove godine broj posjetitelja bit će, očekuje se, blizu 200.000. Hrvatski izlagači u Leipzigu nisu prisutni u značajnijoj mjeri jer se ipak smatra da je to autorski sajam pa je fokus na onim hrvatskim autorima čije su knjige prevedene na njemački jezik, a njih nema puno. No bez obzira na to što su članovi Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prošle godine razgovarali s hrvatskim nakladnicima o tome koji su im sajmovi knjiga interesantni, a lajpciški nije bio jedan od tih, Ministarstvo kulture odlučilo je na tom sajmu organizirati hrvatski nastup. I ne samo to, već su u odgovoru Nacionalu iz Ministarstva kulture rekli da nacionalni nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu organiziraju u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što nije točno. Marija Šiško iz Ministarstva kulture o tome je rekla: „Dogovoreno je da HGK pokriva materijalne troškove koji uključuju transport, postavljanje i uređenje štanda, a Ministarstvo kulture programske troškove, odnosno knjige koje će se izložiti, kao i sudjelovanje autora. S predstavnicima Zajednice nakladnika i knjižara Ministarstvo kulture je u trajnom dijalogu oko svih pitanja vezanih uz problematiku knjige i nakladništva, uključujući i nacionalne nastupe na međunarodnim sajmovima knjiga. U tim je razgovorima istaknuto da Sajam knjiga u Leipzigu nema komercijalno značenje za hrvatsko nakladništvo, ali je važno na njemu nastupiti zbog održavanja povezanosti s njemačkim tržištem na kojem su hrvatski autori redovito prisutni – odnosno prevođeni su i čitani.“

No predsjednik spomenute zajednice Mišo Nejašmić tvrdi da oni nisu dio organizacije, već da troškove transporta i logistike podmiruje Hrvatska gospodarska komora, čiji je ova zajednica član. Ministarstvo kulture je ove godine ponovno zakupilo 18 četvornih metara praznog prostora sajma, za što je izdvojeno 3.618 eura ili oko 27 tisuća kuna. On kaže:

„Ministarstvo je formalno organiziralo taj sajam i moram priznati da sam se začudio kad sam vidio u medijima da je sajam organiziran i da su iz Ministarstva rekli da nakladnici nisu zainteresirani. Na tim sastancima rečeno je da se Zajednica neće baviti organizacijom sajma u Leipzigu jer se mi bavimo autorskim pravima, knjigama i takvim stvarima, a ne sajmom, posebno ne sajmom u Leipzigu jer on nije u našem fokusu. Transport knjiga i logistiku oko sajma radit će Hrvatska gospodarska komora, a ne mi kao zajednica, dok će Ministarstvo kulture organizirati sajam na kojem će se predstaviti.“

Nejašmić kaže da on kao predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara ne zna tko je odabrao autore koji se predstavljaju na sajmu u Leipzigu, niti po kojim kriterijima.

Kako kaže Marija Šiško, Hrvatsku će u Leipzigu predstavljati Ivana Šojat i Igor Štiks u okviru programa Traduki, a u okviru Foruma slavenskih kultura Slavenka Drakulić. Kriteriji za odabir su estetska izvrsnost, poželjno je da autori imaju objavljene ili ugovorene prijevode na njemački jezik te da u svojim djelima obrađuju različite aspekte naslovne teme cijeloga programa. Spomenuti autori i djela u potpunosti ispunjavaju te kriterije, kaže Marija Šiško. Izdanja sve troje autora, inače, objavila je Fraktura, a razlog zbog kojeg Ministarstvo kulture toliko inzistira na organizaciji nastupa na tom sajmu knjiga na kojem hrvatski nakladnici nemaju interes nastupiti mogao bi biti članstvo Hrvatske u spomenutom programu Traduki.

Kako kaže Nejašmić, Ministarstvo kulture svake godine uplaćuje novac u Traduki pa onda mora konzumirati neke stvari koje Traduki organizira, kao što je sajam u Leipzigu. Traduki je, inače, europska mreža za promicanje književnosti i knjiga u koju su uključene Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Lihtenštajn, Makedonija, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Švicarska. Program potpore za prevođenje beletristike, suvremenih znanstvenopopularnih knjiga te književnosti za djecu i mlade 20. i 21. stoljeća ima za cilj poticati razmjenu između zemalja sudionica. Posebna pozornost daje se prevoditeljima, čije je djelovanje kao posrednika među kulturama projektu i dalo ime. Susreti između autora, prevoditelja, izdavača, bibliotekara, kritičara i književnih znanstvenika potiču razmjenu podataka i jačaju suradnju na europskoj i međuregionalnoj razini.

Nakon upita Nacionala koji su razlozi inzistiranja na organizaciji, Marija Šiško kaže: „Sudjelovanje na lajpciškom sajmu važno je iz razloga jer je koncept sajma usmjeren na autorsku komponentu u književnosti, a važan je za prisutnost i predstavljanje hrvatskih autora u suvremenom njemačkom književnom prostoru. Na vaš upit u kojem navodite da ne razumijete zašto Ministarstvo inzistira na organizaciji sajma već smo istaknuli da smatramo da je nacionalni nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu važan zbog održavanja kulturnih i književnih veza ponajprije s Njemačkom, ali i sa širom europskom književnom scenom, zbog predstavljanja hrvatskih autora i njihovih djela te nije uvjetovan isključivo izražavanjem interesa hrvatskih izdavača.“

No Mišo Nejašmić na ovu temu zaključuje: „Mi kao zajednica nismo sajam organizirali, a ne znam po kojem su ključu ljudi iz Ministarstva kulture birali autore, kao ni knjige koje će se u Leipzigu predstaviti. Nama sajam u Leipzigu nije u fokusu, tako da ni ne želim znati kakav je program niti tko će tamo biti. Hrvatska od tog sajma nema interes pa je onda veliko pitanje zašto Ministarstvo inzistira na organizaciji nastupa na njemu i još k tome tvrdi da nitko od nakladnika nije bio zainteresiran za njega. Veće je pitanje kad će Ministarstvo kulture prihvatiti naš pravilnik o otkupu knjiga. Ne možemo pristati na to da ljudi napamet rade neke stvari, već želimo da se sve uredi i da se napokon počne raditi prema pravilima.“

Komentiraj