Treba li Hrvatska izvlastiti šest posto malih dioničara INA-e, od kojih se mnogi kriju iza skrbničkih računa, i tako preuzeti kontrolu nad kompanijom u skladu s člankom 50. hrvatskog Ustava? U Ministarstvu gospodarstva kažu – ne.

Da bi trebalo učiniti upravo to te tako ponovno preuzeti kontrolu nad INA-om bez direktne konfrontacije s MOL-om, predložio je prošli tjedan energetski stručnjak Jasminko Umičević, donosi N1 Televizija.

Premijer Andrej Plenković je bio na godišnjem odmoru i izjavu nije ni čuo ni vidio. “Nisam čuo, neću komentirati.”

Ne vjeruju mu svi.

“Premijer je jako informiran, ali komentira kako mu odgovara”, smatra bivša premijerka Jadranka Kosor.

“Nema godišnjeg za političare, ja bih mu rekao onu crnogorsku – prasence se ne sprema dva dana prije Božića”, kazao je pak saborski zastupnik Fokusa Dario Zurovec.

Problem je što ne znamo tko ima većinu u INA-i

Umičević upozorava da nije samo problem što Hrvatska nema većinu u INA-i, nego što ne znamo tko ima. “Možda su Rusi”, kaže.

“Ako su Rusi, to nije dobro. Treba samo vidjeti što se zakonski može”, rekao je Zurovec.

Ustavnopravni stručnjaci kažu, odgovor je u članku 50. hrvatskog Ustava gdje stoji da je “zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi”.

No po odgovoru koji je N1 televizija dobila od Ministarstva gospodarstva čini se da tamo nisu vidjeli taj dio Ustava.

“Republika Hrvatska je članica Europske unije, a INA privatna kompanija koja kotira na burzi, stoga nacionalizacija ili izvlaštenje ne bi bili u skladu ni s hrvatskim ni s europskim zakonodavstvom”, poručili su.

I mnogi drugi su oprezni oko ideje izvlaštenja, protiv je zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković.

Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika pak kaže: “Prodali smo je jer smo bili korumpirani, i sada smo korumpirani.

Posljedice prošlih koruptivnih radnji osjećamo i danas. Nacional je objavio dokumente iz kojih je vidljivo da bi Hrvatska, da premijerka Kosor nije raskinula Sanaderov ugovor o plinskom biznisu, pretrpjela štetu od 20 milijardi kuna.

“Tek sam tada vidjela ugovor, raskinula sam ga, a danas se i ja i mnogi čudimo blagonaklonosti prema MOL-u, rekla je Kosor.

Hrvatska u ovom trenutku ima pravomoćne presude za korupciju u slučaju INA, a Mađari imaju kontrolu nad INA-om. Od presude je prošlo već neko vrijeme i država nije žurila s konkretnim potezima, no možda je kriza potakne na akciju, donosi N1.