Ministar Zdravko Marić nije prihvatio prijedloge udruge ugostitelja o poreznom rasterećenju

Ministar financija Zdravko Marić na sastanku s Nacionalnom udrugom ugostitelja (NUU) u utorak nije prihvatio prijedloge o snižavanju PDV-a na piće i uvažavanje troška rada kao poreznog odbitka, a predsjednica NUU-a Jelena Tabak je nakon sastanka poručila kolegama da s izazovima kojih ih čekaju u idućem razdoblju “rade što bolje mogu i snađu se kako god mogu”.

Te i druge prijedloge iz NUU-a su ministru uputili sredinom srpnja, da bi ih danas primio na sastanak o tome i drugim temama.

„Svim ugostiteljima u Hrvatskoj, posebice onima koji imaju cafe barove, poručujem da nas čeka izazovno razdoblje s novim kreditima i sredstvima koje će naći, bez obzira što smo danas imali još jedan konstruktivan sastanak s ministrom financija. Možemo se nadati da ćemo za par godina imati bolje uvjete rada, jer ih za sada ne vidimo, kao ni uvažavanje zahtjeva koje smo tražili”, kazala je nakon sastanka Jelena Tabak.

I ministar Marić sastanak je ocijenio konstruktivnim dodajući da je tematika poreznog rasterećenja „uvijek na stolu”.

„Smjer rasterećenja je, posebice u poreznom dijelu, uvijek bio jasan, od prvog dana našeg mandata. Ako već sada ne možemo raditi na sniženju PDV-a na piće, podsjetio bih da u turizmu već imamo sniženu stopu PDV-a za smješta, prehranu i usluživanje hrane, a jedino nije na piće”, kazao je Marić.

Osvrnuvši se pak na prijedlog da se trošak radne snage, kako ja kazao, ‘izbija’ iz osnovice PDV-a, naglasio je da ni u hrvatskom ni u poreznom sustavu EU-a ni bilo koje zemlje tako nešto nije prepoznato, niti moguće.

„Trošak radne snage jest porezno priznati trošak, ali u sustavima u kojima treba biti priznat, a to su sustavi poreza na dohodak i na dobit. Ne možemo taj dio izravnih poreza ‘brkati’ s neizravnim porezima kakav je PDV”, objasnio je ministar.

Ponovio je i da sve što je Vlada do sada činila oko poreznog sustava nije bilo vezano za pojedine sektore nego za cijelo gospodarstvo te se kroz porezne reforme došlo do raznih mjera, od snižavanja poreza, do ukidanja pojedinih doprinosa.

Tu je, kako je dodao, i mjera o kojoj se malo komunicira, a to je širenje neoporezivih primitaka, kao i sve druge kojima su, po njemu, dali doprinos i koji je rezultirao rastom zaposlenosti i plaća, što potvrđuju i statistički podaci.

„Za ugostiteljstvo postoje aktualne mjere koje su na snazi od početka pandemije i taj je sektor kao rijedak prepoznat i dan danas u smislu mjera da mu se pomogne, od očuvanja radnih mjesta do pokrivanja fiksnih troškova”, istaknuo je Marić.

Naglasio je da podaci iz fiskalizacije pokazuju da imamo solidne i dobre rezultate u ugostiteljstvu, ali i da ne bi od toga pravio euforiju, jer pravi vrhunac turističke sezone  tek slijedi.

Ugostitelj Dražen Biljan ispred sekcije za barove u Nezavisnoj udruzi ugostitelja Zagreba nakon sastanka poručio je da nisu zadovoljni što prijedlozi nisu prihvaćeni, smatrajući da to državu ne bi puno koštalo, odnosno za snižavanje PDV-a na piće (pivo, vino, bezalkoholna pića i napici, topa kava i sl.:) to bi bilo oko 400 milijuna kuna.

„Nas ugostitelje bi to spasilo, mogli bi povećati plaće, nove ljude zaposliti i razvijati posao, a bez toga i s visokim PDV-om uz još tri posto poreza na potrošnju mi smo u svijetu zemlja s najvišim poreznim opterećenjem za ugostiteljstvo od 28 posto. To je neodrživo, a kada se vidi što je učinila pandemija u padu prometa, pa što kafići još ne smiju raditi unutra, što nam je svima apsolutno nejasno zašto, a i uvode se nove mjere s manjim radnim vremenom i sve drugo – mi smo devastirani, ugostitelji su devastirani”, upozorio je Biljan.

Tabak je još rekla i da je 42 posto ugostitelja prošle godine zbog pandemije bilo u blokadi, ali da nema podataka koliko ih je iz toga izašlo, kao ni koliko ih je otišlo u stečaj, ali smatra da je za svakoga to šteta, jer Hrvatskoj trebaju mali i srednji poduzetnici.

Oko broja ugostitelja Biljan je kazao da ih ima u zemlji oko 21 tisuća, međutim to nisu službeni podaci, ali je ministar Marić kazao da ugostitelja samo s kafićima ima oko 11 tisuća.

Završno je ocijenio da se s ugostiteljima dobro razgovara i da su im vrata Ministarstva uvijek otvorena, jer razgovaraju i o drugim temama, od reguliranja napojnica, preko robno-materijalnog knjigovodstva do mogućnosti storniranja računa ako se gost u restoranu ili kafiću predomisli oko plaćanja gotovinom, te drugih tema.

Komentiraj