Ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša odgovorio je glavnom tužitelju mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Sergeu Brammertzu kako nije bilo ništa prijeporno u njegovu dopuštenju da se osuđenog za ratne zločine, nekadašnjeg zapovjednika HVO-a Marka Radića prebaci u Hrvatsku na odsluženje ostatka kazne, te kako nije točno da ga je hrvatski sud amnestirao od zločina kada je skoro prepolovio kaznu zbog primjene različitih zakonskih odredbi.

“Bojim se kako Vam ne mogu dati odgovor na postavljena pitanja u formi u kojoj ste to tražili od mene, uz puno poštovanja prema Vama i Vašoj funkciji, ne zato što je išta sporno u mom postupanju već upravo zato jer nije”, navodi Grubeša u pismu koje je u petak dostavljeno i medijima.
Marko Radić je zajedno s drugim pripadnicima HVO-a osuđen na 21 godinu zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u logoru Vrapčići, a Županijski sud u Zagrebu je tu kaznu smanjio na 12,5 godina zatvora te nije prihvatio dio presude o postojanju tzv. druženog zločinačkog pothvata.
Po Grubešinim navodima iz pisma odobrenje za Radićevo prebacivanje u Hrvatsku obavljeno je sukladno sporazumima BiH i Hrvatske, te konvenciji Vijeća Europe. Dodao je da su dvije države još 1996. potpisala Sporazum o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.
“U pravcu postizanja navedenih ciljeva opredijeljen sam za punu primjenu konvencija Vijeća Europe, kojima su uređena pitanja međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima, uključujući i Konvenciju o transferu osuđenih osoba, čija primjena je vezana za odluku za čije donošenje mi tražite informacije i pojašnjenja”, napisao je Grubeša u odgovoru  Brammertzu koji je najavio kako će o ovoj odluci informirati i Vijeće sigurnosti UN-a.
Odbacio je Brammertzovo tumačenje da je kazna za Radića u Hrvatskoj smanjena za skoro 50 posto jer se može tvrditi i da je ‘izrečena u visini skoro 2/3 kazne izrečene od Suda BiH’.
Grubeša je pojasnio kako on nije mogao utjecati na presude sudova u BiH u postupcima ratnih zločina, ali niti u Hrvatskoj.
“Svakako se u konkretnom slučaju podigla prašina kao da je pravosuđe Republike Hrvatske anuliralo presudu Suda BiH, i oslobodilo imenovanog. Visina zapriječene pa i izrečene kazne, je samo primjena materijalnog prava glede činjeničnog opisa kaznenog djela i bića kaznenog djela propisanog zakonom”, napisao je ministar pravosuđa BiH.

Naveo je više primjera u kojima su sudovi zemalja u kojima su izdržavali kazne osuđeni za ratne zločine poput srpskih dužnosnika Vojislava Šešelja ili Biljane Plavšić te pripadnika HVO-a Ante Furundžije omogućavali bitno ranije puštanje na slobodu.
“Cijenim da su žrtve nezadovoljne presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Biljane Plavšić koja je osuđena na 11 godina zatvora, a puštena nakon izdržane 2/3 kazne, odnosno nakon 6 godina, s obrazloženjem da ‘izgleda da pokazuje značajne dokaze o rehabilitaciji’ te da je prihvatila odgovornost za svoje zločine. Cijenim da su nezadovoljne i presudom u predmetu Vojislav Šešelj te postupanjem suda u tom predmetu”, napisao je Grubeša.

Komentiraj